NOTISIA

REPREZENTA XEFE ESTADU MAIOR F-FDTL HALO ABERTURA BA WORKSHOP TLNOG 2025

REPREZENTA XEFE ESTADU MAIOR F-FDTL HALO ABERTURA BA WORKSHOP TLNOG 2025
 
Kuartel Jenerál Fatuhada-Dili 21 Novembru 2025
 
Reprezentante Xefe Estadu Maior FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) Tenente Coronel Válerio Valente atual hanesan Adjuntu Interinu Xefe Estadu Maior F-FDTL halo abertura ba Workshop Timor-Leste Network Operators Group (TLNOG) 2025 iha Auditorium Kurtel Jenerál.
 
“Honra bo’ot ida ba ha’u bele mai iha ne’e ohin hodi hato’o diskursu abertura hirak ne’e, hodi reprezenta Xefe Estadu Maior Falintil- Forsa Defeza Timor-Leste nian, Brigadeiru Jenerál José da Costa Soares “Trix”, no fó fiar mai ha’u ho responsabilidade atu hamutuk ho ita-boot sira iha okaziaun ida-ne’e.Lori nia naran no Komandu F-FDTL nia naran, ha’u hato’o ba partisipantes hotu ami nia kumprimentus, votus susesu, no respeitu”.
 
“Ohin ita halibur hamutuk iha ne’e atu hahú enkontru importante ida-ne’e - Workshop no Konferénsia TLNOG 2025 - espasu estratéjiku ida ba debate, kolaborasaun, no fahe koñesimentu kona-ba teknolojia, no futuru dijitál Timor-Leste nian,Eventu ida-ne’e iha signifikadu kle’an ba ita hotu tanba reprezenta kompromisu koletivu ida ba dezenvolvimentu teknolójiku, ba seguransa dijitál nasaun nian, no ba preparasaun ba jerasaun futuru husi espesialista timor oan sira”.
 
“Era Dijitál no Dezafiu Seguransa Globál Ita moris iha era ida ne'ebé mundu iha ligasaun klean ho rede dijitál sira. Nasaun tomak, infraestrutura krítiku, ekonomia, instituisaun públika no privada sira, no mós ita-nia família nia moris loro-loron nian asosiadu no dependente ba teknolojia.Ameasa sira hosi mundu modernu la limita ona ba fronteira fíziku sira ka forsa konvensionál deit. Ohin loron, ita mós hasoru ameasa invizível, no sofistikadu, mak ameasa sibernétiku sira”.
 
“Seguransa nasionál ohin loron nesesariamente envolve seguransa dijitál. No ida-ne'e la'ós predisaun future nian - ne'e realidade prezente nebe oras ne’e dadaun mundu enfrenta.Atake sibernétiku ba governu, sistema finanseiru , infraestrutura komunikasaun, rede militár , no mós empreza privadu sira sai bei-beik iha mundu tomak".
 
"Atake sira-ne'e bele kompromete dadus, paraliza servisu esensiál sira, no tau iha perigu estabilidade no soberania nasaun ida nian.Timor-Leste la izoladu. Timor-Leste halo parte iha mundu globalizadu ida ne’e.No se ita halo parte iha mundu, ita mós fahe ninia risku no responsabilidade sira.Tanba ne'e, esensiál tebes atu ita servisu hamutuk hodi hametin ita-nia kapasidade téknika, dezenvolve talentu nasionál, no konsolida ita-nia soberania dijitál”.
 
“Papél Forsa Defeza Timor-Leste nian iha Seguransa Nasionál Modernu Permite ha'u atu destaka pontu esensiál ida: Forsa Defeza Timor-Leste rekoñese katak defeza modernu ezije buat barak liu duké kbiit militár de’it.Defeza ohin loron kombina: Kapasidade operasionál iha terenu,Intelijénsia estratéjiku,Infraestrutura komunikasaun ne'ebé seguru,Protesaun ba ami nia sistema informasaun sira,Treinamentu tékniku atu responde ba insidente dijitál sira.Forsa Defeza Timor-Leste komprometidu ba paradigma foun ida ne’e.Ami investe iha kapasitasaun téknika, modernizasaun no kooperasaun ho entidade nasionál no internasionál sira”.
 
