cfg:okcfg:ok
Kuartel jenerál, 06 Agostu 2025
FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) liu husi Kuartel Jenerál ohin halo serimónia promosaun bá Tenente Rui Pereira de Jesus bá Postu Kapitaun.
Iha diskursu Adjunto Xefe Estadu Maior FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) Koronel Renilde Guterres Corte Real e Silva hateten, husu bá ita bo’ot ne’ebé ohin hetan promosaun ne’e hanesan ita kontente maibé toma mós grande responsabilidade bo’ot ida bá ita bo’ot, ne’ebé responsabilidade ne’e tula ona, iha ita nia kabas responsabilija tuir ita nia kareira no tuir ita nia patente ne’ebé iha, obrigado barak bá ita bo’ot nia prestasaun, durante ne’e hatudu ona, no merese duni halo promosaun.
Ita nia instituisaun fó opurtunidade bá ita no ita tenke aproveita simu buat ne’ebé komandu fó bá ita, hanesan ohin hau dehan ita nia postu aumenta e aumenta mós ita nia funsaun.
Promosaun ne’e bazea bá dekreitu Lei no 33/2020 iha estatuto Militár FALINTIL-FDTL 02 Setembro, altera husi dekreitu lei no 21/2024 de 24 Abril.
Media F-FDTL
Grumete Cheko
Dili, 24 Juñu 2026
Komandu FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) presta omenajen bá saudozu eis Prezidente Repúblika Dr. Francisco Guterres 'Lú-Olo' iha nia rezidénsia Farol.
Delegasaun ne’e lidera husi Vise Xefe Estadu Maior Jenerál F-FDTL, Major Jenerál Calisto Santos Coliati, no akompaña husi Komandante Komponente Naval Komodoro Higino das Neves, hamutuk ho Komandante no Unidade sira inklui Ofisiais Superiores, Kapitaun, ofisiais subalternos, sarjentu no prasa sira.
Prezensa no omenajen ne’e hatudu respeitu no rekonesimentu husi Komandu F-FDTL bá kontribuisaun no servisu ne’ebé saudozu Eis Prezidente Lú-Olo halo bá Nasaun no Povu Timor-Leste durante nia vida no lideransa.
Ekipa Media F-FDTL
Sarjento Carceres
Kuartel Jenerál, 06 Jullu 2026
Komandu FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), hamutuk ho funsionáriu sira husi Ministériu Defeza, Autoridade Marítima Nasionál (AMN) no Institutu Defeza Nasionál (IDN), hala'o serimónia hasa’e Bandeira Nasionál bá inísiu fulan Jullu 2026, iha edifísiu Kuartél Jenerál no Ministériu Defeza, Fatuhada, Díli.
Serimónia ne'e prezide husi Ministru Defeza, Kontra Almirante Donaciano Rosário Gomes “Pedro Klamar Fuik”, Ph.D. Iha nia intervensaun, Ministru Defeza hateten katak serimónia hasa’e Bandeira Nasionál kada fulan nu'udar tradisaun ida ne'ebé nobre no importante tebtebes bá instituisaun sira hotu. Serimónia ida-ne'e mós sai momentu simboliku atu hakruuk bá sakrifísiu povu Timor-Leste nian ne'ebé luta naruk atu alkansa liberdade, independénsia no soberania.
“Ita hamutuk fali iha dader ida-ne'e atu kumpri tradisaun ida ne'ebé nobre no importante tebtebes bá servidores no instituisaun sira hotu. Wainhira ita haklaken Bandeira Repúblika Demokrátika Timor-Leste sa'e bá lalehan, ita hanoin fila fali dalan naruk ne'ebé povu Timor-Leste liu hodi konkista liberdade, independénsia no soberania. Kor no símbolu iha Bandeira Nasionál reprezenta korajen, sakrifísiu no esperansa husi jerasaun sira ne'ebé dedika sira nia moris bá konstrusaun Estadu no Nasaun. Wainhira ita kontinénsia Bandeira Nasionál, ita renova fali ita nia kompromisu atu serve povu ho lealdade absoluta, integridade, disiplina no profisionalismu,” dehan Ministru Defeza.
Ministru Defeza hatutan katak servisu bá pátria husu kompeténsia, dedikasaun no esperitu nasionalizmu husi ema ida-idak, liu-liu atu sempre koloka interese nasionál aas liu interese individuál. Tuir nia hateten, ameasa no dezafiu sira iha mundu ohin loron eziji instituisaun sira atu prepara an ho diak liu tan no hametin kapasidade atu responde ho efikásia.
Nia mós enfatiza katak importante atu reforsa kooperasaun entre Ministériu Defeza, Estadu Maior Jenerál F-FDTL, Autoridade Marítima Nasionál (AMN) no Institutu Defeza Nasionál (IDN), liuhusi promosaun kultura exelénsia, inovasaun, planeamentu estratéjiku no dezenvolvimentu kontinu ba kapasidade umana no institusionál.
“Servisu ba pátria eziji kompeténsia, dedikasaun no esperitu Nasaun. Tan ne'e, ita presiza reforsa koezaun nasionál no kapasidade instituisaun sira atu bele responde ho efikásia bá ezijénsia Defeza Nasionál. Iha kontestu ida-ne'e, kooperasaun entre Ministériu Defeza, Estadu Maior Jenerál F-FDTL, Autoridade Marítima Nasionál no Institutu Defeza Nasionál sai fator esensiál atu promove kultura exelénsia, inovasaun, planeamentu estratéjiku no dezenvolvimentu kapasidade umana no institusionál,” hateten tan Ministru Defeza.
