NOTISIA

Sua Exelensia Jenerál Reformadu Lere Anan Timur Fahe Esperiénsia Bá Militár Nain 20 Iha Eiros Entrepreneur Institute

 
Dili, 27 Fevereiru 2025
 
Jenerál Reformadu Sua Exelensia Lere Anan Timur, hato’o palestra kona-bá lideransa bá Militares hamutuk nain 20 hafoin enfrenta Formasaun Lideransa durante loron sanulu.
Sua Exelensia Jenerál reformadu iha nia palestra hatete, nia prezensa hodi fahe nia esperiénsia relasiona ho lideransa tanba durante loron sanulu nia laran militares hirak ne’e aprende ona kona-bá saida mak lideransa ne’ebé fasilita husi formdór sira no militares hirak ne’e sai ona lider hahú husi família.
“Ha’u mai atu hato’o oituan kona-bá saida mak lideransa, loron sanulu nia laran ne’e imi aprende buat barak ona kona-bá saida mak lideransa, kuandu imi rona lideransa ne’e imi hanoin kedas afinál esplikasaun lideransa iha loron sanulu nia laran imi senti katak, ha’u la tula deviza ida ne’e mós ha’u lider tiha ona.
Ita hothotu lider, lider signifika katak ita iha oin, ita responsavél, ha’u dehan imi lider tanba imi iha ne’e barak mak kaben na’in iha uma imi nia oan imi nia alin iha imi nia la’in ita lider ona la’ós ita hanoin tula deviza mak lider ne’e laiha, ita lider ona mais diferenti iha Instituisoens no organizasoen la hanesan ita ko’alia kona-bá lideransa Militár ne’e nia deferensa ne’e iha linguazen ida Militár ida polítika, lideransa Militár ita koloka iha tempu iha fatin hanesan mós polítika ida ne’e mak bolu dehan fleksibilidade”
Entretantu iha parte lorokraik membru hirak ne'e simu kedas sertifikadu iha Salaun auditoria Kuartel Jenerál F-FDTL, Fatuhada,Dili.
 
MÉDIA F-FDTL

Tenente Jenerál Falur Rate Laek Partisipa iha aniversáriu Nasionál Japaun ba Dala-65

Dili, Embaixada Japaun, 27 Fevereiru 2025
 
Xefi Estadu Maior Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste, Tenente Jenerál Falur Rate Laek partisipa iha selebrasaun aniversáriu Sua Majestade Imperadór Japaun nian ba dala-65, ne'ebé monu iha loron 23 fulan Fevereiru ne'ebé hala'o iha Embaixada Japaun nian iha Timor-Leste.
Partisipa selebrasaun anivesáriu Tenente Jenerál Falur Rate Laek, Presidenti Republika Dr. José Ramos-Horta, Eix Titulares, Embaixadór Japaun iha TL, Tetsuya KIMURA inklui Membru Governu.
 
Média F-FDTL

Tenente Jenerál “Falur Rate Laek” Partisipa Iha Inaugurasaun Rezidénsia Embaixada Repúblika Angola Iha Timor

‎Dili, 05 Maiu 2025.

‎Xefe Estadu Maior Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) Tenente Jenerál Domingos Raúl “FALUR RATE LAEK” partisipa iha serimónia inaugurasaun rezidénsia Embaixada Repúblika Angola, iha Praia dos Coqueiros, Díli.

‎Iha diskursu Embaixadór designadu husi Repúblika Angola iha Timor-Leste, José Andrade de Lemos hateten, inaugurasaun ida ne'e hanesan pasu importante ida ba iha Kooperasaun entre nasaun rua ne'e iha futuru, no bele servisu hamutuk no explora poténsia país rua ne'e nian.

‎Partisipa iha serimónia ne'e, Presidente Repúblika, Dr. José Ramos-Horta, Presidente Tribunal Rekursu, Vice-Primeiro-Ministro, Vise-Presidente Parlamentu, membru IX-Governu Konstituisionál no korpu diplomátiku ne'ebé designadu iha Timor-Leste.

