Xefe Estadu Maior Jenerál F-FDTL Sai Oradór Iha UNPAZ Ho Tema "Husi Rezisténsia Ba Restaurasaun: Istória Ne'ebé Halo Ita Hamutuk Konversa Ida Kona-Ba Timor-Leste, Horseik No Aban"
UNPAZ, 29 Maiu 2026
Xefe Estadu Maior Jenerál F-FDTL Tenente Jenerál Falur Rate Laek" sai oradór iha seminariu Nasionál ne'ebe organiza husi AMRT.IP iha salaun Universidade Da Paz (UNPAZ) ho tema "HUSI REZISTÉNSIA BA RESTAURASAUN: ISTÓRIA NE'EBÉ HALO ITA HAMUTUK KONVERSA IDA KONA-BÁ TIMOR-LESTE, HORSEIK NO ABAN".
"Atu estrutura hau nia hanoin, ha'u hanoin hikas kamaradas de luta, faluk, oan kiak, ferik no katuas sira ne'ebé barak la hamutuk ona ho ita. Oin husi mane no feto sira ne'ebé ha'u hasoru iha ita nia foho lolon sira, ne'ebé toba iha ai okos, kuak laran no hasoru hamlaha, ne'ebé fakar matan been tamba lakon ema ne'ebé sira hadomi, No ha'u mós hanoin hikas oin sira iha korredór sira instituisaun nian, ema sira ne'ebé koko atu harii buat foun ruma ho fitar ne'ebé iha tanba funu. Ne'e maka ha'u hakarak ko'alia ho ita boot sira ohin loron, liu-liu ba joven foin sa'e sira".
"SAIDA MAK AI-LARAN HANORIN: Ami hasoru kombatentes husi fronteira ne'ebé toba hamutuk ho sira husi ponta leste no centro-leste. Ami haree família ho fiar oin-oin fahe hahan ba malu. La'ós tanba ema haruka sira, maibé tanba komprende buat fundamentál ida: ita presiza malu. La'ós atu manán, maibé atu moris, Lisaun ida-ne'e la'ós teóriku. Kona-ba kamarada sira ne'ebé fo liman ba malu, ajuda malu bainhira ida monu, lian ne'ebé hatete "ita sei manán." Ha'u refere iha ne'e ba buat tolu ne'ebé sustenta ami"
"Fiar iha buat ne'ebé boot liu ami-nia an rasik. Sim, ita luta ba liberdade, maibé mós tanba ita fiar katak nasaun ida posivel bainhira ema dehan "ita hamutuk iha misaun ida."
"Rekuza atu rende, maski bainhira buat hotu parese lakon, Hatene katak ida-ne'e justu. Luta ba lia-loos".
"KUALIDADE SIRA NE'EBÉ LORI HO AMI: Bainhira 1999 to'o no ami tenke tun husi foho, ami barak mak la hatene oinsá atu tur iha eskritóriu ida, oinsá atu tuir prosedimentu, oinsá atu hasoru burokrasia. Balun hanoin katak ami lakon ami nia utilidade. Maibé lae. Maneira ka forma ne'ebé ami serbí maka muda".
"Ami aprende atu adapta an lalais. Iha ai-laran, se planu falla, ema mate. Entaun ami hanoin lalais, deside no muda. Abilidade ida-ne'e atu ajusta sein lakon diresaun-esensiál atu governa nasaun ida iha tranzisaun, Ami komprende valór atu fiar ema. Gerileiru ida dook husi baze presiza foti desizaun mesak, orienta de'it husi prinsípiu sira. Envez de ema hotu hein orden, ema hanoin no atua tuir buat di'ak ba ema hotu. Ne'e maka modelu ida ne'ebé atu harii instituisaun sira".
"Ami hatene terrenu no ema. Ne'e la'ós koñesimentu livru nian. Ne'e koñesimentu moris: sé maka sé, oinsá sira hanoin, saida maka sira presiza, iha ne'ebé maka posivel atu harii konfiansa. Ne'e importante liu duké kualker prosedimentu ruma, Ami iha kultura sakrifísiu. Laós tanba sofrimentu romántiku, maibé tanba ami realiza katak buat balu importante liu duké konfortu pesoál. Mentalidade ida-ne'e, serbisu ba ema hotu nia di'ak mak halibur nasaun ida tomak".
