NOTISIA

REPREZENTA XEFE ESTADU MAIOR F-FDTL HALO ABERTURA BA WORKSHOP TLNOG 2025

REPREZENTA XEFE ESTADU MAIOR F-FDTL HALO ABERTURA BA WORKSHOP TLNOG 2025
 
Kuartel Jenerál Fatuhada-Dili 21 Novembru 2025
 
Reprezentante Xefe Estadu Maior FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) Tenente Coronel Válerio Valente atual hanesan Adjuntu Interinu Xefe Estadu Maior F-FDTL halo abertura ba Workshop Timor-Leste Network Operators Group (TLNOG) 2025 iha Auditorium Kurtel Jenerál.
 
“Honra bo’ot ida ba ha’u bele mai iha ne’e ohin hodi hato’o diskursu abertura hirak ne’e, hodi reprezenta Xefe Estadu Maior Falintil- Forsa Defeza Timor-Leste nian, Brigadeiru Jenerál José da Costa Soares “Trix”, no fó fiar mai ha’u ho responsabilidade atu hamutuk ho ita-boot sira iha okaziaun ida-ne’e.Lori nia naran no Komandu F-FDTL nia naran, ha’u hato’o ba partisipantes hotu ami nia kumprimentus, votus susesu, no respeitu”.
 
“Ohin ita halibur hamutuk iha ne’e atu hahú enkontru importante ida-ne’e - Workshop no Konferénsia TLNOG 2025 - espasu estratéjiku ida ba debate, kolaborasaun, no fahe koñesimentu kona-ba teknolojia, no futuru dijitál Timor-Leste nian,Eventu ida-ne’e iha signifikadu kle’an ba ita hotu tanba reprezenta kompromisu koletivu ida ba dezenvolvimentu teknolójiku, ba seguransa dijitál nasaun nian, no ba preparasaun ba jerasaun futuru husi espesialista timor oan sira”.
 
“Era Dijitál no Dezafiu Seguransa Globál Ita moris iha era ida ne'ebé mundu iha ligasaun klean ho rede dijitál sira. Nasaun tomak, infraestrutura krítiku, ekonomia, instituisaun públika no privada sira, no mós ita-nia família nia moris loro-loron nian asosiadu no dependente ba teknolojia.Ameasa sira hosi mundu modernu la limita ona ba fronteira fíziku sira ka forsa konvensionál deit. Ohin loron, ita mós hasoru ameasa invizível, no sofistikadu, mak ameasa sibernétiku sira”.
 
“Seguransa nasionál ohin loron nesesariamente envolve seguransa dijitál. No ida-ne'e la'ós predisaun future nian - ne'e realidade prezente nebe oras ne’e dadaun mundu enfrenta.Atake sibernétiku ba governu, sistema finanseiru , infraestrutura komunikasaun, rede militár , no mós empreza privadu sira sai bei-beik iha mundu tomak".
 
"Atake sira-ne'e bele kompromete dadus, paraliza servisu esensiál sira, no tau iha perigu estabilidade no soberania nasaun ida nian.Timor-Leste la izoladu. Timor-Leste halo parte iha mundu globalizadu ida ne’e.No se ita halo parte iha mundu, ita mós fahe ninia risku no responsabilidade sira.Tanba ne'e, esensiál tebes atu ita servisu hamutuk hodi hametin ita-nia kapasidade téknika, dezenvolve talentu nasionál, no konsolida ita-nia soberania dijitál”.
 
“Papél Forsa Defeza Timor-Leste nian iha Seguransa Nasionál Modernu Permite ha'u atu destaka pontu esensiál ida: Forsa Defeza Timor-Leste rekoñese katak defeza modernu ezije buat barak liu duké kbiit militár de’it.Defeza ohin loron kombina: Kapasidade operasionál iha terenu,Intelijénsia estratéjiku,Infraestrutura komunikasaun ne'ebé seguru,Protesaun ba ami nia sistema informasaun sira,Treinamentu tékniku atu responde ba insidente dijitál sira.Forsa Defeza Timor-Leste komprometidu ba paradigma foun ida ne’e.Ami investe iha kapasitasaun téknika, modernizasaun no kooperasaun ho entidade nasionál no internasionál sira”.
 
