NOTISIA

Lensa Atividade Kompetisaun Tiru Iha Âmbitu Komemorasaun Loron Aniversário CICNL

 
Metinaro,19 Fevereiru 2025
 
Membru FALINTIL-Forsa Defesa Timor-Leste (F-FDTL) husi Komponente no Unidades realija kompetisaun Tiru iha kareira de tiru iha Metinaro.
Objetivo husi realija kompetisaun Tiru ne'e hodi komemora loron ezisténsia Aniversário Sentru Instrusaun Komandante Nicolao Lobato nian bá dala rua nulu resin ha'at (24).
Antes tama iha kompetisaun Tiru membru hirak ne'e halo marsa lao ain husi Suku Liurai Munisípiu Aileu mai to'o iha Hera, depois transporta mai iha Metinaro hodi halo kompetisaun refere.
Iha kompetisaun Tiru ne'e manan dahuluk lidera husi Komponente Terrestre, manan daruak husi UNIDADE FALINTIL no manan da tolu husi Corpo Fuzileiros Naval.
Entretanto manan Jeral bá kompetisaun ida ne'e konta husi lao ain, halai no Tiru sira ne'e lidera husi UNIDADE FALINTIL.
Militár ne'ebé maka kompete iha atividade ida ne'e mai husi Komponente Terrestre, Komponente Naval, Komponente Área,Corpo Fuzileiros, Unidade FALINTIL, Companhia Transmissões no Kompanhia Enjinaria.
 
Media F-FDTL.

Liafuan Badak Husi Xefe Estadu Maior Jenerál F-FDTL Iha Abertura Marsa Lao Ain Hahu Husi Balibó To'o Dili Hodi Komemora Loron FALINTIL Bá Dala 50

Balibó, 10 Agostu 2025

1. Belun no kompatriota doben sira, autoridade munisípiu no postu administrativu, no estudante Hadomi Natureza,

2. Señores Veteranu sira iha ne'e,

3. Señores Ofisiáis Jenerais, Ofisiais Superiores, Sarjentus no Prasas,

4. Excelentisimo senhor Adido Defesa husi Austrália, Estados Unidos da America, China

Señoras no Señores sira hotu ne'ebé marka prezensa!

Bom dia!

Ohin, ita halibur ita-nia lian no ita-nia fuan iha ne'e iha Balibó hodi hanoin no fó onra ba sira ne'ebé fó sira-nia moris ba ita-nia povu nia dignidade, liberdade, no soberania. Iha tinan dahuluk sira luta armada nian, mane no feto barani hamriik hasoru invazaun, no ohin ita fó onra ba sira-nia memória no sakrifísiu.

Mártir sira ne'ebé monu iha luta sei grava iha ita-nia memória no iha ita-nia fuan. Sira luta la'ós de'it ba ita-nia rai, maibé mós ba ita-nia direitu no ita-nia futuru. Sira hanesan símbolu aten-barani, determinasaun, no domin. Pasu ida-idak ne'ebé ita halo iha marxa ida-ne'e hanesan omenajen ida ba sira, afirmasaun ida katak ita sei la haluha.

Iha loron ida ne'e, ita hanoin katak luta ba liberdade la'ós de'it kestaun pasadu nian, maibé misaun ida ne'ebé moris nafatin iha ita-nia fuan. Difikuldade no dezafiu sira ne'ebé ita hasoru ohin loron hanesan lembransa ba legadu ne'ebé husik hela mai ita hodi kontinua serbisu ba justisa no igualdade.

Primeiru, ha'u hakarak subliña katak atividade ida-ne'e reflete luta koletiva, iha-ne'ebé sikun hotu-hotu iha ita-nia rain sai palku funu nian, liu-liu iha ne'e iha rejiaun fronteira, iha-ne'ebé ita-nia luta ba integridade territoriál hahú iha tinan 50 liubá, ema barak lakon sira nia vida, tantu ema sivíl no militár. Luta iha rejiaun ida-ne'e sofre maka'as iha faze dahuluk inkursaun armada sira no ita-nia rezisténsia armada.

Ha'u fiar katak família hotu-hotu lakon ema ne'ebé sira hadomi no rai memória moruk sira kona-ba hamlaha, moras, no terus tanba konsekuénsia sira funu nian.

