Komandu F-FDTL Partisipa Iha Misa Requiem No Serimonia Funebre Maktoban Eis Prezidente RDTL Dr. Francisco Guterres “Lú-Olo”
Dili, 26 Junho 2026.
Xefe Estado Maior Jenerál F-FDTL (CEMGFA), Tenente Jenerál Falur Rate Laek Hamutuk ho Vice Xefe Estado Maior F-FDTL Major Jenerál F-FDTL Calisto Santos "Coliati", Xefe Estadu Maior F-FDTL Brigadeiro Jenerál José da Costa Soares "Trix", Ofisiais Jenerais husi F-FDTL, Ofisiais Superiores, Ofisiais Capitaens no Subaltenos, Sargentos no prasas husi F-FDTL partisipa iha misa requiem ba maktoban Eis Prezidente RDTL Dr. Francisco Guterres “Lú-olo” iha katedral dili ne’ebé prezide husi Bispo Dioseze Baucau Dom Leandro Maria Alves.
hafoin misa remata maktoban nia isin mate halo vizita ikus ba Parlamento Nasional hodi homenajen ba memoria saudozu nian hanesan antigo Prezidente Parlamento Nasional, hafoin vizita remata, saudozu nia mate isin translada kedas hodi ba halot iha Semiteriu Jardim dos Herois Metinaro, Dili.
Partisipa iha Semonia funebre ne’e, Sua Exelensia Prezidente RDTL Dr. José Ramos Horta, Membrus Governos, Membrus Parlamento Nasional, Eis Titulares, Komando F-FDTL, Komando PNTL, Veteranus, Lider Religiosu, Sosiedade Civil, Autoriedades Locais, Estudantes, Komunidades sira no mos Familia Matebian rasik.
Tuir mai ne’e mak Biografia Saudozu Eis Prezidente RDTL Dr. Francisco Guterres “Lú-Olo”
Lú Olo “Iha uma-lulik Papálo, Betutoi Uainahalau nian, foho Osso-rua nia hun, ha’u-nia husar-talin kesi ba, bei’ala sira hamulak ba rai no fatuk, bua no malus bee no ahi, hadeer ba! Matebian sira, balada fuik rai lulik Timor-Leste nian hamriik hamahun ha’u, proteje ha’u hodi hako’ak metin rai Lafaek. Lakohi sai atan ba ema ida! Husi foho tutun Mundo Perdido ha’u hateke ba foho Laritáme, rai ne’ebé ho paizajen furak tebes nakonu ho esperansa foun. Iha Larigutu istória hakerek Timor-Leste ho raan no isin. Husi Foho Builó ha’u hateke ba foho Bibileo, raan ne’ebé sulin, ruin ne’ebé naklekar husi mota to'o tasi iha Tahu-Bein, Kasese Tutun, Aiwa-oan, We’kbubur-Kaiju-Laran, We tutu-kidun, Ai-dak-Lulik, Uma-tolu, Maliaba ulun no Ai-susu-oan. Rai fuik Klalerek-Mutin sai sasin ba desterradu feto-faluk no oan kiak sira. Ho hamlaha sira halerik ho matan-been hamaus fuan ne'ebé kanek ho silénsiu ba lala'ok funu nian. Klalerek-Mutin sai Desa Janda (Suku Feto-faluk) sira-nian. Lutu-metan hafalun rai Viqueque ho istória moruk hodi kari ai-funan iha rate-la'ek ba sira ne’ebé ema oho no lakon loron-kalan iha fatin-fatin. Povu masakradu hafanu ema hotu! Kraras tuba rai metin, see hírus-matan hasoru besi-mean hodi hakilar ba Mundu “Mate ka Moris Ukun Rasik an”. Iha ai-laran, ha’u prontu mate ba rai-lulik ida-ne’e hodi liberta Pátria no Povu Maubere!
Francisco Guterres Lú’Olo moris iha loron 7 fulan-Setembru 1954, iha Belas, Ossú, munisípiu Viqueque.
