NOTISIA

Komemora Loron INTERFET Bá Dala-26 F-FDTL Ho DCP - Austrália Kuda Ai-Oan Iha Suku Manleuana

Dili, 17 Setembru 2025

Komando FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste(F-FDTL) liu husi Koronel Alberto Pereira dos Santos Akompaña Reprejentante Indo Pasific Endeavour Brigadeiro Jenerál Malcolm Wells hamutuk ho F-FDTL no DCP-Australia kuda Ai-horis iha Foho Lolon Suku Manleuana, Munisípiu Dili.

Kuda Ai-oan ne'e hanesan aktividade ida hodi Komemorasaun loron International Force East Timor (INTERFET) bá dala-26 ne'e prense mós ho aktividade jogu amizade sira kuda Ai-horis hanesan parte ida hodi hamatak fila fali foho lolon sira no mós proteje rai halai iha tempu udan.

Tuir Orariu Komemorasaun Loron INTERFET bá Dala-26 ne'e monu iha Sabado, 20/09/2025 iha Estadium Munisipal Dili hodi halo mós jogu amizade Futeból Feto no Mane entre Forsa Australiano no mós F-FDTL.

Parsipa iha kuda Ai-horis ne'e kompostu husi Militár sira husi, Kuartel Jenerál F-FDTL, Komponente Forsa Terreste (CFT), Komponente Naval, Komponente Aéreo, Sentru Instrusaun Komandante Nicolau Lobato Metinaro, Unidade Apoiu Servisu, Unidade Polisia Militár (PM) Unidade FALINTIL (UF) inklui mós DCP-Australiano.

Australian Embassy, Timor-Leste

Média F-FDTL

Bonifácio Mendonça

Komemorasaun Ezisténsia FALINTIL Ba Dala-50 Tenente Jenerál Falur Rate Laek Husu Timoroan Kontinua Habelar Dame Ba Mundo

Baucau, 18 Agostu 2025.

Komemorasaun Ezisténsia FALINTIL ba dala-50, Xefe Estadu Maior Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál Domingos Raúl "Falur Rate Laek" husu ba Timoroan sira atu kontinua habelar dame ba mundo, hodi bele kontribui ba saida mak diak liu, mak save atu ultrapasa obstaklu hodi moris iha paz no dame nia laran, ne'ebé realiza iha resintu Administrasaun Munisípiu Baucau.

"Ita halibur malu iha ne'e la'ós de'it reflete ba pasadu komun, maibé atu hafoun faktu valor sira ne’ebé positivu ba ita-nia prezente no trasa lalaok ba ita-nia futuru". deklara-nia liu-husi diskursu ne'ebé le'e hosi Xefe Gabinete Koronel Marcelino Ximenes "Rizai" iha resintu administrasaun munisípiu Baucau.

Nia hateten, loron importante ne'e apela ba memória ba sira ne'ebé luta iha funu laran no gratidaun ba sira ne'ebé jerasaun foun sei asume reponsabilidade sira ne’ebé sei simu eransa ba nasaun nian. Iha kontestu TL nia luta ba autodeterminasaun, FRETILIN mosu nu'udar forsa polítiku ida save ba buka ukun-rasik aan, iha traisaun no konflitu kolonial nia leten.

"Kriasaun ba FALINTIL iha loron 20 Agostu 1975 save ba defeza povu no territóriu nasionál presiza organizasaun forsa Armada iha kapasidade atu proteje populasaun, apoiu independénsia no rejisti agresaun externa, liu-liu hasoru poder sira ne’ebé ameasa ba Libertasaun nasionál", nia haktuir.

Tanba ne'e, tema Jerál ba komemorasaun loron FALINTIL tinan ida ne'e, Governu liu-husi Ministéiru Defeza no F-FDTL deside hili tema "Estender a Paz Ao Mundo". Nune'e Xefe Estadu Maior Jenerál FALINTL-FDTL konsidera tema ne'e reflete kona-bá paz no dame nian.

"Tema ida ne'e orienta ita valor reflesaun ba oin nian, habelar dame ba mundo, dialogu direitamente ba eransa sira ne'e, iha ita-nia istória iha funu laran, ita aprende halo funu, nune'e mós iha tempu paz, ita hatene halo paz", nia dehan.

Tanba luta ba Libertasaun hanorin defende rai no hatudu maturidade demokrátika ezijie atu ita Loke odamatan ba mundo hodi fó sasin katak, dame mak obra justisa nian, dialogu no servisu hamutuk nian.

Tanba sub-tema ba komemorasaun loron FALINTIL tinan ida ne'e mak FALINTIL ho indentidade nasionál, harii karakter nasaun ida nian, tanba ita afirme katak, Indentidade la'ós monumentu, maibé prosesu karakter nasionál hetan forma liu-hosi susar no terus.

Nia mós husu governu atu kontinua serví povu no eduka povu nomós tau matan ba povu, tanba FALINTIL hanorin katak, nasaun ida ne'e hari'i liu-husi soberania no responsabilidade defende ba territória no respeita ba direitu internasionál no haburas relasaun internasionál no nasaun sira seluk.

