NOTISIA

Komandu F-FDTL halo Serimónia Despedida ba Forsa Tarefas Kontinjente Nasionál ba Misaun Apoiu umanitária iha Repúblika Filipina

Komandu F-FDTL halo Serimónia Despedida ba Forsa Tarefas Kontinjente Nasionál ba Misaun Apoiu umanitária iha Repúblika Filipina
 
Kuartel Jeneral, 11 Novembru 2025
 
Komandu FALINTIL-Forsa Defesa Timor-Leste hamutuk ho Ministeriu Defesa (MD) hala'o despedida ba forsa tarefas konjunta ne'ebé iha loron 12 Novembru sei aranka ba Nasaun Filipinas ho fó apoiu humantariu.
 
Iha diskursu Xefi Estadu Maior Jenerál F-FDTL Tenente Jenerál Falur Rate Laek hateten ho orgullu sentidu nasional ne'ebé kle'an no ksolok boot ho serimónia formatura despedida ida ba kontinjente sei representa Nasaun Timor-Leste iha misaun apoiu humanitáriu iha Nasaun Filipina.
 
"Ho sentidu orgullu nasionál ne'ebé kle'an no ksolok boot tebes mak ha'u dirije ba ita boot sira hotu ne'ebé prezente iha serimónia solene formatura despedida ida-ne'e ba kontinjente ne'ebé sei reprezenta Timor-Leste iha misaun apoiu umanitáriu iha Filipina. Momentu ida-ne'e ultrapasa protokolu militár; ida-ne'e konstitui marku istóriku ida iha afirmasaun ba ita-nia nasaun joven iha konsertu nasaun aziátiku nian no iha palku internasionál"
 
"Exelénsias, kompatriota doben sira hotu, Ita hetan malu iha momentu ida ne'ebé úniku no istóriku tebes. Ba dala uluk, Timor-Leste mobiliza kontinjente ida ho magnitude ida-ne'e -boot liu ne'ebé halibur la'ós de'it ita-nia Forsa Defeza, maibé mós profisionál sira husi Bombeiru, Servisu Saúde, no Institutu Jestaun Ekipamentu husi Ministériu Obras Públikas.
 
Kompozisaun multi-setoriál ida-ne'e hatudu ita-nia Estadu nia maturidade institusionál no ita-nia kapasidade ba resposta integrada ba emerjénsia umanitaria globál sira".
 
"Kontinjente ida-ne'e sai iha momentu ida ne'ebé partikularmente signifikativu: iha momentu neʼebé Timor-Leste alkansa adezaun tomak iha ASEAN Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziátiku nian".
 
"Realizasaun diplomátika ida-ne'e ho magnitude inestimável tau ita-nia país iha episentru kooperasaun rejionál nian, no ita-boot sira, pesoál militár no sivíl sira ne'ebé prezente iha-ne'e, sei sai embaixadór dahuluk iha era foun ida-ne'e nian. Ita-boot sira lori iha ita-boot nia kabas la'ós de'it mochila no ekipamentu sira, maibé bandeira sagradu ita-nia rai-doben nian no esperansa husi povu ida ne'ebé ultrapasa adversidade inimajinável hodi alkansa sira-nia dignidade".
 
"Membru kontinjente sira, Imi ida-idak hili ona ho kuidadu ba misaun ida-ne'e. Selesaun ida-ne'e la'ós arbitráriu no la'ós kasuál; ida-ne'e rezulta husi avaliasaun rigorozu ba ita-boot sira nia abilidade teknika, ita-boot sira nia integridade morál, no ita-boot sira nia abilidade atu reprezenta valór fundamentál sira ne'ebé orienta ita-nia nasaun, mak: solidariedade, reziliénsia, haraik-an, no kompromisu ba dame".
 