“Kampu dijitál, ohin loron, sai mos hanesan kampu defeza ida.
Proteje ita-nia rede sira signifika proteje ita-nia rain.
Asegura komunikasaun seguru signifika asegura soberania.
No dezenvolve kapasidade umanu signifika asegura ita-nia futuru.
 
Siberseguransa nasionál maka elementu fundamentál ida hosi Seguransa Nasionál.Tanba ne’e, Forsas Defeza Timor-Leste sei nakloke nafatin ba kooperasaun ho komunidade téknika, ho instituisaun públika no privada sira, no ho parseiru internasionál sira, hodi respeita nafatin ita-nia interese soberania nian”.
 
“Teknolojia, Juventude, no Futuru Nasaun nian Señor no señora sira, Futuru dijitál nasaun nian depende la'ós de'it ba ekipamentu modernu ka software avansadu.Ida-ne'e depende, liuliu, ba ema sira - peritu sira, enjeñeiru, operadór, akadémiku, peskizadór, no joven sira ne'ebé hahú sira nia viajen iha kampu teknolójiku ohin loron nian.Ba joven sira ne'ebé prezente - estudante, tékniku, no profisionál sira iha inísiu sira nia kareira nian - ha'u hakarak dirije liafuan espesiál ida: Timor-Leste presiza imi.Ida-ne'e presiza ita-boot nia koñesimentu, ita-boot nia kriatividade, ita-boot nia persisténsia, no ita-boot nia espíritu inovativu”.
 
“Nasaun ne'e buras daudaun,Dijitalizasaun ba servisu públiku sira avansa daudaun. No ita-nia prezensa rejionál no internasionál ezije atu ita preparadu no kompetitivu.Formasaun téknika, hadi'a kontínua, no étika profisionál maka pilar sira ne'ebé sei permite ita-boot atu harii kareira sira ne'ebé sólidu no serbí nasaun ho exelénsia.Kolaborasaun no Nasaun Laiha instituisaun ida mak bele la’o mesak ba oin.Dezenvolvimentu nasionál maka esforsu koletivu ida - hosi Estadu, Forsa Armada, Universidade, setór privadu, no sosiedade sivíl”.
 
“TLNOG reprezenta loloos tipu inisiativa ne’ebé Timor-Leste presiza:Plataforma ida atu halibur ema sira, fahe koñesimentu, diskute dezafiu, no harii solusaun sira.Kolaborasaun entre setór sira ne’e hametin nasaun.Ida-ne'e hametin ita-nia independénsia teknolójika.No ida-ne'e hametin ita nia abilidade atu defende ita nia futuru dijitál.Lori F-FDTL nia naran hato’o ami nia apresiasaun ba organizador sira nia vizaun, esforsu, no komitmentu ba nasaun ne’e”.
 
“Mensajen Ikus Ita nia Viajen ba nasaun ida ne'ebé seguru, modernu, no avansadu iha teknolojia sei naruk. Maibé pasu ida-idak importante - no ohin ita foti pasu signifikativu ida tan. Atu konferénsia ida-ne'e sai momentu inspirasaun, aprendizajen, no kooperasaun nian. Karik ideia sira ne’e transforma ba projetu,Karik projetu sira transforma ba kapasidade sira. No bele kapasidade sira transforma ba progresu nasionál".
 
"F-FDTL reafirma nia kompromisu atu kontinua kolabora ho entidade hotu-hotu ne’ebé prezente iha ne’e, hodi defende interese Estadu nian, proteje infraestrutura estratéjika, no promove ambiente ida ne’ebé seguru no estável ba dezenvolvimentu ita-nia rain nian,Ha’u dezeja ba hotu-hotu eventu produtivu, estimulante ne’ebé nakonu ho rezultadu pozitivu ba Timor-Leste”, remata.
 
