NOTISIA

Selebra Loron FALINTIL Bá Dala-50 F-FDTL Hamutuk Ho Eshana Sei Marsa Lao Ain Husi Balibo Tama Dili

Bobonaro, 11 Jullu 2025

Komandu FALINTIL- Forsa Defesa Timor-Leste(F-FDTL) Ekipa ida Komanda Husi Kapitaun Germano Nesta hamutuk ho Sargento Nain Lima inklui Prasas nain rua dadaun ne'e halo rekonesimentu bá Fatin sira hahu husi Postu Administrativu Balibo, Postu Maliana, Postu Kailaku, Munisípiu Bobonaro, Postu Hatulia Munisípiu Ermera, Postu Glenu, Postu Railaco no Final iha Kuartel Jenerál Fatuhada Dili, nune'e halo mós kordenasaun ho Parte Autoridade lokal Munisípiu Bobonaro, PNTL Munisípiu Bobonaro, No mós Autoridade Munisípiu Ermera, Postu Hatulia, Postu Gleno, Railaku inklui mós ho parte Saúde Munisípiu no Postu sira

Objetivu husi Recon ne'e Parte ida hodi hare direta kondisaun no situasaun iha terenu nune'e hodi planu ba iha loron Selebrasaun 20 de Agostu ba Dala-50 ne'ebe sei marsa La'o Ain hahu Balibo no Termina iha Dili

Tuir Planu Marsa Forsada La'o Ain ne'e Instituisaun F-FDTL Ekipa ida Komanda Husi Kapitaun Nesta sei Junta hamutuk ho Estudante Sira husi Estudante Hadomi Natureza (ESHANA-FEG UNTL) sei hahu ho misa Agradesimentu iha Igreja Balibo iha 09 Agostu, hafoin iha loron 10 Fulan Agostu Foin hahu marsa la'o ain husi Balibo no sei Termina iha loron 20 de Agostu hodi komemora loron FALINTIL ba Dala-50 iha Kuartel Jenerál Fatuhada Dili.

 

Ekipa Média F-FDTL

Bonifacio Mendonça

SEMANA KAMPO EZERSÍSIU BHAKTI KANYINI AUSINDO 2025 INDONÉSIA

 
Indonésia Banten, 27 Outobro 2025.
 
FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) Kontinuasaun iha Ezersísiu Bhakti Kanyini Ausindo 2025 iha Provinsi Banten, Indonésia.
Iha ezersísiu kampo ne'e abertura direita husi korem Brigjen TNI Edi Saputra,S.I.P, M.Han.
 
Durante ezersísiu semana rua, bá semana dahuluk hahú ho teória iha Jakarta/ Sekola Angkatan Laut (SESKOAL) no semana daruak Ezersísiu kampo iha Banten/bayah, iha faze prátika iha terrenu kona-bá dezastre naturais ligado ho Tsunami.
 
Iha abertura ne’e parte médiku husi Tentara Indonesia (TNI) no Australian Defence Force (ADF )sira hahu kedas halo simulasaun kona-bá komunidade sira ne'ebé mak afeita bá dezastre naturais.
 
Iha fatin hanesan Tentara Nasionál Indonésia (TNI) halo mós Purifikasaun bá Bee mota hodi produs bá bee mós, atu nune’e bele distribui bá komunidade sira ne'ebé hetan afeitado.
Aktividade refere hetan partisipasaun husi FALINTIL - Forsa Defeza Timor -Leste (F-FDTL),Tentara Nasionál Indonésia (TNI) BNBP, Basanas, Estadus Unidus Amerika no Austrália.
 
Media F-FDTL
📷 Dircia Gama

Serimónia Halot Saudozu Primeiro Sargento Lorico Nia Isin Mate Iha Lore

Lore, 27 Novembru 2025

 

Komandu FALINTIL-FORSA Defeza Timor Leste (F-FDTL) hamutuk ho familia halot ona Suadozu 1° Sarjentu Lino Antonio Vasco Ribeiro “Lorico” iha Knua luarai, Posto Administrativo Lore, Munisípiu Lautem.