 

Média F-FDTL

Tenente Jenerál Abertura Kopa Navál, Husu Joventude Sira Kria Paz No Estabilidade

Hera, Dili, 06 Janeiru 2025.
Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Defeza Timor-Leste, Tenente Jenerál Domingos Raul "FALUR RATE LAEK", abertura Kopa Navál, husu ba joventude sira kria paz no estabilidade iha sosiedade nia leet.
"Ohin abertura kopa Navál oinsá prepara imi sai joven ne'ebé hadomi bola no balun sai forsa atu nune’e ita bele kria paz no estabilidade iha Sosiedade nia leet tanba jogu ne'e iha manan no lakon tanba manan mós vitoria lakon mós ho vitória tanba lakon atu aprende jogu tuir mai bele hetan tatíku ne'ebé di'ak".
Subliña tan katak, ita hotu mai iha ne'e siknifika ita fó ita nia solidaridade ba ita nia Componente Navál tanba tristeza boot ita nia Forsa Armada liu-liu Componente Navál hasoru tanba ohin ita hotu nia prezensa ne'e hanesan jestu solidaridade ba ita nia aman no maun sira.
Iha sikun seluk Komadante Componente Navál Comodoro Higino das Neves, afirma kopa Navál la estabelese hanesan  iha tinan kotuk liu ba tanba servisu barak.
"Ohin ita realiza fali kopa Navál ho prezensa Sua Selensia Xefe Estadu Maiór Jenerál F-FDTL sei motiva ami liu-liu Juventude sira tanba kopa Navál nia objetivu laos atu manan ka lakon maibé nia objetivu atu halibur joventude iha Timor laran tomak atu mai partisipa iha kopa ida ne'e atu kuiñese malu kria relasaun amizade entre pesoál ba malu no fahe mós esperiénsia abilidade ne'ebé imi iha atu utiliza iha kampu laos atu tuku malu no rai odi vingansa ba malu iha kampu maibé hatudu imi nia skíll no esperiénsia ba malu.
Iha fatin hanesan Prezidente Komisaun Kopa Naval Capitaun Tanente, Rosario Alves da Cruz, dehan kada tinan sempre realiza kopa Navál ne'ebé preve iha matris anuál hodi komemora ezisténsia Componente Navál nian.
"Kopa Navál sai ona simbolu relasionamentu entre Forsa Armada ho komunidade liu-liu hakbiit talentu ba ita nia Juventude sira nian atu kria paz iha komunidade nia leet."
Husu ba Klube 17 ne'ebé mak iha talentu no determinasaun ho mai kompete iha kopa Navál ida ne'e katak espiritu Desportiva prevalaza iha kada jogu atraves devosaun no respeitu nomós disiplina ba kopa Navál, hakotu nia.
Iha abertura loke ho jogu primeiru husi FC Abafu kontra FC Fatusa ho skor 3-1.
Média F-FDTL
 

Tenente Jeneral Abertura Semináriu Ba Selebrasaun Aniversáriu Transformasaun FALINTIL Ba F-FDTL.

Dili, Auditórium Kuartel Jenerál, 01 Fevereiru 2025.

Xefi Estadu Maior Jenerál FALINTIL-FDTL, Tenente Jenerál Domingos Raul Falur Rate Laek, abertura semináriu ho tema "24 ANOS APÓS A TRANSFORMAÇÃO DAS FALINTL-FDTL QUE MISSÕES DEVEM SER PRIORITÁRIAS FACE À REALIDADE DO PAÍS E AOS NOVOS DESAFIOS DE SUGURANÇSA ESPECIALMENTE NO ÂMBITO REGIONAL" ba selebrasaun aniversáriu transformasaun FALINTIL ba FALINTIL-FDTL, loron 2 fevereiru 2025 nian ba dala-24.

Iha abertura ne'e Tenente Jenerál Falur Rate Laek, ható benvindu, maiória iha ne'e intelektuál, akadémiku, dirijente no figura importante sira iha ita-nia rain.