"Wainhira ita boot sira sama ain iha rai Filipina, hanoin katak ita boot sira la ba deit nudar individual, maibé nudar Timor-Leste. Ita-boot sira nia jestu ida-idak, liafuan ida-idak, ita-boot sira nia asaun ida-idak sei observa no interpreta nu'udar espresaun ida ba karakter ita-nia nasaun nian. Mundu sei observa la'ós saida maka ita hatete, maibé saida maka ita hatudu ho efetivu liu husi ita-nia hahalok, ita-nia dedikasaun, no ita-nia profisionalizmu".
 
"Timor-Leste, maski iha limitasaun materiál no dezafiu ekonómiku sira ne'ebé ita hasoru nafatin, iha buat folin-boot ida atu oferese ba mundu esperiénsia sofrimentu nian ne'ebé transforma ba empatia, memória solidariedade internasional ne'ebé tulun ita transforma ha kompromisu atu retribui, no komprensaun kle'an kona-ba valór moris no dignidade ema nian. Ita sei kontribui ho buat uitoan ne'ebé ita iha, maibé ita sei oferese buat ne'ebé dïak liu ne'ebé ita iha".
 
"Solidariedade la'ós konseitu abstratu ba ita timoroan. Ita hatene didi'ak signifikadu husi ajuda umanitária tanba ita hetan benefisiu husi ida-nee iha momentu nakukun liu iha ita-nia istória. Bainhira komunidade internasional lolo liman hodi tulun ita atu harii filafali, ita aprende katak grandeza loloos nasaun ida nian la'ós sukat husi nia territóriu nia Juan ka nia ekonomia nia robustu, maibé husi nia vontade atu fahe no serbi umanidade".
 
"Misaun umanitária ida-ne'e iha Filipina reprezenta materializasaun husi kompromisu ida-ne'e. Imi sei sai instrumentu ne'ebé Timor-Leste fó onra ba ninia dívida morál gratidaun nian no afirma ninia fatin nu'udar nasaun solidariedade, responsabilidade, no kompromisu ba prinsipiu universál sira fraternidade nian entre povu sira".
 
"Permite ha'u, iha momentu ida-ne'e, atu dirije ba ita-boot sira ho liafuan sira orientasaun nian ne'ebé klaru no la iha dúvida kona-ba espetativa sira ne'ebé tau ba ita-boot sira ida-idak:
Primeiru: Hahalok ezemplár la'ós opsionál; ida-ne'e obrigatóriu. Ita-boot sira sujeita ba eskrutiniu konstante, no ita-boot nia hahalok labele halo sala iha sirkunstánsia hotu-hotu. Dixiplina militár, respeitu ba kultura lokál, kortezia iha interasaun sira hotu-hotu, no integridade morál tenke sai ita-boot sira nia marka distintiva.
 
Segundu: Unidade ekipa nian maka imperativu ba susesu misaun nian. Ita-boot sira mai husi instituisaun no formasaun profisionál oioin, maibé iha teatru umanitáriu operasaun nian ita-boot sei konstitui órgaun ida de'it, forsa ida de'it. Diferensa institusionál sira tenke disolve iha unidade objetivu nian. Suporta malu, respeita abilidade espesífiku husi setór ida-idak, no serbisu iha sinerjia.
 
Terseiru: Submisaun rigorozu ba ierarkia no Komandu Forsa Tarefa nian maka fundamentál tebes. Kadeia komandu nian eziste atu asegura koordenasaun, seguransa, no efikásia operasionál. Desizaun ruma, asaun ruma, komunikasaun esterna ruma tenke tuir kanál sira ne'ebé apropriadu. Inisiativa individuál ne'ebé la kontroladu bele kompromete misaun tomak.
 
