Serimónia Halot Saudozu Primeiro Sargento Lorico Nia Isin Mate Iha Lore
Lore, 27 Novembru 2025
Komandu FALINTIL-FORSA Defeza Timor Leste (F-FDTL) hamutuk ho familia halot ona Suadozu 1° Sarjentu Lino Antonio Vasco Ribeiro “Lorico” iha Knua luarai, Posto Administrativo Lore, Munisípiu Lautem.
BIOGRAFIA SAUDOZU PRIMEIRO SARGENTO LORICO
Saudozu 1° Sarg Lino António Vasco Ribeiro "Lorico" moris iha loron 1 fulan Janeiru tinan 1963, iha Luarai, Aldeia Titilari, Suku Lore-1, Postu Lore, Munisipiu Lautem, Oan husi ama António Morais (husi uma lisan Pa'iru) ho Sra. Ana Morais (uma lisan Puhumatu) Oan datoluk husi maun alin nain rua Jose Ka-rasu Morais (Saudozu) no Tadio Vas Pião (Saudozu).
Saudozu 1° Sarg Lino António Vasco Ribeiro "Lorico" kaben ho Sra. Juvita Mouzinho (husi uma lisan Naza Lulumana) ho oan na'in-6 hanesan, Abenito Vasco Ribeiro,Hipólito Vasco Ribeiro,Gabriel Vasco Ribeiro, Merliana Vasco Ribeiro, Aderito Vasco Ribeiro,Febriana Vasco Ribeiro.
Iha prosesu luta ba ukun rasik aan, bainhira militár indonezia invade ofisialmente Timor-Leste iha loron 7 fulan Dezembro 1975.
Iha loron 2 fulan Fevereiru tinan 1976 militar Indonezia hatun parakedista iha Lospalos no okupa Lospalos vila, saudozu ho familia sira tuir realidade ninia moris fatin, ho inan aman, maun alin sira no familia tomak ses-an oituan husi uma fatin Luarai ba forma Aldeia iha Tche Ira no ikus mai-tau naran Aldeia Nakroman, aldeia ne'ebe halo Komite Zona Morteiro, Lore, la dook husi,nia uma moris fatin Luarai Aldeia Titilari, Suku Lore.
iha tempu ne'eba saudozu ho idade sanolu resin rua (12). Saudozu 1 Sarg Lino António Vasco Ribeiro ""Lorico" hola parte iha Organizasaun Popular Juventude Timorense (OPJT). Hela iha fatin Luarai, Aldeia Titilari, to'o tinan 1977.
Iha tinan 1977, militar Indonesia hahu sobu barreira militar FALINTIL nian ne'ebe monta haleu Mua-Asu, Moru-loiloi to'o tinan 1977 remata. Iha ordem atu kontinua evakua ba to'o foho matebian.
Iha fulan Janeiru tinan 1978, saudozu ho familia-sira hahu evakua fali, liu mota Namalutun tama área Iliomar, fatin naran Alai. Husi Alai evakua tutan ba Lua-Ira. Iha Lua-Ira evakua tutan ba Bai-Afa, área Baguia. Iha ne'e saudozu ho familia sira kontinua evakua ba Legumau, Lavateri Zona Boaventura (área Baguia) iha ona foho Matebian hun no kontinua evakua sa'e foho Matebian.
saudozu ho nia familia sira evakua ba fatin ikus, Burira, Labalou to'o loron 22 fulan Novembru,iha loron ne'ebé, Base de Apoiu foho Matebian, Setor Ponta Leste monu ba militar Indonezia ninia kontrolu.
Forsa ho populasaun hahu fahe malu. Populasaun tomak entrega an ba militar indonezia iha loron sira tuir mai, ba gerilla iha fin de Novembru tinan 1978.