Ekipa Média F-FDTL
📷J’Silva

Reprezentante CEMGFA Ensera Kursu Protesaun Civil No Kursu Treinamentu Individual

Metinaro 18 Jullu 2025

Representante Xefe Estadu Maior Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) Komandante Forsa Apoiu Jeral Tenente Koronel João Bosco Ximenes "LENOK", hamutuk ho estrutura Sentru Instrusaun Komandante Nicolau Lobato, ensera kursu Protesaun Civil no Kursu Treinamentu Individual iha Metinaro.

Reprezentante Xefe Estadu Maior Jenerál F-FDTL ne'e hateten, serimónia rua ne'ebé ohin ensera hanesan kursu Treinamentu Individual nivel pelotaun no treinamentu ne'e involve mós husi ekipa espesialidade sira hanesan Enjiñaria no kumunikasaun nian.

Iha kursu seluk hanesan kursu protesaun sivil nian ne'ebé ho objetovu oinsá Itá perpara forsa sira hodi partisipa iha misaun ONU nian iha futuru oin mai. 

Komandante ne'e husu bá partisipantes sira ne'ebé maka remata ona kursu ne'e atu mantein no aprende nafatin hodi tau iha prátika wainhira ida-idak fila bá ninia Unidade ho Komponente.

Serimónia ne'e hetan partisipa husi Komandante Forsa Apoiu Jeral hanesan reprezentante CEMGFA, Komamdante Komponente no Unidades sira iha F-FDTL inklui adido Defeza Austrália, asesores sira nomós Ofisiais Sarjentu no Prasas F-FDTL.

Média CICNL

Reuniaun Ikus Bá Xefe Estadu Maior Jenerál Pasifíku Sul Nian Iha Nova Zelândia

Auckland Nova Zelândia, 14 Marsu 2025

 Xefe Estadu Maior Jenerál FALINTIL-FDTL, Tenente Jenerál Falur Rate Laek, termina ona Reuniaun ikus bá Lideransa Militár entre Xefe Estadu Maior Jenerál pasifíku Sul nian iha Nova Zelândia.

 Objetivu husi enkontru ne'e maka oinsá

ita-nia kompromisu bá bazeia akordu TOTARA bá hakarak atu kompriende no proteje ita-nia interese kulturál no nasionál ne'ebé ketak-tebes, enkuantu envolve iha Talanoa armoniozu no loloos nu'udar pioneiru no guarda bá lideransa no seguransa rejionál nian.

 

S.E PRIMEIRO MINISTRO KAY RALA XANANA GUSMÃO DESPEDE FORSA TAREFAS KONTIJENTE APOIU UMANITÁRIA BÁ NASAUN FILIPINA

S.E PRIMEIRO MINISTRO KAY RALA XANANA GUSMÃO DESPEDE FORSA TAREFAS KONTIJENTE APOIU UMANITÁRIA BÁ NASAUN FILIPINA
 
Kuartel Jenerál, 11 Novembru 2025
 
S.E Primeiru-Ministru, 𝐊𝐚𝐲 𝐑𝐚𝐥𝐚 𝐗𝐚𝐧𝐚𝐧𝐚 𝐆𝐮𝐬𝐦𝐚̃𝐨 halo despedida bá kontinjente Timor-Leste ne’ebé bá hala’o misaun apoiu umanitáriu iha Repúblika Filipina durante loron 20 nia laran.
 
Forsa Tarefas Apoiu Umanitáriu iha Filipina ne’e Komanda husi Tenente Koronel Graduadu Vitorino Soares atual hanesan Komandante Unidade Apoiu Kuartel Jenerál F-FDTL, hodi hala’o misaun solidariedade Timor-Leste nian atu hatán bá kalamidade ne’ebé akontese iha Provínsia Cebu, Repúblika Filipina.
 