Dahaat: Ha'u bolu atensaun liuliu ba komunikasaun no deklarasaun públika sira. Iha kontestu kontemporáneu husi midia sosial no komunikasaun instantánea, komentáriu sira ne'ebé la prudente. fotografia sira ne'ebé la apropriadu, ka deklarasaun ne'ebé la konsideradu bele iha reperkusaun sira ne'ebé la proporsionál. Hadook an husi halo komentáriu aleatóriu ka deklarasaun públiku ne'ebé la autorizadu. Komunikasaun esterna hotu-hotu tenke kanaliza liu husi órgaun sira ne'ebé apropriadu. Hanoin katak Ita boot sira reprezenta Estadu Timor-Leste, la'ós opiniaun pesoál.
 
Kintu: Halo buat hotu ne'ebé presiza atu hasa'e orgullu nasionál. Knaar hotu-hotu, maski parese modestu, tenke hala'o ho exelénsia. Kompetensia téknika, dedikasaun neʼebé la kolen, no espíritu servisu nian tenke karakteriza ita-boot sira nia asaun hotu-hotu. Bainhira ita boot sira fila mai, atu povu Timor tomal bele dehan ho orgullu ne'ebé justifikadu, katak: "Ita boot sira fó onra ba timoroan tomak!".
 
Apelu ba Família sira:
"Agora ha'u dirije ba distintus familiares husi membru sira kontinjente ida-ne'e feen, la'en, inan, aman, oan, no ema hotu ne'ebé imi hadomi"
"Ami rekoñese sakrifisiu boot ne'ebé ita-boot sira halo hodi permite ita-boot sira nia doben sira atu sai ba misaun ida-ne'e. Separasaun ne'e todan, preokupasaun ne'e naturál, no sira nia auzénsia nia todan sei sente loroloron. Maibé, ami husu Ita-boot sira nia apoiu ne'ebé metin, Ita-boot sira nia orasaun konstante, no Ita-boot sira nia enkorajamentu morál".
 
"Ita-boot sira maka apoiu indispensavel ba misaun ida-ne'e. Hakmatek ne'ebé ita-boot sira nia família sira sei lori, hatene katak sira iha ita-boot sira nia apoiu no komprensaun, sei sai fundamentál ba dezempeñu sira nia knaar sira. Mantein fiar, haburas esperansa, no sai fonte forsa ba sira ne'ebé serbi nasaun".
 
"Ami kompromete ami-nia an, nu'udar instituisaun, atu informa nafatin ita-boot sira no fornese apoiu nesesáriu durante periodu destakamentu nian. Ita-boot sira la mesak iha jornada ida-ne'e, nasaun tomak akompaña imi no agradese".
 
"Orgulhu no Rekoñesimentu Nasionál Ba sira hotu ne'ebé selesionadu atu halo parte iha kontinjente istoriku ida-ne'e, ha'u afirma ho konviksaun: povu Timor orgullu ho imi! Ita-boot sira hili husi ema barak nia leet, la'ós tanba favoritizmu, maibé tanba méritu, kompeténsia, no karákter. Ita-boot sira lori ho ita-boot sira konfiansa husi ita nia instituisaun sira, esperansa husi ita nia nasaun, no admirasaun husi ita nia kompatriota sira".
 
"Bainhira istória Timor-Leste nian hakerek, sei hanoin kapitulu ida-ne'e nu'udar momentu iha-ne'ebé ita-nia nasaun joven, ho de'it dékada rua restaurasaun independénsia nian, hatudu ba mundu katak nia preparadu atu asume responsabilidade internasionál sira, hodi fó fali solidariedade neʼebé simu, no hodi afirma nia-an nu'udar membru ativu no konstrutivu husi komunidade aziátika no globál".
 
"Pesoál militár sira, bombeiru sira, profisionál saúde sira, no tékniku sira jestaun ekipamentu nian,Ita-boot sira sei sai iha tempu badak ba misaun nobre ida. Dezafiu sira sei oioin-adapta ba kontestu ida ne'ebé diferente, ezijénsia operasionál sira ne'ebé maka'as, saudades ba ita-boot nia rai-doben no ema ne'ebé imi hadomi. Maibé ami iha konfiansa katak ita-boot sira sei ultrapasa adversidade hotu-hotu ho reziliénsia hanesan ne'ebé karakteriza povu timoroan tomak".
 
