NOTISIA

Forsas Armadas Nasaun 5 Partisipa Ezersísiu Hari Hamutuk Iha Timor-Leste

 
Metinaro, 01 Outubru 2024
Forsas Armadas husi Nasaun 5 partisipa ezersísiu Hari Hamutuk (HH24) bá dala 12 ho objetivu atu hametin liu tan kooperasaun iha area enjiñaria nian, Militár husi Nasaun lima ne’e mak hanesan, Timor- Leste, Estadus Unidus Amerika, Japaun, Austrália no mós Nova Zelândia.
Tuir Xefe Estadu Maior Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) Tenente Jenerál Domingos Raúl “Falur Rate Laek” hatete, ezersísiu ida ne’e halo bá dala 12.
"Ezersísiu ida ne’e tuir esperiensia sira Militár F-FDTL hamutuk tan ho País 4, ita nafatin halo ezersísiu ida ne’e hodi troka esperiensia liliu, agradese bá embaixadores sira liliu komunidade Nasaun ha’at, ne’ebé sira mai koopera ho ita, maske ita Nasaun ki’ik maibé sira mak mai projeta ita bá mundu hodi kuñese ita,"dehan Tenente Jenerál Falur Rate Laek hafoin remata abertura Ezersísiu Hari Hamutuk (HH24) iha Unidade Apoiu Servisu (UAS) Metinaru, Dili.
Nia hatete ezersísiu ne’e la’os fó de’it kapasidade no troka esperiensia maibé projeta imajem Timor Leste bá mundu.
Nia dehan atividades ne’ebé mak sei hala’o durante ezersísiu Hari Hamutuk (HH24) mak hanesan atividades konstrusaun, horizontal no vertikal apoiu sira ne’ebé bolu Civil Militár (CIMIC) nian bá hadia eskola iha Hato-Udu Munisípiu Ainaro.
Nia akresenta agora nia parte dezeña hela programa sira no atu husu bá Nasaun parseria sira sei mai fó hanorin agrikultura bá militares sira,"nia konklui.
Iha fatin hanesan Embaixadór Japaun bá Timor Leste Tetsuya Kimiura agradese bá Kooperasaun hodi realiza ezersísiu hari hamutuk ne’e.
"Deseju bom susesu bá imi hotu no ita hein rezultadu ikus husi ezersísiu hari hamutuk ne’e,"dehan nia
Entretantu Embaixadora Austrália bá Timor Leste, Caitlin Wilson mós hatete Austrália ho pais sira seluk apoiu F-FDTL atu hasa’e kapasidade no sira nia kuñesimentu liu tan iha áreas barak liliu iha tekniku enjiñaria nian hodi eleva tan sira kuñesementu.
Media F-FDTL

Foto Aktividade CIMIC Iha Suku Foho-Ailiku Aldeia Raimerlau

Foho-Ailiku, Raimerlau,21 Outubru 2025

 

Komandu Ezersísiu Cobra-25 apoiu material didátiku bá Estudante sira husi Eskola EBF 1° e 2° Caisero hanesan Pasta, Kadernu, Lapizeira, kaus joga bola, nsst.

 

No Komandu Ezersísiu Cobra-25 fó apoiu mós nesesidade baziku hanesan Fós, Mina, Supermie nsst, bá komunidade uma kain sanulu(10) iha Aldeia Raimerlau,Suku Foho-Ailiku, Postu Hatu-udu, Munisípiu Ainaro.

 

Atividade sira ne'e realiza relasiona ho Ezersísiu Cobra-25 ne'ebé dadaun ne'e hala'o iha Munisípiu Ainaro, Postu Hatu-Udo Suku Foho-Ailiko

 

Ekipa Média F-FDTL

Boni Mendonça

FOTO AKTIVIDADE CIMIC IHA SUKU LEOLIMA ALDEIA HUTSEO MUNISÍPIU AINARO

 
Leo Lima, 22 Outubru 2025
 
Pessoal Saúde husi F-FDTL junta ho Pessoal Saúde Postu Hatu-Udo kontinua halo tratamentu saúde bá komunidade sira iha Suku Leolima, Aldeia Hutseo, Postu Administrativu Hatu-Udo, Munisípiu Ainaro.
 
iha Tratamentu jerál ne'e hetan partisipasaun husi Komunidade sira, aman veteranus sira no mós ferik, katuas, inklui labarik sira.
Atividade ne'e Realija tamba iha Âmbitu Ezersísiu COBRA 25 ne'ebé mak dadaun ne'e hala'o hela ilha Munisípiu Ainaro.
 