Kontijente Timor-Leste ne’e kompostu husi membru F-FDTL na’in 120, Bombeirus na’in 20, tékniku husi Institútu Jestaun Ekipamentu na’in 4, Media 2, Pessoál Saúde na’in 6, MNEK na’in 7.
 
Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, husu bá kontijente sira atu hala’o servisu ho laran hodi ajuda salva povu Filipina sira-ne’ebé afetadu husi Kalamidade ne'e, ne’ebé hamosu inundasaun maka’as, no ema mate iha provínsia Cebu.
 
Primeiro Ministro Kay Rala Xanana Gusmão afirma tan katak, Timor-Leste nia Forsas Armadas la’ós atu halo funu de’it, maibé atu kontribui bá hametin páz no estabilidade iha rejiaun liuhusi apoiu umanitáriu.
 
Tanba ne’e, Forsas Armadas simu tan misaun foun ida katak, liuhusi apoiu solidariedade no umanitáriu ne’e, atu bele hametin liután relasaun entre ema ho ema iha rejiaun ida-ne’e.
 
Ekipa Media F-FDTL
📷 2' Carceres

Saudozu Alferes Rede Halo’ot Ona Iha Jardim Demokrasia Metinaro

Metinaro Jardim Demokrasia, 26 Dezembru 2024.
FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste lakon ona asuwain di’ak ida ho naran Armelindo da Cruz (Rede), Alferes de Infantaria, husi Kuartél Jenerál Fatuhada Dili.
Saudozu Presta homenagem ikus iha knua servisu fatin, hafoin transladasaun ba Missa Requem iha kapela Metinaro hodi hala’o seremonia fúnebre ikus iha Jardim Demokrasia. Alferes Armelindo da Crus nee kuadru permanente ida iha F-FDTL ne’ebé hahú halo rekrutamentu iha Aileu tó ohin loron sai veteranus ba F-FDTL no ita nia Alferes nia dedikasaun iha Centru Instutisaun Comandante Nicolau Lobato Metinaro (CICNL) nu’udar Komunikasaun no servisu mós haree materiál ba Gerra nian.Saudozu Alferes Armelindo da Crus "Rede" moris iha Soibada iha loron 25 fulan febreiru 1969. Saudozu Alferes oan husi Mateus da Cruz (Falesidu) ho Inan Claudina da Costa (Falesida), Saudozu Alferes Armelindo husik hela nia kaben Edia Fernandes ho oan kiak nain 7. Saudozu transformasaun ba FALINTIL F-FDTL iha loron 02 fulan fevereiru 2001 Saudozu koloka iha primeiru Batellaun iha kompaña C nu’udar soldadu, iha loron 23 fulan Jullu 2003, Saudozu koloka mai fali FCU Metinaro iha loron 13 fulan Dezembru 2003 promove ba Furiel iha loron 17 fulan Dezemvru 2005 no Saudozu koloka mai fali iha kuartel General iha Diresaun Komunikasaun iha loron 23 fulan jullu 2007 promove ba segundu Sargentu, iha loron 11 fulan Dezembru 2016 promove Saudozu ba primeiru Sargentu, iha loron 13 fulan April 2023 Saudozu koloka fali iha Unidade Apoiu Kuartel Jenerál seksaun Armagen iha loron 13 fulan April 2024 no promove ba Alferes nu’udar Xefe seksaun Armagen. Saudozu Alferes Armelindo fó nia dedikasaun ba Instutisaun F-FDTL durante tinan 23 nia laran no Saudozu hala’o buat barak hanesan servisu militár nomós partisipa iha treinamentu no kursu oi-oin.Nune’e iha loron 23 fulan Dezembru 2024 saudozu Rede hakotu nia jornada moris iha Hospital Nasional Guido Valadares Dili.
Média F-FDTL
 

Kontaktu Ami

Ave. Nicolao Lobato, Fatuhada
Comoro, Dili, Timor-Leste

Tel: +670 78156312
Email: info@fdtl.mil.tl