NOTISIA

Komandu Komponente Terestrre F-FDTL Fó Kondekorasaun No Promosaun Bá Militár Sira

Baucau, 09 Fevereiru 2026

 

Komandu FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) liu husi Komponente Forsa Terrestre fó Kondekorasaun bá Militár 01 sira no halo prmosaun postu bá Militár sira ne’ebé maka remata ona kursu kompostu husi Tenente bá kapitaun nain-5, Alferes bá Tenente nain-8 no Primeiru Sarjentu bá Sarjentu Ajudadante nain-2, Segundo Sarjentu bá Primeiru Sarjentu nain-1 inklui Soldado bá Postu Cabo nain-69, serimónia refere realija iha baze Komponente Terestrre Baucau.

 

Iha diskursu Vise Xefe Estadu Maior Jenerál FALINTIL-FDTL Major Jenerál Calisto Santos ‘Coliati’ hateten, ohin hanesan onra bo’ot no sentidu sentimentu responsabilidade mak ohin hau prejide serimónia komemorativu komponente Terrestre FALINTIL-Forsa defeza Timor-Leste (F-FDTL) nian iha loron 09 fulan Fevereiru tinan ida ne’e, data ida ne’ebé iha signifikadu espesial bá Instituisaun Militár no bá istória Nasaun foun ida ne’e nian, Komponente Terrestre maka hanesan pilar prinsipal Defesa nasionál ne’ebé garante soberania integridade territorial no seguransa povu Timor-Leste, durante nia ejistensia nu’udar instituisaun nia hatudu profisionalismo disiplina no lealidade bá konstituisaun da Repúblika demokrátika Timor-Leste no bá autridade lejitima bá estadu.

 

Nia hatutan tan katak loron ida ohin ita presta omenajem bá militár sira husi primeiru batallaun tinan 2001 sira ne’ebé iha linha oin bá prosesu formasaun FALINTIL-FDTL nian, fó koragem esprito sakrifisiu sira transforma eransa FALINTIL nu’udar gerileirus atu sai Forsas Armadas ida nasionál profisional unida no respeitadu.

 

Iha fatin hanesan Komandante Komopnente Terrestre Koronel Operações Especiais Domingos da Costa Soares “DOBU” hatete, Komponente Terrestre aumenta tan pasu ida ne’ebé hetan rekonesimentu bá esforsu koletivu no dedikasaun sira.

 

Promosaun bá klase kapitaun tenente sarjentus no cabus, bá promovidus sira, kadeia de komandu mak hanesan isin ida hodi garante ordem no unidade atu hala’o misaun ho susesu, hirakia konfere ordem responsabilidade no kadeia komandu sagradu ne’ebé permite mai Ita. Atu opera hanesan isin ida deit ho promosoens ida ohin atu aumenta tan responsabilidade iha imi nia misaun loron loron ninian.

 

Promosaun ida ohin marka prezensa ne’ebé sai sasin husi aman luta dor funu nain sira ne’ebé forma gerilha bá forsa konvensional ida, ne’e hanesan ezemplu orgullu bo’ot atu motiva no sai espelu patriotismo no nasionalismo.

 

Nu’udar komandnte Komopnente Terrestre hau hamrik iha aman no mestri sra nia oin la’os nu’udar ofisial superior tuir pozisaun ka postu Maibé nu’udar oan no estudante ida iha profesor sra nia oin.

 

Bainhira hare bá formatura Militár tranzisaun bá reforma no reserva nu’udar jerasaun foun hau reflete no imagina oinsá aman sira, uluk iha ai-laran halo sakrifisiu atu nune’e ohin loron ami bele toba ho kondisaun diak no fasilidade servisu nian diak.

 

Hau imajina hamlaha ne’ebé aman sira tahan atu ohin loron ami bele iha rasaun kombate nu’udar Forsas Armadas reguler ida iha Nasaun seoberania no independénsia, hau imagina sakrifisiu ne’ebé aman sira hari FALINTIL-FDTL ne’ebé jerasaun foun sira hambrik iha fileira hodi iha mahon atu hodi servi no hametin vida estadu nian.

 

Aman sira ne’ebé transforma forsa gerillia bá forsa FALINTIL nian bá pilar convensional F-FDTL nian kompleta ona misaun ida ne’ebé lulik hari no husik hela sakrifisiu mai jerasaun foun, mensagem simples ami sala desipsiona imi ami nia domin no agradesimentu bá imi laiha sa sukat no laiha rohan

 

Disiplina ne’ebé imi kuda mai ami soberania ne’ebé imi Konkista bá ami instituisaun ida ne’ebé imi konsolida agora iha ami jerasaun foun sira nia liman responsabilidade ne’ebé bo’ot maibé ami sei lori ho beran tomak ne’ebé imi hanorin mai ami durante tinan rua nulu resin nia laran .