1. Hanoin hikas inkursaun dahuluk forsa inimigu nian iha fronteira neʼebé rezulta iha deslokasaun forsada populasaun fronteira nian no rezisténsia iha Atabae;

2. Reflete kona-ba memória eroi, eroína, no labarik sira ne'ebé lakon sira nia vida.

Segundu, ita mós hanoin no rekoñese papél vital ne'ebé maka jornalista sira hala'o ne'ebé maka ariska sira nia moris hodi dokumenta horor sira funu nian no lori ba naroman lia-loos kona-ba saida maka akontese iha ita-nia rain. Jornalista sira-ne'e maka ita nia aliadu iha luta ba justisa no transparénsia. Sira fornese mai ita janela ba mundu, hodi permite komunidade internasionál atu rona ita nia terus no rezisténsia. Sira nia serbisu la'ós de'it fó sai injustisa sira maibé mós ajuda mobiliza solidariedade internasionál durante períodu nakukun iha ita-nia istória.

Ohin, ita mos fó omenajen ba jornalista brani sira-ne'e ne'ebé aventura iha situasaun imposivel sira, dala barak tau sira-nia vida rasik iha risku hodi kumpre sira-nia devér. Sira nia reportajen sai hanesan sinál esperansa nian, no sira nia kompromisu ba lia-loos ajuda forma mundu nia persepsaun kona-ba ita nia luta.

Atu ita-nia mártir sira nia aten-barani inspira ita atu luta ba futuru ida ne'ebé ema hotu bele moris iha dame, dignidade, no prosperidade, mai ita fó onra ba sira nia memória, la'ós de'it ho liafuan, maibé ho asaun sira ne'ebé asegura katak sira nia sakrifisiu ita hotu hahi`i. Nu'udar ita marxa hamutuk ohin, iha unidade no solidariedade, mai ita reafirma nafatin ita-nia kompromisu ba valór sira ne'ebé eroi sira-ne'e reprezenta, mak: aten-barani, integridade, no buka lia-loos. Mai ita kontinua luta ba justisa, liberdade, no dignidade ita-nia povu nian, nune'e fó onra ba memória ema hotu ne'ebé luta no sira ne'ebé ko'alia ita-nia lia-loos.

Atividade ne'e hala'o iha ámbitu komemorasaun tinan 50 kriasaun FALINTIL nian, nune'e mós iha ámbitu atividade kona-ba Ilustrasaun no Rekuperasaun ba Memória moris ita-nia luta libertasaun nasionál nian. Ita retrata pasájen sira-ne'e atu eduka jerasaun foun, no mós investe iha hasa'e konxiénsia kona-ba ita-nia identidade nasionál. Ita hotu hatene katak ita nia ukun na'in sira hotu hahu husi Primeiru Governu to'o Governu atuál halo esforsu barak atu memoriza no dignifika fatin sira ne'e hotu, nune'e mós ita nia eroi sira atu sira nia klamar bele deskansa ho hakmatek.

Obrigado ba imi hotu tanba ohin iha ne'e, fó onra ba ita nia pasadu, no reafirma ita nia kompromisu ba futuru!

Hau hein katak imi hotu iha ne`e sei Marxa ho seguru, kuidadu malu to`o ita hasoru malu iha Tasi-Tolu iha loron 20 Agostu 2025.

Antes abertura hahu uluk ho misa Agradesimentu iha Igreja Parokia Santo António Balibo, no remata ida ne'e Kontinua bá karik Aifunan iha Osuario Balibo hodi hanoin hikas Mártires da Pátria nomós ho Jornalista nain 5 ne'ebé mate iha Balibo.

Obrigadu ba ita boot sira hotu nia atensaun!

 

Media F-FDTL

Alferes Brito ho Izidor Lopes

Lider DCP Hasoru Malu ho Tenente Jenerál Falur Rate Laek

 
Kuartel Jenerál, 25 Marsu 2025
 
Lider Defence Coorporation Program (DCP) Tenente Koronel Eric Betanin ho ekipa hasoru malu ho Xefe Estadu Maior Jenerál FALINTIL-Forsa Defesa Timor-Leste (F-FDTL) Tenente Jenerál Falur Rate Laek, iha kna'ar fatin Kuartel Jenerál F-FDTL, Fatuhada, Dili.
Objetivu husi hasoru malu ne’e mak atu aprejenta membru foun husi Defence Coorporation Program bá Xefe Estado Maior Jenerál FALINTIL-FDTL, nune'e bele koopera malu no servisu Hamutuk entre FALINTIL-FDTL ho Forsas Armadas Austrália nian liliu iha área Defeza, ne'ebé maka iha ona akordu entre país rua né nian.
 