Ekipa Média F-FDTL
📷 Boni Mendonça

HATUDU ITA NIA DOMIN BA EMA HOTU HO HAMNASA OIN MIDAR EMA HOTU HADAU MALU HASAI FOTO HAMUTUK

HATUDU ITA NIA DOMIN BA EMA HOTU HO HAMNASA OIN MIDAR EMA HOTU HADAU MALU HASAI FOTO HAMUTUK
 
Santa Cruz - Dili 12/11/2025
 
Hafoin partsipa serimónia Masakre Santa kruz ba dala-34 no kari Aifunan iha Semitériu Santa Ai-Leba, ema ho Difisiente, Inan, Aman Joventude ferik no katuas inklui Labarik sira kontenti hasai Foto hamutuk ho Eiz Funu Nain FALINTIL Aktual hanesan Xefe Estadu Maior Jenerál F-FDTL Falur Rate Laek iha âmbitu komemorasaun Loron Masakre Santa Kruz ba dala-34.
 
Ekipa Média F-FDTL
📷Boni Mendonça

Instituisaun F-FDTL Hamutuk Ho Governu DA-9 Inklui Veteranus No Povu TL Selebra Ezistensia FALINTIL Ba Dala-50 Iha Tasi Tolu

Dili Tasi-Tolu 20 agostu 2025

(Média F-FDTL), Instituisaun FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste(F-FDTL) Hamutuk Governu Da-9 no Veteranus no povu Selebra loron Ezisténsia FALINTIL ba Dala-50 iha Dili Tasi-Tolu.

Discursu Presidenti RDTL

"Ohin ita selebra tinan 50 fundasaun FALINTIL, Forsa Armada ba Libertasaun Nasionál Timor-Leste nian, ne'ebé harii iha loron ne'e kedas iha tinan 1975, bainhira Komité Sentrál FRETILIN proklama insurreisaun armada jerál tuir asaun armada ne'ebé lansa iha loron 11 Agostu 1975"

"Data ne'e fó hanoin mai ita katak konflitu trájiku dahuluk ne'ebé akontese iha ita-nia rai, mak konflitu entre maun-alin timoroan sira, funu sivíl iha fulan-agostu tinan 1975"

"Krize no krime boot sira mosu durante tempu luta ba ukun rasik-an, iha ne'ebé timoroan sira oho timoroan sira seluk. Krize 2006 nian mós ita-nia responsabilidade rasik no krize ida ne'ebé maka dezonra ita teb-tebes"

"Lisaun dahuluk ne'ebé ita tenke aprende husi kapítulu nakukun sira-ne'e iha ita-nia istória:

1. Evita retórika polítika, ideolojia sira ne'ebé kopia ladún di'ak hosi realidade sira seluk no evita diskursu sira ne'ebé halo manas emosaun no bele sunu ahi;

2. Diálogu, diálogu no diálogu, la'ós diálogu tilun-diuk nian, maibé diálogu neʼebé parte seluk rona no respeita;

3. Diálogu, dalan úniku atu prevene konflitu sira, harii ponte sira entendimentu nian ne'ebé seguru, no antídotu ida kontra violénsia;

4. Loron 20 fulan agostu tenke hanoin nu'udar loron ne'ebé líder polítiku sira la konsege halo diálogu, loron reflesaun ida atu istória labele repete;

5. Ita selebra FALINTIL, ne'ebé halo funu iha konfrontu dahuluk no retirada iha Balibó, Maliana, Atabae no hatene defende ho eroísmu ita-nia sidade doben Díli, neʼebé viola iha loron fatídiku ne'ebá, loron 7 fulan-dezembru 1975".

"Ita selebra tinan 24 luta armada no polítika FALINTIL nian Ita fó omenajen ho agradesimentu kle'an ba erói no mártir sira, ita selebra erói moris sira, erdeiru memória nian no konstrutór sira liberdade nian, no ita fó onra ba mártir pátria sira nian".