 

Hanesan jerasaun foun lori forsa tomak CT nian, atu sai nafatin busula moral bá Komponente Terestrre, ami presiza aman sira nia kontinua sai matan no tilun bainhira hare ami lao sala hadia no kurizi ami, bainhira karik haree ameasa sira atu estraga rai doben ida ne’ebé imi hari ho kosar no matan ben ho ruin no ran, fó hatene mai ami sentidu pertense sei rohan laek tamba imi Mak F-FDTL nia hun no abut. Remata

 

Ekipa Media F-FDTL

Domingos Sarmento

Komandu PNTL Hasoru Malu Ho CEMGFA Relata Servisu Konjuntu Entre Instituisaun Rua

Kuartel Jenerál, 01 Jullu 2025

 

Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) liu husi Inspektor Celestino S. Mendonça hamutuk ho Inspektor Xefe Aleixo J. da Costa inklui mós Tenente Natalino do Rosario Marques dadaun servisu hamutuk Hasoru malu ho Chefe Estado Maior General Forsas Armadas (CEMGFA-Sigla Portiguês) Tenente General Domingos Raúl "Falur Rate Laek" iha nia Kna'ar fatin Kuartel Jenerál Fatuhada Dili Tersa-Feira ne'e.

Objetivu husi Hasoru malu ne'e komandu PNTL liu husi Inspektor Celestino Mendonça hamutuk inspektor Xefe Relata servisu ba CEMGFA kona ba progresu no dezafius sira ne'ebé mak durante ekipa konjunta entre FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no mós Polícia Nasionál Timor-Leste (PNTL) enfrenta aumezmu tempu husu mós CEMGFA atu hare mós ba nesesidade ne'ebé ekipa konjunta entre instituisaun rua dadaun ne'e presiza.

Xefe Estadu Maior Jenerál mós hato'o Agradese bá servisu entre instituisaun rua ne'e, bá oin sei esforsu liu tan servisu hamutuk ho Komandu PNTL hodi hadia dezafius sira ne'ebé mak dadaun ne'e Ekipa konjunta rua ne'e presiza hodi mellora di'ak liu tan servisu sira iha Futuru mai.

 

Ekipa Média F-FDTL

Boni Mendonça

Komemora Loron FALINTIL Bá Dala 50 Ekipa Saúde Militár Ho Saúde Lautem Halo Tratamentu Saúde Bá Komunidade Sira

Lautem, 14 Agostu 2025

Hodi Komemora loron Aniversáriu Forças Armadas Libertação Nacionál Timor-Leste (FALINTIL) bá dala 50, tamba ne'e Ekipa saúde Militár husi Komponente Terrestre Hamutuk ho Ekipa Saúde Munisípiu Lautem halo tratamentou Saúde bá komunidade sira iha Poihoro Postu Administrativu Lospalos Munisípiu Lautem.

 

Media F-FDTL

Primeiro Sargento Garcia

Izidor Lopes

Komemora Loron INTERFET Bá Dala-26 F-FDTL Ho DCP - Austrália Kuda Ai-Oan Iha Suku Manleuana

Dili, 17 Setembru 2025

Komando FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste(F-FDTL) liu husi Koronel Alberto Pereira dos Santos Akompaña Reprejentante Indo Pasific Endeavour Brigadeiro Jenerál Malcolm Wells hamutuk ho F-FDTL no DCP-Australia kuda Ai-horis iha Foho Lolon Suku Manleuana, Munisípiu Dili.

Kuda Ai-oan ne'e hanesan aktividade ida hodi Komemorasaun loron International Force East Timor (INTERFET) bá dala-26 ne'e prense mós ho aktividade jogu amizade sira kuda Ai-horis hanesan parte ida hodi hamatak fila fali foho lolon sira no mós proteje rai halai iha tempu udan.

Tuir Orariu Komemorasaun Loron INTERFET bá Dala-26 ne'e monu iha Sabado, 20/09/2025 iha Estadium Munisipal Dili hodi halo mós jogu amizade Futeból Feto no Mane entre Forsa Australiano no mós F-FDTL.

Parsipa iha kuda Ai-horis ne'e kompostu husi Militár sira husi, Kuartel Jenerál F-FDTL, Komponente Forsa Terreste (CFT), Komponente Naval, Komponente Aéreo, Sentru Instrusaun Komandante Nicolau Lobato Metinaro, Unidade Apoiu Servisu, Unidade Polisia Militár (PM) Unidade FALINTIL (UF) inklui mós DCP-Australiano.

Australian Embassy, Timor-Leste

Média F-FDTL

Bonifácio Mendonça

Komemorasaun Ezisténsia FALINTIL Ba Dala-50 Tenente Jenerál Falur Rate Laek Husu Timoroan Kontinua Habelar Dame Ba Mundo

Baucau, 18 Agostu 2025.

