Komemorasaun Ezisténsia FALINTIL Ba Dala-50 Tenente Jenerál Falur Rate Laek Husu Timoroan Kontinua Habelar Dame Ba Mundo
Baucau, 18 Agostu 2025.
Komemorasaun Ezisténsia FALINTIL ba dala-50, Xefe Estadu Maior Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál Domingos Raúl "Falur Rate Laek" husu ba Timoroan sira atu kontinua habelar dame ba mundo, hodi bele kontribui ba saida mak diak liu, mak save atu ultrapasa obstaklu hodi moris iha paz no dame nia laran, ne'ebé realiza iha resintu Administrasaun Munisípiu Baucau.
"Ita halibur malu iha ne'e la'ós de'it reflete ba pasadu komun, maibé atu hafoun faktu valor sira ne’ebé positivu ba ita-nia prezente no trasa lalaok ba ita-nia futuru". deklara-nia liu-husi diskursu ne'ebé le'e hosi Xefe Gabinete Koronel Marcelino Ximenes "Rizai" iha resintu administrasaun munisípiu Baucau.
Nia hateten, loron importante ne'e apela ba memória ba sira ne'ebé luta iha funu laran no gratidaun ba sira ne'ebé jerasaun foun sei asume reponsabilidade sira ne’ebé sei simu eransa ba nasaun nian. Iha kontestu TL nia luta ba autodeterminasaun, FRETILIN mosu nu'udar forsa polítiku ida save ba buka ukun-rasik aan, iha traisaun no konflitu kolonial nia leten.
"Kriasaun ba FALINTIL iha loron 20 Agostu 1975 save ba defeza povu no territóriu nasionál presiza organizasaun forsa Armada iha kapasidade atu proteje populasaun, apoiu independénsia no rejisti agresaun externa, liu-liu hasoru poder sira ne’ebé ameasa ba Libertasaun nasionál", nia haktuir.
Tanba ne'e, tema Jerál ba komemorasaun loron FALINTIL tinan ida ne'e, Governu liu-husi Ministéiru Defeza no F-FDTL deside hili tema "Estender a Paz Ao Mundo". Nune'e Xefe Estadu Maior Jenerál FALINTL-FDTL konsidera tema ne'e reflete kona-bá paz no dame nian.
"Tema ida ne'e orienta ita valor reflesaun ba oin nian, habelar dame ba mundo, dialogu direitamente ba eransa sira ne'e, iha ita-nia istória iha funu laran, ita aprende halo funu, nune'e mós iha tempu paz, ita hatene halo paz", nia dehan.
Tanba luta ba Libertasaun hanorin defende rai no hatudu maturidade demokrátika ezijie atu ita Loke odamatan ba mundo hodi fó sasin katak, dame mak obra justisa nian, dialogu no servisu hamutuk nian.
Tanba sub-tema ba komemorasaun loron FALINTIL tinan ida ne'e mak FALINTIL ho indentidade nasionál, harii karakter nasaun ida nian, tanba ita afirme katak, Indentidade la'ós monumentu, maibé prosesu karakter nasionál hetan forma liu-hosi susar no terus.
Nia mós husu governu atu kontinua serví povu no eduka povu nomós tau matan ba povu, tanba FALINTIL hanorin katak, nasaun ida ne'e hari'i liu-husi soberania no responsabilidade defende ba territória no respeita ba direitu internasionál no haburas relasaun internasionál no nasaun sira seluk.
Tanba FALINTIL mós hanorin katak, brani no prudensia no atua ho firmeza hasoru injustisa hodi la rende ba tensaun violensia oi-oin, displiña no unidade no kumpri dever dame no paz hodi la haluha ema mak sentru ba missaun.
Nia mós husu nafatin atu kria unidade no respeitu ba diversidade pluralidade no kultura orijin mak riku-soin ida ne'ebé hametin nasaun.
Aliende, nia mós husu Timoroan sira hotu servisu ho integridade no tau aas interese públiku aas liu benefisiu pesoal no transparansia no onra.
Independénsia la'ós pontu Finál ba inísiu husi esforsu koletktivu ida ne'ebé dame no dura eziste iha instituisaun sira ne'ebé make imparsial no Forsa Defeza ida ne'ebé mak profisionál no forsa polísia ida ne'ebé besik ba sidadaun sira no sistema kredesial ida ne'ebé konfiavel no administrasaun públika ida ne’ebé dedika ba ben comun.
"Dame no paz nu'udar missaun nasionál no internasionál esperiénsia Timoroan nian fó mai ita autoridade morál atu partisipa ho haraik aan no kompoténsia iha misaun dame no kooperasaun rejional no inisiativa dezenvovimentu sustentavel", nia dehan.
"Ita-nia farda tenki sinonimu fó protesaun no mediasaun habelar dame ba mundo. Entaun ba oin tenki investe mós ba diplomasia defeza ho partisipa no formasaun kontinua, atu nune'e ita-nia kontribuisaun sai kredivél no efetivu", hakotu nia.
Média-F-FDTL
J'Silva