Oan husi Felix Guterres (hosi uma lisan Papalo) no Elda da Costa Guterres (hosi uma lisan baimeta), kazál ida ne’ebé hariku família Ossú ho oan nain ualo feto haat no mane haat. Oan nain neen mak mate ona: Maria Guterres (mate iha 1967), : Casilda Guterres (mate iha 2004), António Guterres no Cornélio Guterres (mate iha 2010), Lino Guterres (mate iha 2026) no Francisco Guterres Lú Olo (mate iha 21 Juñu 2026). Husi oan nain ualo ne’e, hela de’it ona feto rua: Francisca Guterres no Domingas Guterres.
Nu'udar ema katóliku, Lú Olo estuda iha Colégio Sta Teresinha, Ossú, hosi 1963 to'o 1966. Hafoin estuda tinan balun iha Dili, iha 1973, nia deside filafali ba Colégio Santa Teresinha, nu'udar monitór eskolár.
Haree ba ninia karreira polítika, Lú Olo la'o dalan naruk ida nu'udar membru ativu iha Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (FRETILIN), hahú hosi simpatizante to'o membru Komité Sentrál FRETILIN no ikus liu nu’udar ninia Prezidente.
Lú Olo, joven ho personalidade kontestatária maibé ho integridade morál ne’ebé hametin ho orientasaun hosi Padre Salesiano sira, hako’ak FRETILIN hosi kedas tinan 1974. Molok Indonézia invade no okupa Timor-Leste, Lú Olo hala’o maka’as tiha ona ninia knaar militante atu fó-hatene no haklaken Manuál no Programa Polítiku FRETILIN iha Ossú, distritu Viqueque ba komunidade sira. Nia hahú ninia knaar nu'udar gerrilleiru iha 1975 bainhira tama iha pelotaun FALINTIL nian ho komandu Lino Olokasa nian, iha Rejiaun Sentru Leste, besik ka iha área periférika Ossú nian.
Iha fulan-Juñu 1976, Lú Olo simu kargu nu'udar Sekretáriu Zona Kosteira (Leste no Oeste), iha rejiaun Ponta Leste, la dook hosi Komité Rejionál Ravina Leste, fatin ida ne’ebé Xanana Gusmão mak adjuntu iha ne’ebá, bainhira sei membru Komité Sentrál FRETILIN nian.
Iha 1977/78, Lú Olo hetan nomeasaun nu'udar Delegadu Komisariadu Setór Ponta Leste nian.
Iha fulan Setembru 1978, Lú Olo kaben ho nia doben Clotilde Maria de Fátima e Silva “Lou Tik”, asistente polítiku ba Komisariadu Sektór Ponta Leste no reponsável OPMT iha área Kamnase Builo. Sira nain rua jura ba Bandeira FRETILIN, iha testemuña sira-nia oin, katak mate ka moris, sei luta ba ukun rasik an!
Iha Novembru 1981, Lú Olo tenke sai ba buka ai-han. Buibere Lou Tik, isin-rua, moras hela iha sira-nia akampamentu iha Akadiru Hareloi, iha area Ahalekimeta entre Builo ho Nahareka, Ossú. Militár indonéziu halo asaltu ba akampamentu ne’e no tiru mate Buibere Lou Tik no ninia segurança Mariano Rubi-Loi no serka metin akampamentu ne’e.
Liu tiha loron tolu mak Lú Olo konsege fila ba sira-nia akampamentu maibé ninia doben ninia isin dodook tiha ona iha rai leten. Iha ne’ebá latan mós isin dodok husi gerilleiru ida ne’ebé tau matan ba buibere Lou Tik.
Iha fulan-Marsu 1981, FRETILIN realiza Konferénsia Nasionál ba dahuluk hodi reorganiza/hadi’ak Rezisténsia. Lú Olo simu kargu nu’udar Adjuntu responsável ba parte sentrál Timor-Leste nian.
