Xefe Estadu Maior Jenerál F-FDTL Inagura Eskola 1° Ciclo Falur Rate Laek Bitila
RAEOA BITILA, 20 Dezembru 2025
"Ohin ha'u hamriik iha ne'e, la'ós de'it ho farda nu'udar,Xefe Estadu-Maiór Jenerál ita-nia Forsa Defeza nian, maibé nu'udar veteranu ida, sobrevivente ida, no rai lulik Timor-Leste nia oan-mane, rai ne'ebé absorve raan barak hodi hetan buras liberdade ohin loron".
"Ita halibur iha enklave istóriku ida-ne'e atu inaugura edifisiu ida. Maibé keta hanoin katak ita loke de'it odamatan sala de aula nian. Ohin ita loke odamatan Memória nian. Ita konsagra hela templu ida ba koñesimentu, harii husi fundasaun sira sakrifisiu supremu nian".
"Eskola ne'e nia naran, "Lindo-Rate Laek" - Lindo Rate La iha - la'ós títulu de'it. Ida-ne'e marka glorioza ida iha ita-nia istória. Ida-ne'e hanesan omenajen ba kamarada ida, eroi ida ne'ebé haluha husi pájina sira livru nian, maibé nunka haluha husi fuan ne'ebé fahe terus iha ai-laran ho nia".
"Ha'u ko'alia ba imi kona-ba saudozu Lindo husi Oecusse.Ha'u hanoin hetan, ho klareza ne'ebé funu de'it mak sai sasin, tinan dahuluk sira invazaun nian. Tinan sira ho hamlaha, no inserteza. Iha tempu nakukun sira-ne'e maka ha'u koñese Lindo, entre tinan 1976 no 1978, bainhira ha'u iha oportunidade koñese besik ho nia fulan tolu iha Kompañia Intervensaun 104. Nia la'ós de'it mane ida; nia forsa natureza nian, ezemplu ida husi badinas ne'ebé la hatene kolen. Enkuantu ema barak tauk, Lindo atua. Nia mak ami-nia responsável lojístiku, koziñeiru no distribuidór ai-han ne'ebé halo FALINTIL la'o nafatin,neʼebé fó sustentasaun ba ami atu kontinua marsha, atu kontinua reziste".
Destinu kruél no inkansável lori nia ba área sira Natarbora-Manatuto, Aidilia-Tuku Rai Hanas. Iha ne'ebá maka nia mate. No iha ne'ebá maka nia isin lolon maran iha loro-matan no anin, kahur ho rai ne'ebé nia defende. Nia la iha rate ho mármore. Laiha ai-funan iha loron nia hakoi. Literalmente nia sai parte rai Timor nian. Tanba ne'e mak eskola ne'e hanaran "Lindo-Rate Laek." Tanba nia rate loloos la'ós kuak iha rai; nia rate maka eskola ida-ne'e".
"Oecusse mak bersu iha ne'ebé ita-nia istória hahú. Lindo nia sakrifisiu dignifika no hametin enklave nia aten-barani, ne'ebé, maski jeografikamente izoladu, fó hanoin mai ita katak unidade Timor-Leste nian laiha relasaun ho jeografia, maibé ho espíritu, identidade komún, no esforsu koletivu. Lindo nia naran sei morin nafatin tanba halibur povu Timor sai ida deit".
"Estudante joven sira,Haree ba bandeira ne'ebé iha liur. Mean ne'e la'ós pintura; ida-ne'e maka raan husi Lindo no ema rihun ba rihun seluk hanesan nia. Liberdade ne'ebé ita dada iis ohin loron, direitu ne'ebé imi iha atu tuur iha kadeira sira-ne'e no loke livru, kusta folin ne'ebé labele sura. Ida-ne'e kusta ba foin-sa'e sira husi jerasaun ida tomak. Ida-ne'e kusta terus, matan-been husi ita nia inan sira, no auzénsia husi ita nia aman sira".
"Tan ne'e, ha'u haruka imi, ho autoridade morál ida ne'ebé haree besik sira nia mate: Hahi'i sakrifisiu ne'e!
Patriotizmu ohin loron la halo ho kilat iha liman. Imi nia "Mauzer", imi nia "M-16," agora sai imi nia kaneta. Imi nia munisaun maka koñesimentu".
Ita lakohi foin-sa'e ida ne'ebé goza de'it liberdade; ita hakarak foin-sa'e ida ne'ebé merese. No atu merese ida-ne'e, imi presiza estuda ho dixiplina, rigor, no ambisaun.Timor-Leste la presiza de'it abitante; presiza Sidadaun sira".
"Ita presiza enjeñeiru atu harii ita-nia ponte sira, médiku sira atu kura ita-nia ema, agrónomu sira atu kultiva ita-nia rai, mestre sira atu fó naroman ba hanoin sira. Nasaun nia dezenvolvimentu la monu husi lalehan; ida-ne'e harii iha sala-de-aula sira eskola ida-ne'e nian".
Komporta ho dignidade. Rejeita violénsia, rejeita indisiplina, rejeita dalan ne'ebé fasil. Kada vez imi ida estuda, kada vez imi ida respeita imi nia maluk, imi tau hela ai-funan ida iha rate Lindo Oecusse nian. Imi hateten ba nia: "Ita-boot nia sakrifisiu vale duni."
"Hein katak Eskola "Lindo-Rate Laek" ida ne'e sai nu'udar farol esperansa no exelénsia nian. Atu futuru líder sira Timor-Leste nian mosu husi ne'e, ne'ebé molda ho koňesimentu no temperadu ho domin ba ita nia rai-doben,Estuda! Luta ba imi nia mehi! Servi Timor-Leste!,Ba Lindo husi Oecusse,Ba Herois Libertasaun Nasional,Ba Futuru ita nia Nasaun nian". Remata
Partisipa iha serimónia inagurasaun ne'e mak hanesan Xefe Estadu Maior Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) Tenente Jenerál Falur Rate Laek, Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesial Oekuse AMBENO (RAEOA) Sr. Régio Servantes Romeio da Cruz Salu, Komandante PNTL RAEOA, Tenente Koronel Grigorio Bernardo Correia, Komandante UPF Nitibe, Administradór BITILA, Autoridade Lokal sira, Komandante Postu F-FDTL Sikone no Oebau, nomós komunidade Bitila tomak.
Media F-FDTL
2 Sargento Carceres & Bonifaçio Mendonça