“Kampu dijitál, ohin loron, sai mos hanesan kampu defeza ida.
Proteje ita-nia rede sira signifika proteje ita-nia rain.
Asegura komunikasaun seguru signifika asegura soberania.
No dezenvolve kapasidade umanu signifika asegura ita-nia futuru.
 
Siberseguransa nasionál maka elementu fundamentál ida hosi Seguransa Nasionál.Tanba ne’e, Forsas Defeza Timor-Leste sei nakloke nafatin ba kooperasaun ho komunidade téknika, ho instituisaun públika no privada sira, no ho parseiru internasionál sira, hodi respeita nafatin ita-nia interese soberania nian”.
 
“Teknolojia, Juventude, no Futuru Nasaun nian Señor no señora sira, Futuru dijitál nasaun nian depende la'ós de'it ba ekipamentu modernu ka software avansadu.Ida-ne'e depende, liuliu, ba ema sira - peritu sira, enjeñeiru, operadór, akadémiku, peskizadór, no joven sira ne'ebé hahú sira nia viajen iha kampu teknolójiku ohin loron nian.Ba joven sira ne'ebé prezente - estudante, tékniku, no profisionál sira iha inísiu sira nia kareira nian - ha'u hakarak dirije liafuan espesiál ida: Timor-Leste presiza imi.Ida-ne'e presiza ita-boot nia koñesimentu, ita-boot nia kriatividade, ita-boot nia persisténsia, no ita-boot nia espíritu inovativu”.
 
“Nasaun ne'e buras daudaun,Dijitalizasaun ba servisu públiku sira avansa daudaun. No ita-nia prezensa rejionál no internasionál ezije atu ita preparadu no kompetitivu.Formasaun téknika, hadi'a kontínua, no étika profisionál maka pilar sira ne'ebé sei permite ita-boot atu harii kareira sira ne'ebé sólidu no serbí nasaun ho exelénsia.Kolaborasaun no Nasaun Laiha instituisaun ida mak bele la’o mesak ba oin.Dezenvolvimentu nasionál maka esforsu koletivu ida - hosi Estadu, Forsa Armada, Universidade, setór privadu, no sosiedade sivíl”.
 
“TLNOG reprezenta loloos tipu inisiativa ne’ebé Timor-Leste presiza:Plataforma ida atu halibur ema sira, fahe koñesimentu, diskute dezafiu, no harii solusaun sira.Kolaborasaun entre setór sira ne’e hametin nasaun.Ida-ne'e hametin ita-nia independénsia teknolójika.No ida-ne'e hametin ita nia abilidade atu defende ita nia futuru dijitál.Lori F-FDTL nia naran hato’o ami nia apresiasaun ba organizador sira nia vizaun, esforsu, no komitmentu ba nasaun ne’e”.
 
“Mensajen Ikus Ita nia Viajen ba nasaun ida ne'ebé seguru, modernu, no avansadu iha teknolojia sei naruk. Maibé pasu ida-idak importante - no ohin ita foti pasu signifikativu ida tan. Atu konferénsia ida-ne'e sai momentu inspirasaun, aprendizajen, no kooperasaun nian. Karik ideia sira ne’e transforma ba projetu,Karik projetu sira transforma ba kapasidade sira. No bele kapasidade sira transforma ba progresu nasionál".
 
"F-FDTL reafirma nia kompromisu atu kontinua kolabora ho entidade hotu-hotu ne’ebé prezente iha ne’e, hodi defende interese Estadu nian, proteje infraestrutura estratéjika, no promove ambiente ida ne’ebé seguru no estável ba dezenvolvimentu ita-nia rain nian,Ha’u dezeja ba hotu-hotu eventu produtivu, estimulante ne’ebé nakonu ho rezultadu pozitivu ba Timor-Leste”, remata.
 
Ekipa Média F-FDTL
📷J’Silva

Related Articles

Kontaktu Ami

Ave. Nicolao Lobato, Fatuhada
Comoro, Dili, Timor-Leste

Tel: +670 78156312
Email: info@fdtl.mil.tl