Iha fulan-Jullu 1982, simu knaar nu’udar Adjuntu, iha rejiaun Sentru Leste (Nakroma) ne’ebé halo parte Komandu Quarta Companhia ho komandu hosi saudozu Komandante Fera Lafaek nian. Komandu Terseira Companhia da Guerrilha nian ho komandu Fera Lafaek nian. Iha 1984 simu kargu polítiku nu'udar Komisáriu Polítiku, kolokadu iha Terseira Unidade Kompanhia B.
Iha 1987, nu'udar Komisáriu Polítiku Forsa Armada sira-nian, hala’o ninia knaar iha Rejiaun Cruzeiro, Rejiaun Sentru Súl no Norte (Aileu no Manatutu).
Iha loron 7 fulan-Dezembru 1987, nu'udar desizaun ida hosi reorganizasaun Rezisténsia nian, FALINTIL haketak-an hosi FRETILIN.
Iha loron-31 Dezembru 1988, CNRM (Conselho Nacional da Resistência Maubere) harii hodi troka CRRN (Conselho Revolucionário da Resistência Nacional). Iha 1990, nu’udar mudansa estruturál Rezisténsia nian, Komisaun Diretiva FRETILIN nian (CDF) hari’i, nu'udar komponente polítika CNRM nian no Lú-Olo sai nu’udar membru ida hosi Komisaun ne’e. Liu tiha tinan tolu, iha tinan-1993, bainhira militár indonéziu kaer Ma’Huno, Sekretáriu CDF nian, Lú Olo hahú kaer kargu nu’udar CDF nia Vise-Sekretáriu.
Bainhira Komandante Konis Santana mate iha 11 marsu 1998, Lú Olo hola ninia fatin nu'udar Sekretáriu CDF nian, hanesan líder ass liu FRETILIN nian iha ailaran.
Iha agostu 1998, hatán ba proposta Lú Olo nian, FRETILIN hala'o Konferénsia Nasionál Estraordinária iha Sydney-Austrália hodi hadi’ak liután FRETILIN. Partisipa iha Konferénsia ida ne’e delegasaun ida husi rai-laran, ne’ebé xefia husi saudozu Ma’Hodu Raan Kadalak. Kamarada Lú Olo mós partisipa iha eventu boot ne’e liuhusi telefone satélite. Iha ne’ebá mak ba dala uluk liu Lú Olo ko’alia rasik ho Xefe Delegasaun FRETILIN iha rai-liur, Mari Alkatiri. FRETILIN nia Konferensia Nasionál ne’e mak deside halakon Comissão Directiva da FRETILIN no hamosu fali órgaun foun ida ba lideransa, hanaran Conselho Presidencial da FRETILIN, ho Lú Olo hanesan Koordenadór-Jerál, no Mari Alkatiri no saudozu Ma’Huno nu’udar Vise-Koordenador ba Konsellu ne’e. Iha 1998, durante “Convenção Nacional Timorense” ne'ebé hala'o iha Peniche, Portugal, CNRM fila-an ba Conselho Nacional da ResistênciaTimorense (CNRT), ho objetivu atu hametin liután unidade nasionál entre sidadaun timoroan sira iha Luta Libertasaun Nasionál. Lú Olo, ne’ebé hala’o nafatin ninia knaar nu’udar Koordenadór Jerál ba Konsellu Prezidensiál FRETILIN nian, simu tan kargu oioin iha ámbitu polítika Unidade Nsional promove husi FRETILIN rasik. Ne’ebé nia hatán hala’o knaar todan tolu tan nu’udar membru Konsellu Polítiku-Militár (iha Rezisténsia Armada), membru Komisaun Polítika Nasionál CNRT nian (CPN/CNRT) no Sekretáriu Frente Polítika Interna (FPI/CNRT).
Hafoin referendu 1999, Lú Olo, hamutuk ho FALINTIL, tun hosi foho no bá hamutuk iha sira nia akantonamentu iha Aileu.
Iha fulan Outubru 1999, Lú Olo ba dala uluk uluk liu ho ninia Vise Mari Alkatiri, iha Remexio, Aileu no sira nain rua ko’alia kedas kona-ba oinsá hatutan re-organizasaun FRETILIN, ne’ebé hahú tiha ona iha Sydney iha 15- 20 Agostu 1998.
