NOTISIA

Ministériu Saúde Halo Sosializasaun Kona-Bá Métodu Wolbachia Bá Membru F-FDTL

Kuartel Jenerál, 26 Maiu 2025

 

Ministériu Saúde (MS) ne'ebé servisu hamutuk ho Menzies Timor-Leste nomós parseiru sira seluk realiza Sosializasaun kona-bá Métodu Wolbachia bá membru FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) hamutuk hodi prevene no hamenus moras dengue iha Timor-Leste (TL).

Nia dehan, Ministériu Saúde (MS) hamutuk ho parseiru sira mai realiza Sosializasaun bá membru FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL).

"Ami ohin ami mai iha nee hamutuk ho Militár sira iha ne'e atu realiza Sosializasaun kona-bá Métodu Wolbachia, ita hakarak hatene saida mak Wolbachia nomós Wolbachia ne'e atu halo saida,"hatete Diretor Servisu Saúde Munisípiu Dili (SSMD), Mateus Pinto hafoin abertura atividade refere.

Nia tenik, iha tinan 2021 too 2022 dengue ataka Timor, tanba iha tempu ne'eba kalan loron F-FDTL no PNTL fó seguransa bá Profesional Saúde sira, liu-liu bá Covid-19 nian.

"Dengue ne'ebé tinan-tinan sempre ataka ita nia oan sira, iha momentu tinan 2021 to'o 2022 ita mate kuaze 50 resin, kazu hamutuk 5 mil, iha Munisípiu hotu-hotu, maibé Munisípiu Dili mak kazu Dengue aas," nia deklara.

Nia esplika, agradese bá Ministeriu Saúde nomós Menzies Timor-Leste ne'ebé bele simu programa Wolbachia, oinsá maka bele Implementa iha Timor-Leste.

"Orsida aprezentasaun maka halo klean liu, atu nunee ita boot sira bele komprende diak liu tan, atu nune'e husu forsa sira nia ajuda para bele fo mos informasaun ba ita nia inan-aman sira nomos ba komunidade, depois fo segurasa ba ami ekipa ne'ebe servisu atu husik susuk iha Junu too juli ita sei husik susuk nee iha komunidade nia leet," nia informa. 

Iha fatin hanesan, Supervisor Dirasaun Saúde Militár, Koronel Guido de Oliveira deklara, iha eventu Sosializasaun kona-bá Métodu Wolbachia hodi kombate moras Dengue Timor-Leste bá membru F-FDTL sira hodi komprende diak liu tanba kona-bá Wolbachia nee rasik.

"Obzetivu bá ita nia kontru ohin, marka pasu ida tan ba oin, iha ita nia misaun saude nian , entre ligasaun saude militar no Servisu Saude Munisípiu Dili hamutuk Menzies, servisu hamutuk ida nee laos defende ita nia nasaun iha Fronteira sira, maibé mos atu proteze ita nia forsa sira no ita nia povu,liu-liu ba povu nia moris diak," nia deklara.

Nia koalia,sosializasaun ohin koalia liu konaba moras Dengue ne'ebé sei sai Dezafiu saude publiku ne'ebe seriu tebes, tanba kada tinan sempre afeita timor ona, inklui membru família Forsa armadas ninia.

"Ita nia sorumutu ida nee maka ita atu rona no koalia kona-bá Métodu Wolbachia neebe ita sei implementa iha TL no liu-liu sei implementa iha kapital Dili, Métodu ida sei implementa iha tinan ida nee," nia hatutan.

Nia koalia, partisipasaun hira ne'e refleta duni kompromisiu Forsa Armadas nian,Forsa Armadas fiar katak, Métodu ida nee laos deit depende ba sensia, maibe mos liderasan no disiplina no envolvimentu komunidade no membru F-FDTL sira hotu.

"Forsa Armadas ninia papel importante tebes, maka atu defende ba nia rai no ninia povu, maibe mos Forsa sei fo apoiu kona-bá Métodu Wolbachia ho diak," nia afirma.*

 

Media F-FDTL

Ministru Defeza Hateten: Mudansa La'os Inimigu No Inimigu Ba Sira Ne'ebé Rezisti Ba Mudansa

Quartel General ,05 Janeiro 2026 

 

S. E. Ministru Defeza Donaciano da Costa Gomes PhD. "Pedro Klamar Fuik" hala'o sorumutuk dahuluk ba tinan 2026 hamutuk ho Komandu F-FDTL no mós funsionáriu sira husi Ministériu Defeza, Autoridade Marítima Nasionál inklui mós Instituto Defeza Nasionál kona-ba Tempo - katak "Tempo de constituir nova energia para manter a esperança e resiliência no processo de desenvolvimento nacional, em particular na defesa e segurança nacional".

 

Durante refleksaun, Ministru Defeza Kontra-Almirante "Pedro Klamar Fuik" enkoraza nafatin Komandu F-FDTL no funsionáriu hotu-hotu atu valoriza nafatin tempu tantu iha vida pessoal no profisionál nune'e bele adapta ba mudansa sira ne'ebé akontese.