Ita haksolok atu haree katak, hafoin dékada rua restaurasaun ba ita-nia independensia, ita iha ema barak ne'ebé edukadu, formadu, liu-liu iha ambiente hakmatek iha-neʼebé ema hotu livre atu hala'o sira-nia knaar.

Ita hotu iha devér morál no responsavél atu servisu iha forma integrada, hodi tau hamutuk ita-nia esforsu sira hodi garante pás no estabilidade, hodi bele implementa ajenda dezenvolvimentu ne'ebé Governu lansa.

Ita hotu iha ne' e iha kompromisu ba medida sira ne'ebé harii konfiansa, maibé tenke hatudu mós ita nia kompromisu nasionál atu servisu hamutuk hodi hasoru dezafiu sira iha sékulu XXI nian, no mós partikularmente kona-bá ita-nia asuntu internu.

Semináriu ohin nian fó hanoin mai ita katak seguransa no defeza loloos tenke hahú husi uma laran, tanba ne'e mak ohin ita iha ne'e atu diskute no buka ideia inovativu sira hodi servisu hamutuk.

Semináriu ida hanesan ohin konstitui oportunidade exelente atu hasa'e komprensaun iha área lubuk ida, nune'e mós oportunidade úniku atu hasa'e komprensaun entre defeza, seguransa no sosiedade sivil, atu nune'e bele komprende di'ak liután oinsá dezeña politika públika ne'ebé di'ak liután.

Hodi diskute ita-nia hanoin resiproku sira no fahe ita-nia esperiénsia no komprensaun hodi identifika área sira aplikasaun Forsa Armada.

Ha'u hein katak semináriu ohin nian sei hatán ba pergunta fundamental sira kona-ba oinsá parseria sira bele ajuda harii, dezenvolve no sustenta forsa armada sira hodi hatán ba dezafiu sira seguransa ne'ebé kompleksu ne'ebé forma ita-nia ambiente zafiratejiku, tuir misaun Forsa Armada nian ne'ebé estipula tiha ona tha Konstituisaun, tuir mai tha Lei Seguransa Nasional, no iha Lei Defeza Nasional.

Ida-ne'e importante tebes bainhira ita ezamina koletivamente, opera atu asegura seguransa ba ita-nia Nasaun nia interese no proteje ita-nia soberania.

Ita bele harii nasaun ida ne'ebé seguru no prósperu iha ita nia rejiaun liu husi komprensaun ne'ebé fahe kona-ba dezafiu sira, interese komún síra, no harii entendimentu sira ne'ebé reziliente ba dame no prosperidade.

Importánsia boot husi parseria hodi atinji objetivu sira mak hanesan, Envolvimentu entre forsas armadas, forsas seguransa no sosiedade sivil, grupus artes marsiais hodi tulun harii entendimentu ba malu, Kria reziliensia no forsa hodi tulun malu, Manutensaun ba orden ida ne'ebé bazeia ba regra.

Medida sira ne'e hala'o papél fundamentál iha estrutura kreximentu ida ne'ebé parseiru hotu-hotu hetan benefisiu.

Envolvimentu, liu husi atividade kolaborativu sira, sei ajuda ita atu komprende ita-nia ambiente estratéjiku hodi hatán ba dezafiu komún sira ne'ebé ha'u temi antes.

Hodi kria parseria seguransa nian ne'ebé ativu no efetivu no estabelese relasaun sira, ita kria arkitetura seguransa ne'ebé forte, ne'ebé fornese seguransa ba ita-nia sidadaun sira. Ho nune'e, aprofunda ita-nia kompromisu prátíku sira mak kontinua sai interese vital.

Ita tenke hapara influénsia sira ne'ebé fo risku ba destabilizasaun no serbisu hamutuk atu avansa no aproveita oportunidade sira ba dame no prosperidade ba ita-nia sidadaun sira.Hakotu Tenente Jeneral Falur Rate Laek.

Média F-FDTL

 

Kontaktu Ami

Ave. Nicolao Lobato, Fatuhada
Comoro, Dili, Timor-Leste

Tel: +670 78156312
Email: info@fdtl.mil.tl