Iha fulan-Maiu 2000, Lú Olo prezide Konferénsia Nasionál Kuadrus FRETILIN nian no hosi ne’e ba oin, FRETILIN hahú reorganiza ninia estrutura sira diak liután iha territóriu laran tomak ba realidade foun iha era Ukun Rasik An, no ba demokrasia multi-partidária. Mari ho Lú Olo assume kompromisu polítiku fó tulun ba malu hodi dada dalan ba FRETIIN, nu’udar partidu ho natureza frentista, katak sei hakoak nafatin timoroan nasionalista hothotu ba faze liberta Povu Maubere iha dimensaun hothotu.
Iha Fevereiru 2001, Lú Olo husik hela ninia kilat no munisaun tomak iha Komandu FALINTIL nian iha Aileu hodi konsentra deit ba reorganizasaun no vida FRETILIN nian.
Iha fulan-Jullu tinan 2001, Kongresu Nasionál FRETILIN nian hili pakote lideransa, ho Lú Olo, nu’udar Prezidente no Mari Alkatiri, nu’udar Sekretáriu-Jerál.
Hosi 20 Setembru 2001 to'o 20 Maiu 2002, Lú Olo kaer kargu nu'udar Prezidente Asembleia Konstituinte Timor-Leste nian.
Iha loron 4 maiu 2002, Lú Olo deside kesi nia an ba nia doben daruak, Cidália Lopes Nobre Mouzinho, Buibere ida husi Ataúro no husi kazamentu ne’e, moris oan na'in-haat: Mane tolu no feto ida (Francisco Cidalino Guterres, Eldino Nobre Guterres, Felizito Samora Nobre Guterres no Dália Luliana Nobre Guterres).
Hosi 20 Maiu 2002 to'o 31 Jullu 2007, Lú Olo hala'o knaar nu'udar Prezidente Parlamentu Nasionál Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian.
Iha momentu ne'ebá, Sekretáriu-Jerál ONU Kofi Annan mak halo pasájen administrasaun Timor-Leste nian hosi ONU ba Prezidente Asembleia Konstituinte Francisco Guterres Lú Olo. Hosi ne'e ba oin, Asembleia Konstituinte fila-an ba Parlamentu Nasionál.
Iha loron 20 fulan-Maiu, 2002, nu'udar Prezidente Parlamentu Nasionál mak Lú Olo halo Deklarasaun ba Restaurasaun Independénsia no prezide serimónia tomada pose ba Kay Rala Xanana Gusmão nu'udar Prezidente da Repúblika.
Tanba nia partisipasaun ativa tebetebes iha luta ba libertasaun nasionál mak Lú Olo la konsege estuda tan. Foin iha tinan-2005 de'it, enkuantu serbisu nu’udar Prezidente Parlamentu Nasionál, mak nia hetan fali oportunidade atu hatutan ninia estudus. Iha 2011 nia ramata kursu Direitu iha Fakuldade Direitu iha Universidade Nasionál Timor Lorosa'e, kursu ne’ebé hetan apoiu hosi Fundação das Universidades Portuguesas (FUP).
Tuir Dekretu Prezidente Repúblika nr.56/2006, 5 Dezembru, Lú Olo simu kondekorasaun ho títulu onorífiku Orden Gerrilla hosi Prezidente Repúblika Kay Rala Xanana Gusmão, grau da-1/nivel superiór nu'udar rekoñesimentu ba kargu polítiku ne'ebé mak nia hala'o iha Frente Armada, inklui kargu nu'udar Komisáriu Polítiku, Koordenadór Jerál Konsellu Prezidensiál FRETILIN nian, Sekretáriu Komisaun Diretiva FRETILIN nian, Koordenadór Konsellu Polítiku-Militár, Sekretáriu Konsellu Exekutivu Luta Klandestina no Sekretáriu Frente Polítika Interna/CNRT rezistensia.