"HUSI KOMBATE BA KONVERSASAUN: Ne'e la'ós fásil. Ha'u hanoin hikas fulan balun dahuluk. Ami toman ona ho desizaun sira ne'ebé halo iha segundu nia laran; agora iha enkontru sira ne'ebé dura oras barak. Ami toman ona ho silénsiu foho nian; agora iha barullu husi polítiku sira ne'ebé diskute malu. Maibé ami komprende ho neineik: katak ida-ne'e nesesáriu. Demokrasia ne'e irritante. Signifika katak ita la'ós sempre atu manán. Signifika katak ita tenke rona ema ne'ebé hanoin oin seluk. Signifika katak ideia balu ladi'ak no ema seluk hatete".
"Iha gerilla, segredu maka seguransa. Iha Estadu, segredu mak korrupsaun. Ema presiza hatene osan ne'ebé hetan gasta oinsá. Ida-ne'e halo buat hotu sai neineik, transparente liu, dalaruma sai frustrante liu. Maibé ne'e loos, Servisu mós muda. Iha asaun imediata, rezultadu ne'e vizivel: manan terrenu, inimigu retira. Iha governasaun, ita kuda planu no hein tinan barak atu kolleita nia rezultadu. Ita presiza ema sira ne'ebé bele aguenta, ne'ebé fiar iha futuru ida ne'ebé sira sei la haree".
"HARII UMA IDA DEPOIS TEMPESTADE: Hafoin 1999, ita iha territóriu, iha populasaun no iha naran. Maibé ita laiha Estadu. Ida-ne'e bele parese klaru, maibé la'e. Estadu maka buat ida ne'ebé invizível. Ne'e akordu ida ne'ebé ita halo: Katak "Mai ita hotu tuir regra sira-ne'e."
"Ami hahú ho buat esensiál: Forsa Armada Movimentu libertasaun ida sai ezérsitu nasionál. Ne'e signifika profisionalizmu: formasaun, ierarkia, respeitu ba ema sivíl. Signifika ita iha servisu ba ema hotu, la'ós grupu ida de'it. Ita iha estrutura organizadu, subordinasaun klaru, kumprimentu ba norma internasionál sira. Prosesu ne'e la'o nafatin, tanba dixiplina nu'udar konstrusaun ida neʼebé permanente".
"Tribunál Ida-ne'e urjente Iha terus, iha dejezu ba vingansa. Maibé ita hili lia-loos. Komisaun Lia-loos no Rekonsiliasaun signifika katak vítima sira konta sira nia istória no autór sira rekoñese saida maka sira halo. La'ós ema hotu konkorda. Maibé ita evita siklu vingansa, Eskola Dékada rua okupasaun nian na'ok edukasaun. Ita harii fali eskola sira, forma profesór sira no lori fali lian-portugés no lian-tetum. Nasaun edukadu mak nasaun livre, Governu Estrutura administrativa ida neʼebé uluk iha de' it rezisténsia. Iha sala Iha mos lisaun sira atu aprende. Maibé iha mós ema ne'ebé servisu badinas ho saláriu neʼebé modestu hodi serbí ba bem komún".
"Eleisaun Ita iha tranzisaun podér ne'ebé pasífiku. Ida-ne'e bele parese normál, maibé ne'e estraordináriu. Signifika katak lakon eleisaun respeita rezultadu. Ne'e signifika katak manan-na'in sira la buka vingansa. Signifika katak demokrasia metin daudaun".
"WAINHIRA INIMIGU MAK ITA NIA VIZINU: Ita hili atu la vinga. Ita hili lia-loos. La'ós tanba ita santu, maibé tanba ita komprende: rai ki'ik, populasaun ki'ik. Se ita hahú siklu vingansa nian, ida-ne'e sei la para, Rekonsiliasaun la'ós perdaun automátiku. Ne'e rekoñesimentu ida-ne'e akontese, ida-ne'e hakanek, ida-ne'e loos. Maibé ita bele moris hamutuk se ita hotu simu lia-loos ida-ne'e no kompromete atu labele repete".
