Notisia Foun

NOTISIA

Timor-Leste Ho Singapura Sei Hametin Kooperasaun Teknika Militár Iha Futuru

‎‎Singapura, 31 Maiu 2025

‎Xefe Estadu Maior Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál Domingos Raúl "FALUR RATE LAEK" hala'o enkontru Bilaterál ho Xefe Estadu Maior Jenerál Singapura nian Sr. Vise Almirante Aarong Beng Yao Chen, iha hotel Shangri-La Singapura.

‎Iha sorumutu ne'e Xefe Estadu Maior Jenerál Nasaun rua ne'e, koalia liu kona-bá oinsá atu hametin kooperasaun diak liu tán entre FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) ho Forsas Armadas Singapura nian iha futuru.

‎Média F-FDTL

José da Silva

TL Hametin Kooperasaun Tekniku Militár Ho Nasaun Rua

Dili, 13 Jañu 2025

 

Xefe Estadu Maior Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál Falur Rate Laek, enkontru ho Xefe Estadu Maior Jenerál Exército Austrália Tenente Jenerál Simon Stuart, AO, DSC ho Xefe Estadu Maior Jerál Forsas Armadas Nova Zelãndia, Major Jenerál Rose King, iha Knaar fatin Kuartel Jenerál Fatuhada Dili.

Iha enkontru ne'e diskuti liu kona-ba kooperasaun ne'ebé ita hala'o tia ona no bazeia ba proposta Jenerál ezercito Austrália no Novazelãndia nian ne'ebé sei estabelese tán kooperasaun entre forsa F-FDTL Terrestre ho sira nia Ezercito.

"Ha'u nia esperansa ba sira mak husu nafatin apoiu servisu hamutuk nafatin ita lori ita nia pensamentu ba kontribuisaun ba paz no estabilidade atu nune'e Timor oan ba ne'ebé de'it lao ho paz".

Nasaun rua nia apoiu ba finanseiru no rekursu humanu ba Instituisaun F-FDTL ne'e barak ona susar atu konta durante tinan naruk nia laran ona.

Iha fatin hanesan Xefe Estadu Maior Jenerál do Exército Austrália Tenente Jenerál Simon Stuart, hateten senti kontente previleizu boot ida bele fila-fali mai Timor, ha'u ho Jenerál King hasoru malu fali ho kolega F-FDTL sira ne'ebé servisu hamutuk tinan 24 nia laran bele hasoru malu fila fali.

Benifisiu ka mutu ne'ebé mak hetan konta labele parte rua apoiu malu barak ona. Atu ita servisu hamutuk nafatin ho komitmentu nafatin ba futuru atu garante paz ba iha nasaun ida-idak no rejiaun sira, iha prosperidade ita nia povu nian populasaun sira hodi proteje paz no seguransa nia savi hamutuk ita bele servisu diak liu tán hodi nasaun ba oin".

Aleinde ne'e Xefe Estadu Maior Jerál Forsas Armadas Nova Zelãndia, Major Jenerál Rose King, hatete buat ne'ebé mak ha'u hanoin hetan mak ne'e servisu hamutuk, prinsipál mak amizade.

Kona-bá progresu no meloramentu iha ne'ebá tamba saida? ne'e tamba ita nia kooperasaun, kooperasaun sufestikadu liu tán ne'ebé atu bele apoiu ba malu iha area sira ne'ebé mak ita presiza hadia di'ak liu tán.

 