Iha sorin seluk, Ministru Defeza konvida militar no sivil sira atu renova sira nia empenu iha hala'o knaar ho responsabilidade, esperitu ekipa, respeitu mútu no sentidu aas ba dever. Nia hateten katak tarefa hotu-hotu, maski simples, kontribui ba fortalese Defeza Nasionál no hametin progresu Timor-Leste.
“Ha'u konvida militár no sivil hotu atu hala'o servisu ho responsabilidade, esperitu ekipa no respeitu mútu. Tarefa ida-idak ne'ebé ita halo, maski simples, iha kontribuisaun importante bá fortalese Defeza Nasionál no hametin progresu Timor-Leste.
Serimónia hanesan ida-ne'e mós hametin patriotizmu no reforsa konfiansá ne'ebé povu fó mai ita atu defende soberania nasionál, preserva dame, proteje interese Estadu no kontribui bá futuru prosperidade, estabilidade no moris-di'ak bá ema hotu iha Timor-Leste. Maromak fó nafatin nia bensaun bá ita hotu no bá Repúblika Demokrátika Timor-Leste,” remata Ministru Defeza.
Ekipa Média F-FDTL
Hera, 03 Fevereiru 2026
Komandu FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) Liu husi Komponente Naval halo promosaun diviza bá membru F-FDTL hamutuk nain-28 kompostu husi Segundo Tenente promove bá Primeiru Tenente nain-11 no sub-Tenente promove bá segundo Tenente nain-9 no primeiru sarjentu promove bá Sargento Ajudante nain-6 no Segundo Sargentu promove bá Primeiru Sarjentu nain-2.
Komandante Komponente Naval, Komodoro Higino Higene da Neves “Super-Man” hateten, bá Militár hotu-hotu nia prezensa iha ne’e promosaun ida ne’e importante tebes, tanba komandu rekonese sakrifisiu no dedikasaun ne’ebé membru sira kontribui.
Komodoro Neves afirma, promosaun ne’e importante ida bá iha Komponente Naval, tuir lolos sira hotu-hotu promove iha Aileu 02 Feveiru 2026, maibé iha Aileu formaliza deit balu, agora ne’e hanesan legaliza deit bá iha promosaun ne’e.
“Ohin ita asisti fali eventu importante ida bá iha Komponente Naval. Bá postu Cabu mós ita sei promove tuir mai, ita sei hare tempu para ita promove, agora ita promove ida ne’e hotu-hotu dia 02 fevereiru nian. Ita seidauk tau diviza iha sira nia kabas, maibé hotu-hotu promove ona”, deklara nia iha diskursu.
Nia hatutan, agora atu ofisializa promosaun ne’e mak Cabo nian hein oituan, Komandu sei organiza fali, tanba ne’e mak ohin promove de’it bá iha ofisial sira nomós sargentu sira. Nune’e komandu hato’o mós parabéns bá sira ne’ebé promovidu.
Komandante komponente Naval mós hato’o agradese no apresia bá membru Militár sira ne’ebé mak susesu halo parada Militár iha Aileu bá komemorasaun loron transformasaun FALINTIL nian bá tinan-25, realiza iha 02 Fevereiru 2026.
“Ita bo'ot sira nia disiplinar, moral loyaldade hatudu kontinua hamorin Komponente Naval nian iha ita nia povu nia matan, nomós bá iha nai ulun sira nia matan.Kontinua nafatin servisu haka’as aan hodi bele lori nafatin prestizu Naval nian”,
Ho promosaun ne’e, Komodoro Neves hateten, hanesan komandante kontente, tanba hetan Militár lubuk ida ke aumenta sira nia diviza no aumenta sira nia responsalidade hodi ka’er Komponente Naval bá oin. Tanba dekretu lei ne’ebé aprova ona katak, veteranus sira idade 50 bá leten ne’ebé ativu iha F-FDTL bá oin, la’os ona tropa Militár, maibé reformado ona.
“Ita bo'ot sira hatene ida ne’e, signifika entrega ona kna'ar ida ne’e bá jerasaun foun, sira ne’ebé rezerva besik nain-20, tanba sira nia naran taka sai ona iha jornal Repúblika katak, komesa bá oin sira reforma no rezerva ona”,
“Sira ne’ebé mak ohin simu postu foun, ema barak kontenti, tanba de’it diviza nomós osan dalaruma aumenta, mais responsabilidade bo’ot ne’ebé instituisaun no Nasaun fiar bá ita atu simu kna'ar ida ne’e hodi bele dezenvolve Komponente Naval, liu-liu iha area ne’ebé ida-idak nia kompotensia define ona, balu area administrasaun no balu komando nian”,
Tanba ne’e komandante ne’e fi’ar katak, promosaun ne’ebé membru sira ne’e simu ho kna’ar ida ne’e asume ho responsabilidade ho loyaldade, respeitu ho koragem nafatin ho imi nia ofisial sira ne’ebé mak komanda ita bo’ot sira, kontinua respeitu sira nomós husu sira nia apoiu, hodi hamutuk kompleta malu hodi halao servisu ho di’ak.
“Komandante ida-idak kuandu aumenta diviza nia kabas, signifika nia inisiativa barak, nia la’os hein atu ordem iha mak nai hala’o servisu, maibé nia mós ema ida ne’ebé iha autoridade atu fó ordem, tanba ne’e mak bá sira-nia ohin postu promosaun, simu posizaun foun iha responsabilidade maka’as para iha inisiativa rasik, oinsa bele organiza organizasaun ida ne’ebe nia lidera, nia iha inisiativa, fiar katak, ida ne’e Komponente Naval bá oin sei tuir mehi asuwain sira husik hela”.
Media F-FDTL
Grumete Cheko
Ave. Nicolao Lobato, Fatuhada
Comoro, Dili, Timor-Leste
Tel: +670 78156312
Email: info@fdtl.mil.tl