"Tinan ruanulu-resin-haat liu tiha, ita sei serbisu hela ba ida-ne'e. Iha nafatin fuan moras. Maibé memória ita bele hateke ba maluk Timoroan nia matan no dehan: "Ita husi nasaun ida deit." Ne'e maka kbiit estraordináriu".
"TIMOR LESTE IHA MUNDU: Iha 1999 laiha ema ida maka hakarak ita. Ita ki'ik, kiak, frájil. Ohin loron, ita hanesan nasaun ida ne'ebé respeitadu. Ita tama iha CPLP-Komunidade País sira ho Lian Portugés. Ne'e la'ós de'it kona-ba lian. Ne'e kona-ba identidade. Signifika katak: "Ita halo parte iha família boot ida." No família ida-ne'e fó fiar katak ita sei la mesak".
"Ita tama iha ASEAN iha tinan kotuk 2025. Ne'e signifika ita konkorda ho prinsípiu simples: respeita ida-idak nia soberania, la mete iha asuntu internu rai seluk nian, rezolve konflitu sira ho dame. Nasaun ki'ik ida hanesan ita nian presiza regra sira ne'e. Sira proteje ita. Prinsípiu sira ne'e mós mak ita fahe iha g7+, Ohin ita tuur iha Nasoins Unidas. Diplomata timoroan sira reprezenta ita. Ida-ne'e bele haree hanesan buat ki'ik ida, maibé ida-ne'e buat boot ida. Ne'e signifika mundu rona hela ita".
"DEZAFIU SIRA NE'EBÉ ITA HASORU NAFATIN: Ho onestidade afirma katak ita seidauk manán. Ita iha vitória politika, ita iha demokrasia, ita iha paz. Maibé ita mós iha kiak. Ita iha dezempregu. Ita iha família sira ne'ebé labele fó han sira nia oan sira ho dignidade".
"Iha korrupsaun, osan públiku nian ne'ebé lakon bainhira ida-ne'e atu serbí povu. tha edukasaun neʼebé la hanesan labarik sira iha Dili aprende la hanesan ho labarik sira iha área rurál. Iha dependénsia ba mina-rai - kuandu mina-rai hotu, ita sei moris oinsá?. No iha buat ida ne'ebé klean liu: jerasaun foun sira kestiona se ita harii ona buat di'ak ne'ebé sufisiente. No sira iha direitu atu kestiona. Tanba promesa ita nia luta nian la'ós de'it liberdade, maibé dignidade. Dignidade maka moris la iha hamlaha, iha serbisu, iha futuru".
"IDEIA LIMA BA FUTURU: Se ita-boot sira husu mai ha'u saida maka ha'u fiar katak importante, ha'u hatete ida-ne'e: Primeiru: Edukasaun loloos. La'ós de'it eskola, maibé edukasaun neʼebé hanorin atu hanoin, atu kestiona, atu sai sidadaun neʼebé responsável. Foin-sa'e sira ne'ebé hatene lee, sura, no hanoin ho kritiku sei harii nasaun ida ne'ebé di'ak liu".
Segundu: Ekonómia ida neʼebé funsiona ba ema hotu. La'ós krime atu sai riku, maibé krime bainhira husik ema hamlaha enkuantu akumula rikusoin. Agrikultura ne'ebé di'ak liu, negósiu ki'ik neʼebé hetan apoio, oportunidade neʼebé kria iha rai laran tomak, la'ós iha Dili de'it.
"Terseiru: Instituisaun sira neʼebé servisu ho integridade. Juis ida neʼebé justu, polísia ida ne'ebé proteje, funsionáriu ida neʼebé la korruptu. Ida-ne'e maka fundasaun ba buat hotu. La ho ida-ne'e, liberdade hanesan letra mate ida".
"Kuartu: Memória no unidade. Ita hanoin buat ne'ebé ita terus, ita fó onra ba ema ne'ebé la hamutuk ona ho ita. Ita la husik istória fahe ita. Pelu kontráriu: istória halibur ita tanba ita liu hamutuk".
"Kintu: Timor-Leste iha mundu. Ita ki'ik, maibé ita bele hetan respeitu. Diplomasia ativu, relasaun di'ak ho viziňu sira, partisipasaun iha komunidade internasionál. Ida-ne'e proteje ita no fó lian ba ita".