BIOGRAFIA SAUDOZU PRIMEIRO SARGENTO LORICO

 

Saudozu 1° Sarg Lino António Vasco Ribeiro "Lorico" moris iha loron 1 fulan Janeiru tinan 1963, iha Luarai, Aldeia Titilari, Suku Lore-1, Postu Lore, Munisipiu Lautem, Oan husi ama António Morais (husi uma lisan Pa'iru) ho Sra. Ana Morais (uma lisan Puhumatu) Oan datoluk husi maun alin nain rua Jose Ka-rasu Morais (Saudozu) no Tadio Vas Pião (Saudozu).

Saudozu 1° Sarg Lino António Vasco Ribeiro "Lorico" kaben ho Sra. Juvita Mouzinho (husi uma lisan Naza Lulumana) ho oan na'in-6 hanesan, Abenito Vasco Ribeiro,Hipólito Vasco Ribeiro,Gabriel Vasco Ribeiro, Merliana Vasco Ribeiro, Aderito Vasco Ribeiro,Febriana Vasco Ribeiro.

 

Iha prosesu luta ba ukun rasik aan, bainhira militár indonezia invade ofisialmente Timor-Leste iha loron 7 fulan Dezembro 1975.

Iha loron 2 fulan Fevereiru tinan 1976 militar Indonezia hatun parakedista iha Lospalos no okupa Lospalos vila, saudozu ho familia sira tuir realidade ninia moris fatin, ho inan aman, maun alin sira no familia tomak ses-an oituan husi uma fatin Luarai ba forma Aldeia iha Tche Ira no ikus mai-tau naran Aldeia Nakroman, aldeia ne'ebe halo Komite Zona Morteiro, Lore, la dook husi,nia uma moris fatin Luarai Aldeia Titilari, Suku Lore.

iha tempu ne'eba saudozu ho idade sanolu resin rua (12). Saudozu 1 Sarg Lino António Vasco Ribeiro ""Lorico" hola parte iha Organizasaun Popular Juventude Timorense (OPJT). Hela iha fatin Luarai, Aldeia Titilari, to'o tinan 1977.

Iha tinan 1977, militar Indonesia hahu sobu barreira militar FALINTIL nian ne'ebe monta haleu Mua-Asu, Moru-loiloi to'o tinan 1977 remata. Iha ordem atu kontinua evakua ba to'o foho matebian.

Iha fulan Janeiru tinan 1978, saudozu ho familia-sira hahu evakua fali, liu mota Namalutun tama área Iliomar, fatin naran Alai. Husi Alai evakua tutan ba Lua-Ira. Iha Lua-Ira evakua tutan ba Bai-Afa, área Baguia. Iha ne'e saudozu ho familia sira kontinua evakua ba Legumau, Lavateri Zona Boaventura (área Baguia) iha ona foho Matebian hun no kontinua evakua sa'e foho Matebian.

saudozu ho nia familia sira evakua ba fatin ikus, Burira, Labalou to'o loron 22 fulan Novembru,iha loron ne'ebé, Base de Apoiu foho Matebian, Setor Ponta Leste monu ba militar Indonezia ninia kontrolu.

Forsa ho populasaun hahu fahe malu. Populasaun tomak entrega an ba militar indonezia iha loron sira tuir mai, ba gerilla iha fin de Novembru tinan 1978.

Saudozu ho familia sira sai husi foho Matebian ba liu moris fatin Lore, hahu ho faze foun, iha tinan 1979, saudozu ho nia maun alin sira no nia maluk sira husi Aldeia Tchai no Titilari, iha fulan Marsu tinan 1983, Saudozu 1' Sarg Lino António Vasco Ribeiro "Lorico" hola parte iha grupu seguransa ba Komandante em Xefe das FALINTIL Kay Rala Xanana Gusmão nian ba Reziaun Militar Sentral- Nakroma.