Saudozu ho familia sira sai husi foho Matebian ba liu moris fatin Lore, hahu ho faze foun, iha tinan 1979, saudozu ho nia maun alin sira no nia maluk sira husi Aldeia Tchai no Titilari, iha fulan Marsu tinan 1983, Saudozu 1' Sarg Lino António Vasco Ribeiro "Lorico" hola parte iha grupu seguransa ba Komandante em Xefe das FALINTIL Kay Rala Xanana Gusmão nian ba Reziaun Militar Sentral- Nakroma.
Iha loron 20 fulan Marsu tinan 1983, Rezistensia ho militar Indonezia sira hatan malu para tiru sesaar fogu ka Kontaktu Dame, Komandante em Xefe das FALINTIL Kay Xanana Gusmão ho Komandante Militar Indonezia, Koronel Puruwanto hasoru malu iha Buburake, área Viqueque, Reziaun Militar Sentral-Nakroma.
Golpe sesar fogu ho levantamentu armadu iha loron 8 fulan Agustu tinan 1983. Saudozu nafatin iha grupu seguransa ba Komandante em Xefe das FALINTIL nian to'o Rezistensia.
Depois de levantamentu iha tinan 1983, saudozu nafatin hola parte iha grupu Koto Moruak ne'ebe fo seguransa ba Komandante em Xefe das Falintil Kay Rala Xanana Gusmlo iha foho Paitchau leste, maibe tamba servisu militar balu ne'ebe ligadu ho estratejia funu nian atu apoiu material husi rai liur ba Rezistensia sira, saudozu tenki akompaña Komandante-saudozu Salvador Monteiro- Sala Bill fila hikas ba Ponta Leste, Paitchau hola parte ba grupu ida ne'ebe iha nanis ona iha foho Paitchau ho missaun ne'ebe temi ona iha leten.
Iha tinan 1989 Saudozu ho nia maluk luta nain sira hamutuk nain walu ( atu ba halo ekuasaun iha Tutuala maibe iha area Ale-ira Moko iha foho Paitchau Leste sira hetan tiru malu ho militar indonezia, Saudozu hetan kanek iha parte kotuk laran ho nia maluk nain rua,.Saudozu Martinho alias "Jecoro" no Komandante Amelio Garsia "Mau-Alsi", sira nain tolu hetan kanek todan no nia maluk sira seluk ne'ebe kanek lori sira ba Baze iha foho Paitchau tutun Komandante Em Xefe Kay Rala Xanana Gusmão nia subar fatin no sira seluk nafatin asegura ba sira nain tolu to'o diak no sira nafatin kontinua reziste iha ailaran ho nia maluk luta sira nain hodi fo seguransa nafatin ba Komandante Em Xefe das FALINTIL Kay Rala Xanana Gusmão.
Saudozu nafatin hola parte iha Grupu ne'e, desde tinan 1984 to'o tinan 1999 Depois de akordu iha loron 5 fulan Maiu tinan 1999 ne'ebe assina entre Portugal ho Indoneziaiha Nasoens Unidas nia mahon, iha fulan Agustu, saudozu hamutuk ona ho Komandu Reziaun simu ordem husi Estadu Maior, ordem ba Reziaun hotu-hotu: 1, Il, Ill ho IV akontomentu. Ho nivel nasional Rezistensia hari'i akontomentu ha'at mak: Atelari, Wai Mori,Kula Rema no Odelgomo.Saudozu ho Komandu Reziaun I ba konsentra iha Akontomentu militar FALINTIL nian ihaAtelari, Postu Administrativu Laga, Munisipiu Baucau.
Depoisde referendu loron 30 fulan Agustu tinan 1999 bainhira militar Indonezia retira onadefinitivamente husi Timor-Leste, saudozu ho forsa FALINTIL sir husi Reziaun I, marxa husi Atelari ba konsentra iha Aileu iha fulan assume ona responsavel nu udar komandante seksaun husi 1° pellotaun reziaun-Outubru ho fulan Novembru tinan 1999-Saudozu.