"Serbi ho onra. Serbisu ho dedikasaun. Komporta ho dignidade. Fila fali ho glória.Maromak Kbiit-Na'in, ita nia cultura-lulik, Bei-ala, uma lulik no eroi martir sira husi rai-ulun to'o rai ikun proteje ita-boot sira, fó naroman ba ita-boot sira, no orienta ita-boot sira ho seguru. Atu Bandeira Timor-Leste nian ne'ebé ita-boot sira sei lori ho ita-boot sira dada ho orgullu iha rai Filipina, hodi simboliza solidariedade entre povu maun-alin no ita-nia demokrasia nia maturidade". remata
 
Viva Timor-Leste!
Viva ASEAN!
Viva solidariedade internasionál!
Onra, Pátria, no Povu
 
Ekipa Média F-FDTL
📷J’ Silva

Komandu F-FDTL Halo Sosiliazasaun Iha Eskola EBC Hatu-Udo Vila Kona-Bá Patriotismu No Nasionalismu Inklui Saúde Militár

Hatu-Udo, 15 Outubru 2025

 

Relasiona ho Ezersísiu COBRA 25 ne'ebé realiza iha Munisípiu Ainaro, Postu Administrativu Hatu-Udo, Suku Foho Ailiku ho nune'e komandu F-FDTL prense mós ho programa Sivil Militár (CIMIC)

Iha Programa CIMIC ne'e Estadu Maior (PCP) Ezersísiu Cobra-25 Tenente Coronel Gregorio Bernado Correira fahe mós konesimentu itoan kona-bá Patriotismu no Nasionalismu bá estudante sira husi eskola EBC Hatu-Udo Vila oinsá bele hatene klean liu tan kona-bá Patriotismu no Nasionalismu.

 

Nune'e iha sesaun tuir mai halo mós esplikasaun kona-bá postu ou Deviza husi Infantaria, Naval no Aéreo nian bá estudante sira atu konese klean liu tan kona-bá deviza iha Instituisaun F-FDTL nia laran.

 

Ikus liu Mediku F-FDTL mós halo Sosializa kona-bá moris saudavel bá Estudante sira bele moris saudavel no kuidadu saúde prevene a'an husi moras sira, Hafoin halo sosializaun ekipa mós fahe Ekipamentus Jogu nian hanesan Farda Joga bola, Pasta, Kadernu, Lapizeira, bola nsst bá estudante sira.

 

Ekipa Média F-FDTL

Komandu F-FDTL Halot Ona Saudozu Grumete Fuzileiros Reinaldo Ximenes Nia Isin Mate Iha Semiteriu Laga

Laga, 14 Junu 2025

 

Komandu FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) Liu husi Komponenete Naval ho família halot ona Saudozu Grumete Reinaldo Ximenes, Nia Isin Mate iha Semiteriu Gariwai Postu Administrativu Laga Munisípiu Baucau.

Bioagrafia Saudozu Reinaldo Ximenes .

Saudozo Reinaldo Ximenes Moris iha Laga iha loron 10 fulan Maiu Tinan 1996 oan husi Manuel Ximenes Kodigo (besi krekas)

Inan maria Imaculada Ximenes .

Husi knua Laga, Uma lisan rata Inawai, Saudozu Reinaldo Ximenes oan ikus husi maun Alin nain4

Dahuluk, Filomeno Virgilo Ximenes

Daruak, Filomena Martins Ximenes

Matebian Ona (anjo)

Datoluk, Reinaldo Ximenes ( matebian rasik)

Saudozu husik hela nia kaben ho naran Hemerensiana pereira no oan Feto nain1, maka Reinalda pereira Ximenes .

Saudozu hahu estudu iha eskola Primaria Bazica Central (EBC) soba Laga iha tinan 2002-2008 no pre-sekundaria iha SMPK. Dom Bosco Laga iha tinan 2008-2011

Secundaria SMA 1 Tequinomata Laga iha tinan 2011-2014.