 

Membru Governu da-9 ne'e subliña, organizasaun barak falla tamba ema barak sai barukten no kontinua halo buat hotu ho moda tuan nian no la konsiente katak mundu kontinua iha mudansa konstante iha espasu.

 

"Mudansa la'os inimigu. Inimigu ba sira ne'ebé rezisti ba mudansa. Ida ne'e mak pensamentu saudável atu ema hotu-hotu bele aseita katak, mudansa ne'e bele akontese ho kualker maneira atu nune'e ema hotu-hotu bele organiza nia a'an ho diak", haktuir Membru Governu ne'e.

 

Iha Refleksaun kona-bá tempu ne'e fó husi S. E. Ministru Defeza ne'e ho ponto de vista akadémiku iha ne'ebé tulun tebes funsionáriu sira atu organiza tempu sira ho efisiente no efikaz iha servisu fatin.

 

Partisipa iha refleksaun ne'e Xefe Estadu Maior Jenerál F-FDTL Tenente Jenerál Falur Rate Laek, Xefe Estadu Maior F-FDTL Brigadeiro Jenerál José da Costa Soares "Trix", Militar F-FDTL husi Kuartel Jenerál, Funsionáriu Ministériu Defeza, AMN, no mós IDN.

 

Média F-FDTL

Sold. Boni Mendonça

Misa Agradesimentu Ba Komemorasaun Loron FALINTIL Transforma Ba F-FDTL

Dili, Domingu 01 Fevereiru 2026

 

Misa agradesimentu ba komemorasaun Loron aniversáriu transforma FALINTIL ba FALINTIL - Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) ba dala 25 iha Igreja Imaculada da Conceição Balide.

 

Iha misa agradesimentu ne'e partisipa husi Xefe Estadu Maior Jenerál F-FDTL, Tenente Jenerál Falur Rate Laek, Vise CEMGFA, Major Jenerál Calisto Santos Coliati, Xefe Estadu Maior Brigadeiro Jenerál José da Costa Soares "Trix", Tenente Jenerál reformado Lere Anan Timur, Ministro Defeza Contra Almirante Donaciano Costa Gomes Ph.D "Pedro Klamar Fuik", Jenerál Taur Matan Ruak, membru governu da IX, adidos defeza iha TL, Convidados, Veteranu, Ofisisais Jenerais, Ofisiais Supriores, Ofisiais Capitaens no ofisiais Subarternos, sargentos no prasa inklui família militares.

 

Hafoin remata misa agradesimentu kontinua kedas ba karii aifunan iha Simitériu Santa Cruz Dili, hanesan sentidu respeitu no fó ondra ba matires no heroi sira hotu ne'ebé luta ba Timor-Leste hodi hetan liverdade.

 

Ekipa Média F-FDTL

sold. J. Silva & sold. DS. Sarmento

Molok Halo Vijita Bá RAEOA Tenente Jenerál Falur Rate Laek Simu Husi Konsuladu Sira Iha Mota Ain Batugade

Mota-Ain,19 Dezembru 2025

 

Xefe Estadu Maior Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) Tenente Jenerál Falur Rate Laek molok hala'o vizita servisu bá Rejiaun Administrativa Espesial Oekuse AMBENO (RAEOA) liu husi fronteira Terrestre to'o iha Mota-ain simu direta husi Konsul Timor-Leste bá Atambua Sr. Bonifacio Fatima Martins Belo ho ekipa no sei hasai foto hamutuk molok desloka bá RAEOA.

 

Ekipa Média F-FDTL

Bonifaçio Mendonça

Molok Simu Tinan Foun CEMGFA Agradese Bá Parseiru Internasionál Nia Servisu Durante Iha TL No Rekoñese Kooperasaun Di'ak Ho F-FDTL

Dili, 09 Dezembru 2025

 

Xefe Estadu Maior Jenerál F-FDTL Tenente Jenerál Domingos Raúl " Falur Rate Laek" no Xefe Estadu Maior F-FDTL Brigadeiro Jenerál José da Costa Soares "Trix" akompaña mós husi Xefe Gabinete Ministru Defeza Hamutuk ho Komandante Komponente no Unidades Inklui Ofisiais Superiores sira iha Instituisaun F-FDTL Jantar konfraternizasaun ho parseiru dezenvolvimentu sira, asesor internasional sira iha Timor-Leste inklui Adidu defeza sira iha TL hanesan simbolu agradesimentu ida ho parseiru Internasional sira ne'ebé durante ne'e hala'o misaun iha Timor-Leste liu-liu kooperasaun ne'ebé diak ho Instituisaun F-FDTL molok simu tinan foun 2026.