 
Media F-FDTL

LORON DARUAK KOMANDU F-FDTL KONTINUA HALO KORDENASAUN HO AUTORIDADE POSTU KONA BÁ FATIN KONSTRUI POSTU FOUN IHA FRONTEIRA REAOA

LORON DARUAK KOMANDU F-FDTL KONTINUA HALO KORDENASAUN HO AUTORIDADE POSTU KONA BÁ FATIN KONSTRUI POSTU FOUN IHA FRONTEIRA REAOA
 
RAEOA, 18 Novembru 2025
 
Tama ba Loron daruak Ekipa FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) Komanda husi Major Victor Marçal hanesan Xefe Ekipa atual hanesan adjuntu Divizaun operasaun akompaña husi Major Adelino Vilela husi D5 QG, Kapitaun Natalino Monteiro husi Componente Forsa Terrestre (CFT), Kapitaun Rui Pereira de Jesus husi D1 QG, 2° Tenente Zeferino Lemos Ximenes husi Componente Naval (CN), Tenente Verdial da Costa husi D3 QG, Inklui Alferis nain tolu no Prasas nain ha'at, akonpaña husi Postu destakadu ne'ebé komanda husi Tenente Egidio de Jesus kontinua halo kordenasaun ho Autoridade Postu Administrativu sira kona-bá fatin atu konstrui postu destakadu foun iha Fronteira Rejiaun Admistrativa Espesial Oé-cusse Ambeno (RAEOA).
 
Rekoñesementu nee ekipa F-FDTL lao tuir postu administrativu hodi kordena ho Autoriedade Postu Administrativu Tolu hanesan Oesilo, Pasabe no Postu administrativa Nitibe.
 
Nune'e ekipa mos halo enkontru ho Autoridade Postu administrativa Oesilo nia reprezentante Mateus Eno Colo atual hanesan Adjunto Autoriedade Postu Administrativa Oesilo, Postu administrativu Pasabe enkontru mos ho reprezentante Autoriedade Postu Administrativa Pasabe Jacinto Búi atual hanesan Xefe seksaun Finansas iha Postu Administrativa Pasabe nune'e mós enkontru ho reprezentante Postu administrativa Nitibe Felisberto Name atual hanesan Adjunto no Tomas Neka atual hanesan Xefe seksaun planeamentu Autoriedade Postu Administrativu Nitibe.
 
Nune'e tuir planu Komandu nian sei tau postu Permanente hanesan Oesilo, Pasabe no Nitibe.
 
Ekipa Média F-FDTL
📷J. Silva

LORON IKUS EKIPA REKOÑESEMENTU BA FATIN FUTURU KONTRUI POSTU FOUN TOLU IHA RAEOA

LORON IKUS EKIPA REKOÑESEMENTU BA FATIN FUTURU KONTRUI POSTU FOUN TOLU IHA RAEOA
 
Oe-Cusse 19 Novembru 2025
 
(Média F-FDTL), Kuarta-Feira dia 19 Fulan novembru tinan 2025 loron ikus ba Ekipa FALINTIL- Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) ne'ebé Komanda Husi Major Victor Marçal hanesan Xefe Ekipa atual hanesan adjuntu Divizaun operasaun, akonpaña husi Postu destakadu Sikone ne'ebé komanda husi Tenente Egidio de Jesus akompaña mós husi Autoriedade Postu Administrativu (APA) Nitibe Agostinho Afulit kontinua halo rekoñesementu bá fatin konstrui postu destakadu foun iha Fronteira Rejiaun Admistrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA).
 
Fatin ne'ebé ekipa identifika atu konstrui Postu destakadu Provizoriu, ida maka iha aldeia Manan Suku Bene-Ufe postu administrativa Nitibe Munisípiu Oe-Cusse.
depois de ida ne'e Ekipa mós kontinua ba halo rekoñesementu ba fatin postu destakadu permanente iha Bairo Bitila Aldeia Manan Suku Bene-Ufe Postu Administrativa Nitibe Munisípiu Oe-Cusse.
 
Nune'e tuir planu komandu nian sei konstrui postu permanente foun tolu iha RAEOA hodi nune'e F-FDTL bele hakbesik liu Komunidade iha área Fronteira tamba F-FDTL lahaluha nia tema katak povu maka bé no FALINTIL-FDTL maka ikan.
 
Ekipa Média F-FDTL
📷 J. Silva

Kontaktu Ami

Ave. Nicolao Lobato, Fatuhada
Comoro, Dili, Timor-Leste

Tel: +670 78156312
Email: info@fdtl.mil.tl