Saudozu hahu inkorpora mai ih Instituisaun FALINTIL-FDTL ho posto soldado iha loron 27 fulan Setembru tinan 2021 iha CICNL Metinaro, depois termina instrusaun durante fulan Neen, Saudozu koloka kedas bá iha Komponente Naval iha tinan 2022, iha tinan 2023 Saudozu tuir kursu formasaun bá Korpu Komando Fuzileiros, Saudozu didika nia a'an tomak bá iha Instituisaun FALINTIL-FDTL liliu iha Komponente Naval durante tinan 4, durante tempu naruk Ida ne’e Saudozo hala’o nia Kna'ar nu'udar membro 2 grupu destakamentu alfa, iha sorin seluk Saudozo mós partisipa Iha Exersísiu Carat ne’ebé hala’o iha Baze Naval Hera (BNH) iha tinan 2023.

Ne’e maka istória Moris husi Saudozu nian, no rohan ona bá nia responsabilidade hanesan membru Komponente Naval hodi servi no didika bá Instituisaun FALINTIL-FDTL no rai doben Timor - Leste .

Iha loron sanulu fulan Junu 2025 Saudozu hakotu nia peregrinasaun iha mundo ne’e iha posto destakadu RAEOA, no husik hela faluk no oan kiak nomós família bo'ot FALINTIL- FDTL espesialmente bá Komponente Naval.

Buat barak maka nia konsege Hala’o ona i balun nia sei Hala’o hela, fiar katak iha tinan 2025 nia sei finaliza servisu ne’e , maibé infelizmente esperansa sira ne’e la sai realidade tamba maromak bolu ona nia bá iha kadunan santu tamba ne’e Instituisaun F-FDTL espesialmente Komponente Naval sente lakon tebes membru ida ne'ebé hatudu nia didikasaun no servisu diak tebes bá instituisaun ida ne'e.

Ikus ona bá matebian Reinaldo Ximenes rohan ona Ita nia maun alin, hanesan lilin ida Ita bo'ot naroman ona Ita bo'ot nia Nasaun, Ita bo'ot nia Instituisaun no Ita bo'ot nia família Ita nia naroman hirak ne’e ohin mohu naben ona iha ami nia matan, Ita bo'ot nia naran sei metin nafatin iha ami nia fuan laran, istória moruk no midar hotu ne'ebé ita bo'ot hala’o durante iha moris Ida ne’e, kala sai deit ona memoria furak bá Ita bo'ot nia kamarada sira, ita bo'ot nia maun alin sira no Ita bo'ot nia família sira, hamnasa no oin midar Ita bo'ot nia sai deit ona memoria mai ami hotu.

Hatuir lia menon husi Komandante Komponente Naval nian iha fulan Dezembro 2009, katak Militár Ida Nunka kleur ho nia família , so deit nia kaisaun maka sei kleur ho nia família.’’

Ikus no rohan ona bá kamarada, mohu no naben ona maun Alin, anjo sira lalehan hein ona Ita bo'ot.

Adeus Adeus e Adeus Kamarada Reinaldo Ximenes .”

 

Media F-FDTL

Ekipa Media Komponente Naval F-FDTL

Komandu F-FDTL Hamutuk Ho Funsionáriu MD Hasae Bandeira Nasionál Inísiu Fulan Setembru Nian

Kuartel Jenerál Fatuhada-Dili 01Setembru 2025

Komandu FALINTIL-FDTL hamutuk ho funsionáriu Ministéiru Defeza hasae Bandeira Nasionál ba inísiu fulan setembru nian.

Iha âmbito ne'e Xefe Estadu Maior Jenerál Forsa Armada, Tenente Jenerál Domingos Raúl “Falur Rate Laek” Sai hanesan inspetur ba Serimónia Hasae Bandeira Nasionál dahuluk ba Fulan Setembru nian.