"OINSA HO FORSAS ARMADAS SIRA: Dalaruma ema husu mai ha'u: F-FDTL nia kna'ar saida? Tanbasá mak sira eziste se ita iha paz?. Ha'u hatán hanesan ne'e: Paz la iha garantia. Soberania la'ós hetan dala ida de'it no depois haluha tiha. Ita-nia Forsas Armadas salvaguarda buat rua ne'e. Sira salvaguarda respeitu ba populasaun sivíl, subordinasaun jenuína ba podér ne'ebé ita-boot sira hili".
"Maibé iha buat seluk tan. F-FDTL nu'udar guardiaun ba memória. Sira mak fatin ida ne'ebé foin-sa'e sira aprende valór sira: sakrifisiu, dixiplina, unidade, kompromisu ba bem komún. Ida-ne'e importante. Ita presiza mane no feto sira ne'ebé serbí ho onra".
"SAIDA MAK HAU HUSU BA JOVEN SIRA: Imi hetan eransa nasaun ida ne'ebé la'ós imi maka harii, maibé imi tenke halo sai di'ak liután.Ha'u husu exelénsia. Iha ne'ebé de'it imi serbisu, halo ho di'ak. Se professor, sai professor ida ne'ebé di'ak liu. Se soldadu ida, sai soldadu ida ne'ebé di'ak liu. Se agrikultór, sai agrikultór ida ne'ebé di'ak liu. Nasaun mak soma husi ema sira neʼebé halo buat sira ho di'ak".
"Ha'u husu integridade. Osan públiku neʼebé foti husi povu signifika na'ok. Serbisu ho onestu. Ha'u hatete ba imi: ida-ne'e susar tebes. Maibé ida-ne'e mós dignu liu.Ha'u husu haraik-an Lia-loos maka ita hatene uitoan de'it. Imi hatene buat sira ne'ebé ha'u lahatene. Imi nia kolega sira iha ideia ne'ebé di'ak liu duké imi nian. Líder di'ak maka ida ne'ebé aprende, ne'ebé rekoñese sala, ne'ebé muda bainhira sira haree lia-loos".
"Ha'u husu solidariedade. Timor-Leste iha diversidade. Rejiaun oioin, relijiaun oioin, hanoin oioin. Ne'e maka ita nia rikusoin. Maibé rikusoin funsiona de'it se ita respeita malu, ida seluk nia di'ak mós ita nia di'ak".
"KONKLUZAUN: ISTORIA SIRA NE'EBÉ KONTINUA: Semináriu ida-ne'e iha lema furak: "Hamutuk Ita Sei Harii Pátria ida ne'ebé justu, inkluzivu no reziliente Iha liafuan ida ne'ebé poderoza iha ne'ebá: hamutuk. Mesak, ha'u hanesan ema ida ho istória rasik. Maibé ho imi, ita nasaun ida".
"Iha liafuan ida ne'ebé fó esperansa: ita sei harii. Tanba konstrusaun ne'e buat ida ne'ebé ita halo, loron ba loron, desizaun ba desizaun, ema ba ema. Iha ambisaun ne'ebé loos: justu liu, inkluzivu liu, reziliente liu. Tanba ita hatene katak loron ohin la to'o Loron aban presiza sai di'ak liután. Ha'u iha esperansa tanba ha'u liu ona buat ne'ebé parese imposivel no haree too ikus sai realidade. Tanba ha'u haree ema timoroan husi norte to'o súl, husi lorosa'e to'o loromonu, servisu hamutuk. Tanba ha'u haree imi-nia oin, nakonu ho entuziazmu no konviksaun".
"Bainhira imi nia oan sira husu ba imi "Timor-Leste uluk oinsa?" la presiza konta de'it istória funu nian. Imi bele konta istória kona-ba ema ne'ebé maka sofre, sim, maibé depois konstrui fila fali. Ne'ebé hili lia-loos envezde vingansa. Ne'ebé tau bem-komún aas liu interese privadu sira. Ida-ne'e maka promesa ne'ebé ha'u husik hela ba imi. Ida-ne'e maka servisu ne'ebé hein ita. Ida-ne'e maka futuru ne'ebé ita harii, hamutuk". Remata.
Ekipa Média F'FDTL
Boni Mendonça