Iha Tinan 2000, FALINTIL, forsa ne'ebé luta ba libertasaun nasional Timor-Leste nian, tama iha prosessu transisaun husi forsa guerrilla, forsa irregular ba forsa regular, konvensional ho responsabilidade foun, nu'udar forsa nasaun nian, defende soberania, independensia, integridade territorial no estadu direitu demokratiku. Iha Loron 01 fulan Fevereiru tinan 2001, hari"i FALINTIL - Forsa Defeza de Timor-Leste (F-FDTL). Saudozu tama iha selesaun no aptu baprimeiru rekrutamentu F-FDTL nian.
Iha tinan hanesan Saudozu 1 Sarg Lino António Vasco Ribeiro "Lorico" Frekenta Kursu Formasaun ofisiais no Sarjentu iha Aileu ho postu Furiel; iha tinan ne'e mos saudozu tuir Kursu tuir Kurso Instrusaun Avansadu iha Metinaro; iha loron 05 fulan dezembru tinan 2001, saudozu 1'sarg Lino António Vasco Ribeiro "Lorico", kolokadu iha Batalhão, Kompañia Alfa.
Iha loron 21 fulan jullu tinan 2001 Saudozu serbisu ih Komponente Terrestre iha lospalos, assume funsaun hanesan Komandante Eskuadra, Iha tinan 2003, Saudozu kolokadu iha 1' Batallaun iha Estadu Maior Komponente Terrestre assume funsaun hanesan seguransa Paiol; Iha tinan 2005, Saudozu hetan Promosaun ba Postu 2°. Sarjentu.
Nune loron 2 fulan Fevereiru tinan 2016, saudozu hetan promosaun ba 1 Sarjentu. Kolokadu iha CCS Seksaun Paiol Forsa Terrestre nian iha Baucau (lanud), assume funsaun hanesan Kontrolu Paiol.
Saudozu 1° Sarg Lino António Vasco Ribeiro ninia dedikasaun boot tebes ba Rai doben ida ne'e ho Povu Maubere. Kombatente Veteranu ba luta libertasaun nasional, hahu husi loron 20 fulan Agustu tinan 1975 to'o loron 25 fulan Outubru tinan 1999.
Saudozu 1° Sarg Lino António Vasco Ribeiro, hetan rekoñesimetu husi Estadu Timor-Leste nu`udar Kombatente Libertasaun Nasional, Pensaun ho dedikasaun 24 anos ho Grau 3.
Saudozu 1° Sarg Lino António Vasco Ribeiro "Lorico" dala ida tan, depois referendu maito'o loron ne'ebe saudozu hakotu ninia peregrinasaun iha mundu ne'e , Saudozu servi 24 anos tan, ba ninia Rai doben Timor-Leste nu'udar nasaun independente no soberanu.
kondekorsaun, Ordem de Gerilla iha tinan 2005, Ordem desmobilizasaun no sertifikadu honra iha loron 20 fulan Agustu tinan 201-Ordem de Timor-Leste MEDALLA biha loron 28 fulan Novembru tinan 2019.
Saudozu kontinua fo nafatin ninia kontribuisaun iha vida militar, FALINTIL- Forsa Defeza Timor-Leste, F-FDTL hahu husi loron 01 fulan Fevereiru tinan 2001 mai to'o loron 21 fulan Novembru tinan 2025.
Iha tinan 2019 Saudozu senti sofre ona moras maibe seidauk halo tratamentu saude to'o fulan fevereiru tinan 2023 Saudozu ba halo tratamentu saude iha Ospital Nasional Guidu Valadares no hetan moras ne'ebé komplikadu no kontinua ba halo tratamentu saude iha loron 17 fulan jullu tinan 2023 iha nasaun Malazia durante tinan ida ho balun no kontinua halo tratamentu saude ba mai iha nasaun Malazia dala haat no durante tinan lima nia laran Saudozu halo tratamentu saude maibe lakonsege salva nia vida to'o Saudozu termina ninia peregrinasaun iha Loron 21 fulan Novembru tinan 2025.
MEDIA F-FDTL
2 Sargento Carceres & Izidor Lopes