Tanba FALINTIL mós hanorin katak, brani no prudensia no atua ho firmeza hasoru injustisa hodi la rende ba tensaun violensia oi-oin, displiña no unidade no kumpri dever dame no paz hodi la haluha ema mak sentru ba missaun.

Nia mós husu nafatin atu kria unidade no respeitu ba diversidade pluralidade no kultura orijin mak riku-soin ida ne'ebé hametin nasaun.

Aliende, nia mós husu Timoroan sira hotu servisu ho integridade no tau aas interese públiku aas liu benefisiu pesoal no transparansia no onra.

Independénsia la'ós pontu Finál ba inísiu husi esforsu koletktivu ida ne'ebé dame no dura eziste iha instituisaun sira ne'ebé make imparsial no Forsa Defeza ida ne'ebé mak profisionál no forsa polísia ida ne'ebé besik ba sidadaun sira no sistema kredesial ida ne'ebé konfiavel no administrasaun públika ida ne’ebé dedika ba ben comun.

"Dame no paz nu'udar missaun nasionál no internasionál esperiénsia Timoroan nian fó mai ita autoridade morál atu partisipa ho haraik aan no kompoténsia iha misaun dame no kooperasaun rejional no inisiativa dezenvovimentu sustentavel", nia dehan.

"Ita-nia farda tenki sinonimu fó protesaun no mediasaun habelar dame ba mundo. Entaun ba oin tenki investe mós ba diplomasia defeza ho partisipa no formasaun kontinua, atu nune'e ita-nia kontribuisaun sai kredivél no efetivu", hakotu nia.

Média-F-FDTL

J'Silva

Komodoro Higino Das Neves Abertura Kursu Analitiku Konsensia Dominiu Maritima Deteta Ro Sirkula Iha Tasi Laran

Dili, 09 Marsu 2026

 

Autoridade Maritima Nasional (AMN) hetan apoiu husi United Nation Office on Drugs and Crime (UNODC) hahu abertura formasaun Maritime Domain Awareness (MDA) Analytical Training ne’ebé involve Ministériu ha’at, oinsá analiza klean deteta Ro iha Tasi.

 

“Foku importante liu husi kursu ida ne’e atu sira bele aprende oinsá sira bele deteta ro iha tasi no bele klasifika ro ne’e ilegal ka ro ne’e kargo nian ka ro tula mina nian ka ro pasajeiru nian ka, nune’e sira bele analiza klean liu tan”, hatete Diretór Autoridade Maritima Nasionál (AMN) Komodoro Higinio das Neves iha Novu Turismu.

 

Nia dehan, kursu refere partipa husi ema nain 25, kompostu husi Ministériu Transporte no Telekomunikasaun Ministériu Agrikultura Peskas, Pekuaria e Floresta no AMN no Ministériu Interior no Ministériu Finansas, no Servisu Nasionál Intelejensia (SNI) sira ne’ebé tama iha sistema AMN nian.

 

Nune’e, komandante Komponente Naval ne’e konsidera kursu refere, mais avansadu oituan, atu sira bele analiza klean liu Ro sira ne’ebé agora dadauk instala iha Centru Operasaun Maritima iha Hera nian.

 

“Ida nee aumenta sira nia konesimentu oinsá bele foti data bá kada Ro ne’ebé mak sirkula iha tasi laran. Kursu ne’e apoiu husi UNODC. Kursu ne’e importante liu bá ita Timor hanesan Nasaun ida ne’ebé foin mak hahu iha difikuldade oi oin, entaun ida ne’e ajuda ita para deteta ro liu liu bá fatin ne’ebé mak ema halo atividade ilegal,"nia informa.

 

Nia hatutan, kursu refere la’os foin mak hahu, maibé antes ne’e realiza dala barak ona halo iha Timor-Leste. Tanba ne’e kursu ne’e oinsá hasa’e sira nia konesimentu detekta ro iha tasi hatene, maibé ita seidauk iha ro iha kapasidade hodi bele hapara atividade ilegal sira.

 

“Hau hakarak imi hotu iha estadia produtivu iha ne’e, no atu ita hetan susesu bo’ot iha programa no objetivu sira ne’ebé ita mak hasoru, imi nian prezensa iha loron ne’e hatudu komitmentu forte husi instituisaun marítima Nasionál Timor-Leste atu forteleza kooperasaun no hasoru ameasa marítimu sira, enkuantu reforsa seguransa marítima iha tasi ita nian,"deklara.

 

Nia hatutan, kursu ne’e parte husi kontribuisaun Timor-Leste bá esforsu nasionál no internasionál atu hadia Maritime Domain Awareness (MDA), prevene piratia, no kombate atividade ilegal sira ne’ebé ameaaa seguransa navigasaun iha Tasi Timor no tasi seluk.

