cfg:okcfg:ok Xefe Estadu Maior Jenerál F-FDTL Partisipa Serimónia Lansamentu Fatuk Da-Uluk Projetu Enérjia Solar PV No Sistema Armazenamentu Enérjia Iha Laleia - FALINTIL-FDTL

Selecione o seu idioma

NOTISIA

Xefe Estadu Maior Jenerál F-FDTL Partisipa Serimónia Lansamentu Fatuk Da-Uluk Projetu Enérjia Solar PV No Sistema Armazenamentu Enérjia Iha Laleia

Lifau-Laleia, Manatuto, 23 Jullu 2026

 

Xefe Estadu Maior Jenerál F-FDTL Tenente Jenerál Falur Rate Laek Hamutuk ho Presidente Repúblika J.Ramos-Horta akompaña mos husi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, Membru Governu no Parlamentu Nasionál, partisipa serimónia lansamentu ofisial fatuk da-uluk ba Projetu Enerjia Solar Fotovoltaika (PV) no Sistema Armazenamentu Enerjia (BESS), iha Suku Lifau postu Administrativu Laleia Munisípiu Manatuto.

 

Serimónias lansamentu fatuk dahuluk ne'e lansa direta husi Presidente RDTL iha okaziaun ne'e mos Prezidente J.Ramos Horta hato'o mós parabéns ba Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão ho nia lideransa ba programa tomak ne'ebé sei atrai mós inventór internasionál sira tamba projetu infraestrutura refere sai pontu importante tebes ba dezenvolvimentu nasaun nian no hatudu ba povu katak Governu halo servisu ne'ebé bele hare ho matan no fó benefísiu ba sosiedade.

Iha sorin seluk mós Primeiru-Ministru RDTL Kay Rala Xanana Gusmão konsidera mós projetu ne'e nu'udar etapa importante ida ba sistema eletrisidade nasionál no dezenvolvimentu ekonómia Timor-Leste ba tempu naruk.

 

"Ita hatene katak eletrisidade mak baze importante ba dezenvolvimentu nasaun. Tanba ne'e, Governu kontinua esforsu atu garante forñesimentu enérjia ne'ebé fiável ba povu Timor-Leste tomak, hodi sustenta kresimentu Ekonómia nasionál," dehan PM Xanana Gusmão.

 

Xefi Governu ne'e afirma projetu Solar PV ne'e halo parte husi Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011–2030, objetivu mak hari'i nasaun ida ho Ekonómia forte, populasaun saudável no edukadu. Atu alkansa objetivu ne'e, Timor-Leste presiza sistema eletrisidade ne'ebé fiável ba uma kain, eskola, sentru saúde, instituisaun públika no empreza sira iha territóriu tomak.

 

Ministru Obras Públikas, Samuel Marçal, hateten Projetu Solar PV ne'e inklui iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál to'o tinan 2030, no estudu tékniku hotu-hotu remata ona antes hahú implementasaun projetu ne'e sei lori benefísiu boot ba nasaun, liuliu hodi reduz dependénsia ba kombustível fóssil, hadi'a kualidade fornesimentu enerjia elétrika iha rai-laran tomak, no halo poupansa boot ba Orsamentu Jeral Estadu.

 

Iha faze dahuluk, Governu mós kontinua halo estudu ba projetu enerjia anin (wind power) iha Larigutu no Oeleu. Estudu iha Larigutu besik remata, no sei finaliza finál iha tinan ida-ne'e Enkuantu projetu Oeleu ne'e mós tama ona ba faze aprovizionamentu, no projetu iha Atauru mós sei hahú prosesu perfurasaun antes remata tinan ida-ne'e no sei kontinua halo Estudu ba Oe-Cusse.

 

Tuir estimativa, total investimentu ba projetu ne'e to'o US$`107 millaun. Aleinde ne'e, projetu sei fornese mós formasaun ba tékniku EDTL durante faze instalasaun, operasaun no manutensaun, hodi hasa'e kapasidade rekursu umanu nasionál.

 

Projetu Solar PV ne'e prevé sei fó benefísiu boot ba Timor-Leste, liuliu poupansa orsamentu Estadu entre US`$25–30 millaun kada tinan, tanba sei hamenus dependénsia ba kombustível fósil no kustu operasaun sentral elétrika Obra konstrusaun sei implementa durante fulan 18–24 (aproximadamente tinan rua). Projetu ne'e mós sei permite EDTL asesu ba fundu Carbon Credit iha merkadu internasionál, no atualmente hetan apoiu husi Asian Development Bank (ADB) atu prepara prosesu aplikasaun.

 

Projetu ne'e mós sei sai fatin aprendizajen ba estudante no tékniku Timor-oan sira, liuhusi atividade formasaun, investigasaun no esperiénsia prátika. Durante faze konstrusaun no operasaun, sei prioridade empregu ba traballadór Timor-oan, konstrusaun no instalasaun Planta Solar Fotovoltaika (Solar PV) ho kapasidade 72 MW, Battery Energy Storage System (BESS) ho kapasidade 36 MWh, Sistema SCADA no interkoneksaun ba rede transmisaun 150 kV.

 

Projetu ne'e sei aplika modelu Independent Power Producer (IPP), ne'ebé signifika setor privadu mak investe kapital rasik, halo konstrusaun, instalasaun, operasaun no manutensaun. Depois, energia elétrika ne'ebé produz sei faan ba EDTL ho presu 6,5 sentavu amerikanu/kWh, tuir termu akordu ne'ebé iha.

 

Ekipa Média F-FDTL

Cabo J' Silva

Related Articles

MD Entrega Armamentu ho Kareta Izuzu bá FALINTIL-FDTL

Tenente Jenerál F-FDTL partisipa serimónia loron Aniversáriu TNI

F-FDTL Halo Jogu Kampionatu Ho Forsa Austrália Tinan 2024

Kontaktu Ami

Ave. Nicolao Lobato, Fatuhada
Comoro, Dili, Timor-Leste

Tel: +670 78156312
Email: info@fdtl.mil.tl