Iha loron 20 fulan Marsu tinan 1983, Rezistensia ho militar Indonezia sira hatan malu para tiru sesaar fogu ka Kontaktu Dame, Komandante em Xefe das FALINTIL Kay Xanana Gusmão ho Komandante Militar Indonezia, Koronel Puruwanto hasoru malu iha Buburake, área Viqueque, Reziaun Militar Sentral-Nakroma.

Golpe sesar fogu ho levantamentu armadu iha loron 8 fulan Agustu tinan 1983. Saudozu nafatin iha grupu seguransa ba Komandante em Xefe das FALINTIL nian to'o Rezistensia.

Depois de levantamentu iha tinan 1983, saudozu nafatin hola parte iha grupu Koto Moruak ne'ebe fo seguransa ba Komandante em Xefe das Falintil Kay Rala Xanana Gusmlo iha foho Paitchau leste, maibe tamba servisu militar balu ne'ebe ligadu ho estratejia funu nian atu apoiu material husi rai liur ba Rezistensia sira, saudozu tenki akompaña Komandante-saudozu Salvador Monteiro- Sala Bill fila hikas ba Ponta Leste, Paitchau hola parte ba grupu ida ne'ebe iha nanis ona iha foho Paitchau ho missaun ne'ebe temi ona iha leten.

Iha tinan 1989 Saudozu ho nia maluk luta nain sira hamutuk nain walu ( atu ba halo ekuasaun iha Tutuala maibe iha area Ale-ira Moko iha foho Paitchau Leste sira hetan tiru malu ho militar indonezia, Saudozu hetan kanek iha parte kotuk laran ho nia maluk nain rua,.Saudozu Martinho alias "Jecoro" no Komandante Amelio Garsia "Mau-Alsi", sira nain tolu hetan kanek todan no nia maluk sira seluk ne'ebe kanek lori sira ba Baze iha foho Paitchau tutun Komandante Em Xefe Kay Rala Xanana Gusmão nia subar fatin no sira seluk nafatin asegura ba sira nain tolu to'o diak no sira nafatin kontinua reziste iha ailaran ho nia maluk luta sira nain hodi fo seguransa nafatin ba Komandante Em Xefe das FALINTIL Kay Rala Xanana Gusmão.

Saudozu nafatin hola parte iha Grupu ne'e, desde tinan 1984 to'o tinan 1999 Depois de akordu iha loron 5 fulan Maiu tinan 1999 ne'ebe assina entre Portugal ho Indoneziaiha Nasoens Unidas nia mahon, iha fulan Agustu, saudozu hamutuk ona ho Komandu Reziaun simu ordem husi Estadu Maior, ordem ba Reziaun hotu-hotu: 1, Il, Ill ho IV akontomentu. Ho nivel nasional Rezistensia hari'i akontomentu ha'at mak: Atelari, Wai Mori,Kula Rema no Odelgomo.Saudozu ho Komandu Reziaun I ba konsentra iha Akontomentu militar FALINTIL nian ihaAtelari, Postu Administrativu Laga, Munisipiu Baucau.

Depoisde referendu loron 30 fulan Agustu tinan 1999 bainhira militar Indonezia retira onadefinitivamente husi Timor-Leste, saudozu ho forsa FALINTIL sir husi Reziaun I, marxa husi Atelari ba konsentra iha Aileu iha fulan assume ona responsavel nu udar komandante seksaun husi 1° pellotaun reziaun-Outubru ho fulan Novembru tinan 1999-Saudozu.

Iha Tinan 2000, FALINTIL, forsa ne'ebé luta ba libertasaun nasional Timor-Leste nian, tama iha prosessu transisaun husi forsa guerrilla, forsa irregular ba forsa regular, konvensional ho responsabilidade foun, nu'udar forsa nasaun nian, defende soberania, independensia, integridade territorial no estadu direitu demokratiku. Iha Loron 01 fulan Fevereiru tinan 2001, hari"i FALINTIL - Forsa Defeza de Timor-Leste (F-FDTL). Saudozu tama iha selesaun no aptu baprimeiru rekrutamentu F-FDTL nian.