Iha intervensaun Xefe Estadu Maior Jenerál Forsas Armadas (CEMGFA), hateten ba militár hotu no mós Funsionáriu Ministéiru Defeza sira liu-liu aktividades lubuk hirak ne’ebé halao liu ona iha fulan agustu ne’ebé ita selebra loron FALINTIL nian ba dala 50.

Iha fatin hanesan Xefe Estadu Maior Jenerál Forsas Armadas Tenente Jenerál Domingos Raúl ’’Falur Rate Laek’’ Hato’o Agradese mós Membru F-FDTL tomak no funsionáriu Ministéiru Defeza sira ne’ebé servisu hamutuk hodi selebra loron FALINTIL nian ho diak no susesu.

Alende ne’e mós Xefe Estadu Maior Jenerál Forsas Armadas Tenente Jenerál Domingos Raúl ’’Falur Rate Laek’’ hato’o parabéns mós ba loron aniversariu konsulta populár ne’ebé Povu Timor-Leste selebra iha semana kotuk tinan ne'e.

Ekipa Média-F-FDTL

Nhoy Borges

Komandu F-FDTL Hamutuk Ho Funsionariu Ministério Defeza Hasa’e Bandeira Nasionál Inísiu Fulan Agostu

Komandu FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste(F-FDTL) hamutuk ho funsionáriu Ministériu Defeza Segunda-Feira, 04/08/2025 hasa’e Bandeira Nasionál inísiu fulan agostu nian iha resintu Quartel General no Ministériu Defeza Fatuhada Dili 

Iha intervensaun Chefe Estado Maior General Forsas Armadas (CEMGFA-sigla Portugês) Tenente General Domingos Raúl “Falur Rate Laek” hateten husu ba militár hotu no mós funsionariu Ministériu Defeza nian atu nafatin servisu ho fuan no energia hodi marka ita nia prezensa espíritu nasionalismu nian hodi prepara ba komemorasaun loron kriasaun FALINTIL nian ne’ebé sei monu iha 20 de agostu Fulan ne’e.

“Ha’u hakarak hatete ba ita hotu atu servisu ho fuan no energia hodi marka ita nia prezensa espíritu nasionalismu tamba fulan ida ne’e nakonu ho aktiviadade sira barak liu-liu kona-bá preparasaun serimónia 50 Anos kriasaun FALINTIL aktividades barak mak ita halo hanesan aktividade sosiais no kulturais, parada militár, Cimic, Desportivas, la’os ita de’it mak halo, ita konvida mós ita nia entidades Internasionál barak atu mai partisipa testamuña ba ita nia data históriku ida ne’e” Hateten CEMGFA Falur Rate Laek iha dikursus serimónia Hasa’e Bandeira Inísiu Fulan Agostu iha Quartel General Fatuhada Dili.

Iha fatin hanesan Xefe Estadu Maior Jenerál ne’e hateten husu ba militár hotu husi Prasas to Ofisiais sira inklui mós Direktur sira husi Ministériu Defeza nian no mós funsionariu sira hotu atu halo preparasaun maximu ho vontade no energia tomak hodi hein ba komemora loron históriku ne’e.

“ ita tenki esforsu a’an ita buka atu Re-Infrenta situasaun sira ne’e resolve ho esforsu ho energia ho kbi’it ho presensa esperitu atu evita failansu, husu ita hotu kuidadu saúde no ita nia a’an preokupa ho ita nian responsabilidade instituisional ne’e mak importante liu fo komfiansa ba malu esforsu a’an servisu hamutuk atu nune’e ita nia aktividade ne’ebé ita halo tenki ho susesu” Hakotu CEMGFA.

Ekipa Média F-FDTL

Boni Mendonça

Kontaktu Ami

Ave. Nicolao Lobato, Fatuhada
Comoro, Dili, Timor-Leste

Tel: +670 78156312
Email: info@fdtl.mil.tl