 

"Ohin kalan, ita tau ba sorin momentu rigidez protokolu operasionál sira hodi selebra buat ida fundamentál iha vida militár no diplomátika, mak: konfiansa mútua. Ha'u hateke hale'u sala ida-ne'e no ha'u haree la'ós de'it reprezentante husi nasaun belun sira ka organizasaun internasionál sira; Ha'u haree parseíru sira no belun sira ne'ebé la'o hamutuk ho F-FDTL iha ami-nia misaun nobre atu serbí Timor-Leste".

 

"Ita-boot sira nia prezensa iha ne'e hanesan testemuña ba kompromisu ida ne'ebé kontínua Evolusaun husi ami-nia Forsa Armada, husi tempu rezisténsia nian atu instituisaun moderna no profisionál ne'ebé ita iha ohin loron, deve barak ba ita-boot sira-nia apoiu tékniku, ita-boot sira-nia konsellu estratéjiku, no laran-luak husi ita-boot sira-nia nasaun no organizasaun sira. Ba deit konstante ida-ne'e, hato'o pesoál militár F-FDTL tomak nia naran, ami-nia rekoñese ne'ebé klean".

 

"Relasaun ida ne'ebé maduru no dura, hanesan ida ne'ebé ami iha ho ita-boot, la'ós de'it loro-matan nia nabilan iha tinan tomak, Ha'u rekoñese katak ita nia jornada hamutuk foin lalais ne'e iha momentu sira instabilidade nian (sa'e no tun). Iha tempu produtividade no armonia, maibé iha mós períodu sira bainhira aprosimasaun ba rezultadu sira ka intensidade ita-nia serbisu hamutuk nian flutua, tamba dinámika interna ajustamentu iha prioridade sira, ka situasaun sira iha vida institusionál".

 

"Ha'u haree flutuasaun sira-ne'e hanesan naturál, hatene katak perfeisaun maka objetivu, maibé la'ós pontu partida Importante la'ós katak ita sempre konkorda iha buat hotu ka mantein ritmu ne'ebé hanesan, maibé importante liu katak ita nunka hakotu lasu sira ne'ebé halibur ita, ne'ebé afirma ita-nia reziliénsia iha kooperasaun".

 

"Senñores Adidus no Asesór sira, Ohin loron ita moris iha mundu ida ne'ebé komplexu, volatil no nakonu ho inserteza, Ameasa sira difuza no laiha fronteira. Iha kontestu jeopolitiku ezijente ida-ne'e, izolamentu maka dalan ba irrelevansia no inseguransa".

 

"Tanba ne'e, importante tebes atu ita servisu hamutuk no bainhira ha'u hatete "hamutuk", ha'u hakarak hatete kooperasaun halo ba transparénsia totál no hanoin nakloke. Ita presiza respeita soberánia sira, maibé mós fahe vizaun sira ho klaru, Odamatan ha'u-nia komandu nian sei nakloke nafatin ba diálogu franku, krítika konstrutiva, no planeamentu konjunta, tamba ho dalan ida-ne'e de'it mak ita bele dignifika papel ne'ebé ita ida-idak hala'o".

 

"Hein katak jantar ida-ne'e serve atu hafoun ita-nia enerjia no reafirma ita-nia vontade atu kolabora. Mai ita haree ba futuru ho serteza katak, se iha lealdade no transparénsia, sei laiha obstáklu ne'ebé ita labele ultrapasa".

 

"Ikus liu, bainhira ita hakbesik ba siklu tinan nia rohan, ha'u labele husik oportunidade ida-ne'e liu. Ha'u hatene katak imi barak mak dook husi imi-nia família no rai-moris, sakrifísiu ida ne'ebé ita, militár sira, komprende diak liu".

 

Tanba ne'e, ha'u hakarak hato'o Boas Festas Natál no Tinan Foun ba ita boot sira hotu no ba família sira ne'ebé nakonu ho prosperidade, saúde, no dame. Hein katak tinan oin mai lori matenek mai ita atu hametin liután lasu sira ne'ebé halibur ita-nia nasaun no ita-nia instituisaun".Remata.

 

Jantar Konfraternizasaun ne'e hanesan. simbolu agradesimentu parseiru Internasionál sira nia servisu no kooperasaun ho F-FDTL Durante servisu hamutuk, Serimónia agradesimentu ne'e hala'o iha Nelayan Restaurant Bidau Partisipa husi Xefe Estadu Maior Jenerál F-FDTL Tenente Jenerál Falur Rate Laek, Xefe Estadu Maior F-FDTL Brigadeiro Jenerál José da Costa Soares"Trix", Representante Ministru Defeza, Komandante Componentes no Unidades Adidu Defeza sira, asesor internasionál inklui Ofisiais Superiores sira iha F-FDTL.

 

Ekipa Média F-FDTL

Boni Mendonça

Kontaktu Ami

Ave. Nicolao Lobato, Fatuhada
Comoro, Dili, Timor-Leste

Tel: +670 78156312
Email: info@fdtl.mil.tl