Australian Embassy, Timor-Leste

New Zealand Embassy in Timor-Leste

Média F-FDTL

Udan Bo'ot Estraga Infraestrutura Iha Komponente Naval F-FDTL

Hera, 02 Janeiru 2025
Komandante Komponente Navál F-FDTL, Komodoro Higino das Neves, udan Ne'ebé akontese iha kuarta (1/1/2025) horseik iha Hera rezulta infraestrutura militár iha Komponente Naval pursentu 90 maka hetan estragus.
Nia dehan, barajen Ne'ebé mak empreza halo ne'e ho medida ki'ik ho nune'e lebele satan mota Ki'ik iha area Hera nia nune'e bainhira udan husi foho intensidade bo'ot lakonsege sata mota nia intensidade nune'e mota tenke halai tama bá iha baze Komponente Naval laran hodi estraga fasilidade Militár iha baze Naval Hera.
¨Horseik loraik komesa udan uituan derepente mota tolu iha Hera hasoru malu Bronjon ne'ebé empreza halo mai Komponente Naval ne'e badak liu entaun mota tolu ne'e hasoru malu entaun fura tiha Bronjon ne'e no bee tama mai iha baze Naval destrui infraestrutura iha baze Naval hera.Fasilidade Militár ne'ebé mak hetan estragus ne'e pursentu 90 mak la aproveita hotu kompostu husi karreta rua mak aat, karreta sira seluk aat maibé balun sei moris, motor Militár sira nian mak kuase barak mak aat, no kilat sira bee tama hotu hodi hetan estragus, kazerna sira la aproveita hotu tanba bee tama inklui komputador sira mós hanesan,¨ dehan Komandante Komponente Naval Komodoro Higino das Neves.
Nia dehan desde horikalan kedan too mai ohin loron Komponente Naval la halo servisu tanba sasan hotu hotu bee hoban hotu.
¨Ohin dader ami hamoos, ami desde horikalan la tein tamba bee tama no apartir horikalan la tein sira Metinaro mak tein hodi ofereae bá Komponente Naval¨,nia adianta.
Neves haktuir Forsa Terestre Baucau mós tun mai ajuda, hodi hamoos foer sira inklui Unidade FALINTIL, Unidade Polisia Militár, Kuartel Jenerál, Sentru Insrtusaun Metinaro, Forsa Engenharia, inklui Bombeiros, Institutu Jestaun Apoiu Ekipamentu Dezenvolvimentu Infraestrutura (IGEADI, sigla portuges) no Ministeriu Obras Publika, para mai ajuda halo normalizasaun bá mota nune'e udan karik mota labele tama tan Komponente Naval nia fatin.
Nia esplika tuir lolos barajen ne'ebé mak empreza halo ne'e atu too iha tasi maibé empreza lakonsege halo ida ne'e no nia husik barajen ne'ebé mai Komponente Naval ne'e badak tanba ne'e too tempu udan mota suli mai sobu tiha nune'e provoka inundasaun ohin loron Komponte Naval sai sofre.
¨Inundasaun ne'e dala haat ona, mas ida ne'e mak aat liu. No fatin ida ne'e fila bá hanesan normal ne'e presiza semana ida¨ nia informa.
Iha fatin hanesan Xefe Estadu Maior F-FDTL, Brigadeiro Jenerál José da Costa Soares "TRIX" hateten infraestrutura Militár no fasilidade Militár iha Komponente Naval Hera pursentu 90 sasan hotu hotu destroidu tanba kauza husi udan bo'ot horseik loraik tuku rua.
Nunee mós Vise Xefe Estadu Maior Jenerál F-FDTL Major Jenerál Calisto Santos Coliati realsa kona bá kilat no ba ekipamentu hotu hotu, ropa Militár sira nia kazerna destroidu total.
¨Konta dehan infrastrutura iha baze Naval Hera destroidu inklui kilat. ida ne'e mak presiza intervensaun urjente husi Obras Publika tanba baze Naval ne'e Nasaun ninia ne'e la'os individu, ne'e la'os kompania privadu ruma ne'e infraestruta baze Nasaun ninia. Hau hanoin katak situasaun sira hanesan ne'e poder politiku iha area infrastrutura tenke tau atensaun atu fó nia apoiu urjente tanba tempu ne'e ita lahatene agora ne'e loron manas mas iha foho leten ne'e nakukun ona se orsida mota tun fali oinsá se orsida obras publika la fó apoiu nee oinsá¨, nia afirma.
Nia la halo kritiku maibé ida ne'e apelu deit katak poder politiku iha Nasaun ne'e tenke tau atensaun bá situasaun ne'e tanba infraestrutura iha naze Naval Hera ne'e Nasaun no Povo nian sosa ho ruin no o ran.
¨Iha tinan rua nulu ita nia Estadu ita nia Governu lakon osan barak agora bá ita hotu hotu ne'ebé servidor Estadu servidor da Nasaun ita idak idak tenke atensaun iha ita idak idak nia papel atu haree bá kestaun sira hanesan ne'e. Ita agora iha faze konstrusaun Estadu. Ami la'os ejize, ami la hirus, ami nia kilat hotu no labarik sira nia ropa inklui sasan hotu bá para hotu iha tasi,¨nia dehan.
Xefe Brigada IGEADI Dili Antonio Sarmento, hateten, ¨ IGEADI sempre fó apoiu bá se se deit mak hetan inundasaun tantu atu iha Dili no Munisípiu sira .
¨ Ita nia Komponente Naval ami fó ona ekipamentu pezadu rua hodi normaliza mota, maibé aban ami sei apoiu tan Bludoser rua para supa tiha sedimentasaun sira ne'ebé mak iha ne'e.
Media F-FDTL

Unidade Apoiu Servisu FALINTIL-FDTL Ohin Realija Ezersísiu Lao Ain Husi Fatuahi To’o Baze Metinaro

Metinaro, 28 Marsu 2025

 

FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) liuhusi Unidade Apoiu Servisu ohin realija Ezersísiu lao ain ho distansia kilometru rua nulu resin ida (21) husi Fatuahi to’o baze Unidade Apoiu Servisu (UAS) Metinaro.