Iha tinan hanesan Saudozu 1 Sarg Lino António Vasco Ribeiro "Lorico" Frekenta Kursu Formasaun ofisiais no Sarjentu iha Aileu ho postu Furiel; iha tinan ne'e mos saudozu tuir Kursu tuir Kurso Instrusaun Avansadu iha Metinaro; iha loron 05 fulan dezembru tinan 2001, saudozu 1'sarg Lino António Vasco Ribeiro "Lorico", kolokadu iha Batalhão, Kompañia Alfa.

Iha loron 21 fulan jullu tinan 2001 Saudozu serbisu ih Komponente Terrestre iha lospalos, assume funsaun hanesan Komandante Eskuadra, Iha tinan 2003, Saudozu kolokadu iha 1' Batallaun iha Estadu Maior Komponente Terrestre assume funsaun hanesan seguransa Paiol; Iha tinan 2005, Saudozu hetan Promosaun ba Postu 2°. Sarjentu.

Nune loron 2 fulan Fevereiru tinan 2016, saudozu hetan promosaun ba 1 Sarjentu. Kolokadu iha CCS Seksaun Paiol Forsa Terrestre nian iha Baucau (lanud), assume funsaun hanesan Kontrolu Paiol.

Saudozu 1° Sarg Lino António Vasco Ribeiro ninia dedikasaun boot tebes ba Rai doben ida ne'e ho Povu Maubere. Kombatente Veteranu ba luta libertasaun nasional, hahu husi loron 20 fulan Agustu tinan 1975 to'o loron 25 fulan Outubru tinan 1999.

Saudozu 1° Sarg Lino António Vasco Ribeiro, hetan rekoñesimetu husi Estadu Timor-Leste nu`udar Kombatente Libertasaun Nasional, Pensaun ho dedikasaun 24 anos ho Grau 3.

Saudozu 1° Sarg Lino António Vasco Ribeiro "Lorico" dala ida tan, depois referendu maito'o loron ne'ebe saudozu hakotu ninia peregrinasaun iha mundu ne'e , Saudozu servi 24 anos tan, ba ninia Rai doben Timor-Leste nu'udar nasaun independente no soberanu.

 

kondekorsaun, Ordem de Gerilla iha tinan 2005, Ordem desmobilizasaun no sertifikadu honra iha loron 20 fulan Agustu tinan 201-Ordem de Timor-Leste MEDALLA biha loron 28 fulan Novembru tinan 2019.

Saudozu kontinua fo nafatin ninia kontribuisaun iha vida militar, FALINTIL- Forsa Defeza Timor-Leste, F-FDTL hahu husi loron 01 fulan Fevereiru tinan 2001 mai to'o loron 21 fulan Novembru tinan 2025.

Iha tinan 2019 Saudozu senti sofre ona moras maibe seidauk halo tratamentu saude to'o fulan fevereiru tinan 2023 Saudozu ba halo tratamentu saude iha Ospital Nasional Guidu Valadares no hetan moras ne'ebé komplikadu no kontinua ba halo tratamentu saude iha loron 17 fulan jullu tinan 2023 iha nasaun Malazia durante tinan ida ho balun no kontinua halo tratamentu saude ba mai iha nasaun Malazia dala haat no durante tinan lima nia laran Saudozu halo tratamentu saude maibe lakonsege salva nia vida to'o Saudozu termina ninia peregrinasaun iha Loron 21 fulan Novembru tinan 2025.