Komemorasaun Ezisténsia FALINTIL ba dala-50, Xefe Estadu Maior Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál Domingos Raúl "Falur Rate Laek" husu ba Timoroan sira atu kontinua habelar dame ba mundo, hodi bele kontribui ba saida mak diak liu, mak save atu ultrapasa obstaklu hodi moris iha paz no dame nia laran, ne'ebé realiza iha resintu Administrasaun Munisípiu Baucau.

"Ita halibur malu iha ne'e la'ós de'it reflete ba pasadu komun, maibé atu hafoun faktu valor sira ne’ebé positivu ba ita-nia prezente no trasa lalaok ba ita-nia futuru". deklara-nia liu-husi diskursu ne'ebé le'e hosi Xefe Gabinete Koronel Marcelino Ximenes "Rizai" iha resintu administrasaun munisípiu Baucau.

Nia hateten, loron importante ne'e apela ba memória ba sira ne'ebé luta iha funu laran no gratidaun ba sira ne'ebé jerasaun foun sei asume reponsabilidade sira ne’ebé sei simu eransa ba nasaun nian. Iha kontestu TL nia luta ba autodeterminasaun, FRETILIN mosu nu'udar forsa polítiku ida save ba buka ukun-rasik aan, iha traisaun no konflitu kolonial nia leten.

"Kriasaun ba FALINTIL iha loron 20 Agostu 1975 save ba defeza povu no territóriu nasionál presiza organizasaun forsa Armada iha kapasidade atu proteje populasaun, apoiu independénsia no rejisti agresaun externa, liu-liu hasoru poder sira ne’ebé ameasa ba Libertasaun nasionál", nia haktuir.

Tanba ne'e, tema Jerál ba komemorasaun loron FALINTIL tinan ida ne'e, Governu liu-husi Ministéiru Defeza no F-FDTL deside hili tema "Estender a Paz Ao Mundo". Nune'e Xefe Estadu Maior Jenerál FALINTL-FDTL konsidera tema ne'e reflete kona-bá paz no dame nian.

"Tema ida ne'e orienta ita valor reflesaun ba oin nian, habelar dame ba mundo, dialogu direitamente ba eransa sira ne'e, iha ita-nia istória iha funu laran, ita aprende halo funu, nune'e mós iha tempu paz, ita hatene halo paz", nia dehan.

Tanba luta ba Libertasaun hanorin defende rai no hatudu maturidade demokrátika ezijie atu ita Loke odamatan ba mundo hodi fó sasin katak, dame mak obra justisa nian, dialogu no servisu hamutuk nian.

Tanba sub-tema ba komemorasaun loron FALINTIL tinan ida ne'e mak FALINTIL ho indentidade nasionál, harii karakter nasaun ida nian, tanba ita afirme katak, Indentidade la'ós monumentu, maibé prosesu karakter nasionál hetan forma liu-hosi susar no terus.

Nia mós husu governu atu kontinua serví povu no eduka povu nomós tau matan ba povu, tanba FALINTIL hanorin katak, nasaun ida ne'e hari'i liu-husi soberania no responsabilidade defende ba territória no respeita ba direitu internasionál no haburas relasaun internasionál no nasaun sira seluk.

Tanba FALINTIL mós hanorin katak, brani no prudensia no atua ho firmeza hasoru injustisa hodi la rende ba tensaun violensia oi-oin, displiña no unidade no kumpri dever dame no paz hodi la haluha ema mak sentru ba missaun.

Nia mós husu nafatin atu kria unidade no respeitu ba diversidade pluralidade no kultura orijin mak riku-soin ida ne'ebé hametin nasaun.

Aliende, nia mós husu Timoroan sira hotu servisu ho integridade no tau aas interese públiku aas liu benefisiu pesoal no transparansia no onra.

Independénsia la'ós pontu Finál ba inísiu husi esforsu koletktivu ida ne'ebé dame no dura eziste iha instituisaun sira ne'ebé make imparsial no Forsa Defeza ida ne'ebé mak profisionál no forsa polísia ida ne'ebé besik ba sidadaun sira no sistema kredesial ida ne'ebé konfiavel no administrasaun públika ida ne’ebé dedika ba ben comun.

"Dame no paz nu'udar missaun nasionál no internasionál esperiénsia Timoroan nian fó mai ita autoridade morál atu partisipa ho haraik aan no kompoténsia iha misaun dame no kooperasaun rejional no inisiativa dezenvovimentu sustentavel", nia dehan.

"Ita-nia farda tenki sinonimu fó protesaun no mediasaun habelar dame ba mundo. Entaun ba oin tenki investe mós ba diplomasia defeza ho partisipa no formasaun kontinua, atu nune'e ita-nia kontribuisaun sai kredivél no efetivu", hakotu nia.

Média-F-FDTL

J'Silva

Kontaktu Ami

Ave. Nicolao Lobato, Fatuhada
Comoro, Dili, Timor-Leste

Tel: +670 78156312
Email: info@fdtl.mil.tl