 

“Hau enkoraja ita bo’ot sira hotu atu tama aktivu iha diskusaun hotu, fahe esperiensia, no servisu hamutuk atu hetan solusaun pratika. Ita sei labele hamutuk katak esforsu sira atu hadia Konsiensia Dominiu Maritima (MDA) la’os de'it bá seguransa maibé mós atu maximiza potensial sustentavel ekonomia maritima bá prosperidade Nasaun," nia afirma.

 

Media F-FDTL

Izidor Lopes

Komodoro Higino Das Neves Ensera Jogu Futsal Família Naval

‎Kuartel Jenerál, 30 Abril 2025.

‎Reprezenta Xefe Estadu Maior Jenerál FALINTIL-Forsa Defesa Timor-Leste (F-FDTL) atuál Komandante Komponente Naval Komodoro Higino Das Neves” SUPER MAN” halo enseramentu bá jogu Futsal Família Naval iha kampu Futsal Kuartel Jenerál,Fatuhada, Dili.

‎Iha enseramentu ne'e, Komandante Komponente Naval Komodoro Higinio Das Neves” Super- Man” Hateten, ohin ita hala'o enseramentu bá jogu Futsal, Parabéns bá Komisaun Organizadora ne'ebé halo ona aprezentasaun lubuk ida bá ita hotu, tanba organiza jogu ida ne’e ho diak.

‎"Agora ita taka futsal ida ne’e ohin Xefe komisaun hatete ona katak, objetivu husi Jogu ne'e atu kria lasu amizade entre família Naval ho feto maluk sira iha instituisaun seluk atu ita bele servisu hamutuk koñese malu di'ak liu bá futuru, alende n'e mós oinsá atu prepara femenina sira bá iha kompetisaun iha regional no internasionál sira".

‎Nia esplika, programa Governu atu fó kreatividade bá ninia juventude iha Timor-Leste, la'os mane de'it feto mós bele, ida ne'e maka komandu Naval liu husi Ministru Defeza, Jenerál CEMGFA fó importánsia bá atividade ida ne’e.

‎Nia mós subliña tán katak, hodi Komandu Naval Agradese bá apoiu sira liuliu Ministériu Defeza ho Jenerál CEMGFA nia disponibilidade suporta atividade ida ne’e kontinuasaun kopa naval bá iha âmbitu serimónia 23 Anos komponente naval nian ne'ebé Itá selebra Liu tia ona.

‎Ikus liu agradese bá Kompañia sira no bá Adidu Defeza sira, DCP Austrália, Ministériu Solidariedade Sosial no Inkluzaun, ne'ebé mak apoiu ona klubu 13 ne'ebé ho vontade tomak ho pasensia bele fó ninia kontribuisaun no partisipasaun tomak hodi bele hala'o atividade ne’e ho di'ak, husi inisiu no ohin Itá ensera laiha problma, ida ne'e komandu apresia.

‎Partisipa iha enseramentu Jogu futsal ne'e Komodoro Higino das Neves, Ministra MSSI, Adidu Defeza Indonésia, Adidu Defeza Austrália, DCP Austrália, Komandante Komponente no Unidade F-FDTL, nomós Ofisiais, Sarjentu no Prasas F-FDTL.

‎Media F-FDTL

Kompanhia Enginharia F-FDTL Produs Tasi-Ben Sai Be'e Mós Iha Tutuala Munisípiu Lautem

Lautem Tutuala, 02 Dezembru 2025

 

Komandu FALINTIL-Forsa Defesa Timor-Leste (F-FDTL) liu husi Kompanhia Engenharia F-FDTL halo Atividade Treinamentu hodi Produs tasi been bá be'e mós durante loron 2, iha Jaco Munisípiu Lautem.

Iha atividade treinamentu ne'e hetan mós vijita husi autoridade Lokal sira liuliu Xefe Suku Tutuala, iha fatin hanesan komunidade sira kontente hodi koko no hemu Be'e refere.

Alende treinamentu kona-bá taes Tasi been iha mós treinamentu kona-bá Ezersísiu prátika oinsá maka atu detekta minas no sasan metal sira seluk ne'ebé maka hakoi hela iha rai okos, atividade ne'e hetan apoiu husi Defence Coorperation Program Austrália (DCP) no mós Kompanhia Transmissões F-FDTL.

Objetivu husi Ezersísiu ne'e atu kontinua mantein sira ninia abilidade atu nune'e membru sira prontu nafatin wainhira iha misaun real ruma akontese, atividade ida ne'e baseia bá Planu Asaun Anual Kompanhia Engenharia nian iha Tinan 2025.

Rekorda fali katak antes ne'e Kompanhia Engenharia mós halo ona atividade refere iha Atabae Munisípiu Bobonaro iha tinan kotuk Liu bá no ida ne'e bá dala rua ona hodi fornese bee mós bá komunidade sira ne'ebé maka Hela besik iha área refere.

 

Média F-FDTL

Kontaktu Ami

Ave. Nicolao Lobato, Fatuhada
Comoro, Dili, Timor-Leste

Tel: +670 78156312
Email: info@fdtl.mil.tl