 

MEDIA F-FDTL

2 Sargento Carceres & Izidor Lopes

Serimónia Hasa'e Bandeira Nasionál RDTL Bá Inisiu Fulan Janeiru 2025

Kuartel Jenerál, 06 Janeiru 2025.
Serimónia Hasa'e Bandeira Nasionál, Repúblika Demokratika de Timor-Leste (RDTL), bá dahuluk iha fulan Janeiru tinan 2025 nian, iha Kuartél Jenerál Fatuhada Dili.
Hafoin realiza serimónia hasa'e bandeira nasionál, Xefe Estadu Maior Jenerál  FALINTIL-FDTL, Tenente Jenerál Domingos Raúl "FALUR RATE LAEK" hanesan Inspetór serimónia hatete, ha'u hakarak ható ha'u nia Deseja Boas Entradas tinan foun nia bá ita hotu.
"Ita bo'ot sira hala'o tinan foun ho despedida tinan tuan ho ita nia família no amigos ne'ebé ita halo reflesaun di'ak bá ida-idak nia família no instituisaun, atu iha tinan foun ida ne'e ita bele hadia di'ak liu tan".
Subliña tan katak, depois de tinan foun ita simu kedas problema ida ne'ebé bo'ot, liliu inundasaun iha Komponente Naval F-FDTL ne'ebé ita mós manifesta ita nia solidaridade  ba Komponente Naval.
Ita nia lema ne'ebé atu moderniza no profisinaliza
Forsa ne'e  ita bele halo ida ne'e, nune'e ita halo servisu hadia uluk iha prezenti ne'e hodi kontinua futuru ne'ebé seguru, se ita hanoin uluk futuru maka ita sei halo sala iha prezenti.
Iha ne'e ha'u hakrak ható liafuan rua de'it hanesan Trankuilidade no seremidade, Trankilidade tamba ita nia esperitu sentidu Patriotismu no Nasionalizmu sae, seremidade katak ita ema sarani nu'udar fiar na'in.
"Iha enkontru konsellu superior defeza seguransa ita nia alta entidade nasaun Timor-Leste sira fó parabéns no apresiasaun di'ak bá ita liu liu operasaun seguransa nian ba durante vizita importante sira espesialmente tinan 2024", Hakotu TenJen.
Média F-FDTL.
 

Serimónia Isár Bandeira Nasionál Semana Dahuluk Fulan Maiu

Kuartel Jenerál, 05 Maiu 2025

 

Instituisaun FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste hamutuk ho Ministériu Defeza realiza serimónia Isár Bandeira Nasionál semana dahuluk fulan maiu, iha Kuartel Jenerál, Fatuhada, Dili.

Iha Serimónia ne'e Xefe Estadu Maior Jenerál FALINTIL-FDTL Tenente Jenerál Falur Rate Laek, hanesan inspetór serimónia husu bá Kuartel Jenerál ho Ministériu Defeza nafatin kooperasaun servisu hamutuk.

"Primeira semana ita halo parada hasa'e bandeira hodi reforsa ita nia sentimentu patriotismu no nasionalismu, liuliu ita nia aten-brani (bravura) atu servi bá Instituisaun no ita nia rai, ita nia povu ho sentidu responsabilidade no preokupasaun no hala'o kna'ar sira nu'udar ema profisionál no ema treinadu, nafatin uza meius sira neʼebé iha no kuidadu ho uniforme no ekipamentu individuál sira bali didi'ak, bainhira ita uza karik, iha tempu no momentu ofortunu sira, ne'e para ita hatudu imagen ne'ebé di'ak bá iha forsa sira".

Inspetór mós subliña tan, kontinua alerta bá militár sira hotu importante liu, mantein ita nia esperitu prontidaun nasionál, nafatin hatudu disipliña, no bá komandante hotu-hotu iha eskalaun hotu tenki implementa dirativa sira suplementar ona ne'ebé iha unidade no Komponente tenki funsiona kadeia komando ho diak.

 

Média F-FDTL

Kontaktu Ami

Ave. Nicolao Lobato, Fatuhada
Comoro, Dili, Timor-Leste

Tel: +670 78156312
Email: info@fdtl.mil.tl