Iha intervista Komandante Unidade Apoiu Servisu (UAS) Major Infantaria Horácio dos Santos hateten, atividade ida ohin dader ami hala’o ne’e, bolu dehan ezersísiu Marsa Forsada kada tinan ita nia militár sira sempre realija, alende ne’e mós hola parte iha ami Unidade Apoiu Servisu nia matrix planeamentu kada tinan, ne’ebé ohin maka ami nia Unidade realija marsa ida ne’e.

“Objetivu prinsipal husi Ezersísiu lao ain ida ne’e mak iha vertentes tolu maka ami konsidera, primeiru, ami hakarak teste kapasidade protindaun Militár sira nian, ita persija estadu fisíku Forsas sira nian, nomós sira nia mentalidade,abilidade no matenek, ida ne’e ita halo wainhira estadu atribui misaun ruma bá Forsas Armadas atraves husi ami nia komandu, ami unidade ida ne’e pronto ona para atu asumi misaun ne’ebé ami simu husi komandu, ida seluk maka halo familiarijasaun ho komunidade lokal sira maibé importante liu maka familiarija ho tereinu, oinsá ami nia soldadu sira bele konese jona sira ne’e, ida seluk ami halo hodi refleksaun bá Jornada FALINTIL sira nian, tamba ida ne’e maka ami Unidade Apoiu Servisu hatudu bá povu Timor-Leste katak ami prontu ona kumpri kualker misaun saida deit maka iha ita nia rai”.

Nia hatutan, total bá militár sira ne’ebé ohin lao ain ne’e hamutuk 105 maka halo ezersísiu ida ne’e, ami iha efetivu liu ida ne’e maibé tamba ami nia membru balun halo hela seguransa iha Unidade no balun kumpri hela misaun, ami sira iha ne’e maka ohin halo ezersísiu ida ne’e, tenik nia

Entretantu ezersísiu ida ne’e hahu husi Fatuahi no termina iha baze Unidade Apoiu Servisu (UAS) metinaro, ho distansia 21 kilometru.

Media F-FDTL

Vise CEMGFA Das F-FDTL Simu Vijita Husi Konsuladu Embaixadór Korea

Kuartel Jenerál,07 Fevereiru 2025

Vise Xefe Estadu Maior Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) Major Jenerál Calisto Santos ‘Coliati’, ohin simu vijita husi konsuladu Embaixada Korea nian iha Timor-Leste Mrs. Park Hye-Ri, iha nia kna’ar fatin Kuartel Jenerál F-FDTL, Fatuhada, Dili.

Objetivu husi vijita ne’e koalia liu kona-bá kooperasaun entre Governu Timor-Leste ho Korea do Sul nian, atu hametin liutan relasaun entre Nasaun rua ne’e, liliu iha area desporto nian hanesan Taekwondo, atu nune’e membru FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) tomak sei tuir hotu treinu Taekwondo.

Iha intervensaun Vise Xefe Estadu Maior Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) Major Jenerál Calisto Santos ‘Coliati’ hateten, nia parte agradese tebes bá Gonernu Korea tamba nafatin iha komitmentu ajuda Timor-Leste liliu iha Forsas Armadas Timor-Leste nian.

“ Lori komandu FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) hakarak hato’o apresiasaun no agradese wain tebes bá Governu Korea do Sul ne’ebé nafatin iha komitmentu atu apoiu nafatin kapasitasaun bá ami nia Militár sira liliu iha area desporto ninian hanesan Taekwondo ida ne’e ami agradese no kontente tebes”

Antes remata enkontru ema numeru dois iha Instituisaun FALINTIL-FDTL ne’e fó mós prezente ida ou tara tais bá konsuladu Embaixada Korea iha Timor-Leste Mrs. Park Hye-Ri, hanesan simbolu ida hodi kesi metin nafatin lasu amizade entre Timor-Leste ho Korea do Sul liliu iha area Militár ninian.

Media F-FDTL

 

Kontaktu Ami

Ave. Nicolao Lobato, Fatuhada
Comoro, Dili, Timor-Leste

Tel: +670 78156312
Email: info@fdtl.mil.tl