Iha Maiu 2006, FRETILIN hala'o Kongresu Nasionál Daruak. Lú Olo eleitu dala ida tan nu’udar Prezidente partidu nian, nafatin ho Mari Alkatiri, nu’udar Sekretáriu-Jeral
Iha fulan-Abríl 2007, Lú Olo kompete iha eleisaun prezidensiál, nu'udar kandidatu FRETILIN nian ba kargu Prezidente Repúblika. Konsege manán númeru votus boot liu kandidatu sira seluk iha primeira volta, maibé lakon iha segunda volta ho Dr. José Ramos-Horta.
Iha loron 30 fulan-Agostu 2009, bazeia ba Dekretu Lei nr.20/2009, 24 Abríl, no Dekretu Prezidensiál nr. 25/2009, 30 Agostu, Lú Olo simu Colar da Ordem de Timor-Leste - kondekorasaun aas liu ida Estadu Timór nian - hosi Prezidente Repúblika José Ramos-Horta nia liman nu'udar rekoñesimentu ba kontribuisaun boot ne'ebé nia fó ba Timor-Leste no Timoroan sira.
Iha loron 20 fulan-Agostu 2011, Lú Olo eleitu filafali ba Prezidente FRETILIN liuhosi eleisaun direta ba pakote lideransa partidu nian.
Iha 13 Janeiru, 2012, kompete filafali nu’udar kandidatu FRETILIN nian iha eleisaun ba Prezidente Repúblika no ba lakon iha segunda ronda.
Iha 2012, bazeia ba Dekretu Lei nr.15/2009, 18 Marsu, no Dekretu Prezidensiál nr. 25/2009, 30 Agostu, Lú Olo simu kondekorasaun ho Medalla Méritu hosi Prezidente Repúblika José Ramos-Horta tanba ninia kontribuisaun ba pás no estabilidade nasionál.
Iha fulan-Fevereiru 2014, nia simu kargu nu'udar Prezidente Komisaun Preparatória ba Simeira Xefe Estadu no Governu Komunidade Nasaun Lia-Portugés (CPLP).
Durante ninia karreira polítika, Lú Olo partisipa no halo diskursu iha Sesaun Dalimak hosi Asembleia Partidária UE-ACP (25 Novembru, 2002), iha Konferénsia Datoluk hosi Partidu Polítiku Aziátiku sira iha Repúblika Populár Xina (Agostu 2004) no mós iha Simeira Prezidente Parlamentu iha okaziaun Asembleia Jerál Nasoins Unidas (Setembru 2005).
Nu'udar Prezidente FRETILIN, Lú Olo partisipa iha Konferénsia Nasionál Partidu Traballista Austrália nian iha fulan-Dezembru 2011.
Iha 20 Marsu 2017, Lú Olo sai kandidatu FRETILIN ba dala tolu iha eleisaun ba Prezidente Repúblika no manán kedas iha primeira volta ho votu 57,1%.
Iha loron 20 fulan-Maiu, tuku 00:00, Prezidente Parlamentu Nasionál fó pose ba Lú Olo nu'udar Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste ba dala 6. Lú Olo hala’o nia knaar nu’udar Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste husi 2017-2022 nu’udar Prezidente ba povu tomak. Prezidente ida ne’ebé sempre hakruuk ba Konstituisaun no lei sira aprova husi Parlamentu Nasional no promulga husi Prezidente sira uluk no nia rasik. Enkuantu moris sempre defende “la iha ema ida hatuur an aas liu lei.”
Hafoin ramata ninia mandatu iha 20 maiu 2022, Lú Olo asume fali ninia kargu nu’udar Prezidente FRETILIN ho dedikasaun rohan-laek. Iha loron 23 Maiu 2026, Lú Olo bá Malásia ho aviaun emerjénsia hosi Óspitál Prince Court nian no simu tratamentu intensivu iha Kuala Lumpur ho atensaun tomak husi doutór espesializadu sira no pesoál saúde. Maibé, sira la konsegue salva Timor-Leste nia oan doben ida ne’e.
Iha loron 21 juñu 2026, Lú Olo hakotu nia jornada moris iha Óspitál Prince Court, Malásia.
Media F-FDTL