"Ha'u sauda veteranu sira, feto rezisténsia armada no klandestina nian, funu-na'in sira, foin-sa'e sira RENETIL nian, membru rede klandestina nian, bispu sira no padre no madre sira ne'ebé fó lian ba justisa, no família sira hotu neʼebé, ho korajen, sustenta esperansa nasionál,

Ita-nia memória koletiva iha ligasaun ho naran no hahalok sira ne'ebé reziste to'o sira nia iis ikus".

"Ita labele hanoin ema hotu iha momentu ida-ne'e, maibé ita bele hanoin balu ne'ebé inspira ita loro-loron,Nicolau Lobato, Primeiru-Ministru no Komandante-em-Xefe, mate iha kombate iha loron 31 fulan-dezembru tinan 1978, símbolu ikus sakrifísiu nian, iha loron 16 fulan-agostu, ha'u hala'o viajen ba fatin ne'ebé nakonu ho ra'an ne'ebé Nicolau Lobato mate ho eroízmu no dignidade,Ha'u akompaña husi Nicolau Lobato nia oan-mane mesak, José Lobato".

"Ha'u agradese ba Governu, ba CEMG FFDTL no Sub-xefe Estadu Maiór, autoridade munisípiu Manufahi (Same) no Jenerál reformadu Lere Anan-Timur, ba esforsu neʼebé halo hodi prepara ha'u-nia deslokasaun".

"Ha'u-nia intensaun modesta loos: atu to'o iha fatin ne'ebé Nicolau Lobato mate no halo proposta ruma hodi dignifika fatin ne'e,Ema simples no haraik-an rihun ba rihun mai iha fatin ne'e, Ha'u lakohi atu inkomoda ka fó todan ba autoridade no populasaun lokál sira ho ha'u-nia vizita".

"Ita hanoin ho respeitu kle'an líder sira ne'ebé sobrevive iha okupasaun no lidera rekonstrusaun nasionál, Kay Rala Xanana Gusmão no sira ne'ebé la'o hamutuk ho nia dezde 1975 no liuliu dezde 1981 no to'o iha Tasi-Tolu iha meia-noite loron 20 fulan maiu tinan 2002".

"Enkuantu FALINTIL halo rezisténsia iha foho, Rede Klandestina-neʼebé kompostu husi ajente anónimu sira, mane, feto no joven sira ne'ebé barani-mak asegura ligasaun entre funu-na'in sira no sidade okupada sira, hodi mantein rezisténsia moris iha vijilánsia permanente nia okos

Sira-nia asaun asegura sobrevivénsia lojístika no polítika luta armada nian".

"Nune'e mós, RENETIL (Rezisténsia Nasional Estudante Timor-Leste), ne'ebé mosu iha universidade sira Indonézia nia laran, hala'o papél krusiál hodi mobiliza juventude timoroan sira. RENETIL sai nu'udar forsa rezisténsia estratéjika, halo ligasaun ho frente polítika no diplomátika ne'ebé projeta Timor-Leste nia luta ba palku internasionál,

Entre ninia líder sira ne'ebé destakadu liu, matebian Fernando de Araújo "Lasama", figura karizmátika no defensór inkansável ba direitu povu timoroan nian, no Mariano Assanami Sabino Lopes, lian ativa no artikuladór mobilizasaun neʼebé desizivu, simboliza juventude nia kontribuisaun ba libertasaun nasionál".

"Ita rekoñese Igreja Katólika nia kna'ar inestimavel nu'udar ai-riin morál no espirituál ba ita-nia rezisténsia,Iha tempu dezesperu nian, iha púlpitu sira, sakristia sira, eskola misionária sira no sarani sira nia fuan maka ema barak hetan refújiu, aten-barani no lian ida. Bispu sira, amlulik sira, irmaun relijiozu no irmã relijioza sira, komunidade parókia sira, loke dalan ba denúnsia, protesaun ba vítima sira no afirmasaun ne'ebé lahatene kolen ba direitus umanus".

"Ita hafoun ita-nia foku ba lideransa espirituál no sívika Igreja nian, ho temi espesífiku ba saudozu Dom Martinho da Costa Lopes, ne'ebé nia lian profétika halo nakdoko konxiénsia internasionál, no Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, neʼebé nia obra pastorál inspira no proteje jerasaun sira".

"Ida-ne'e mak istória ne'ebé ohin ita reafirma: istória sakrifísiu no vitória nian, istória matan-been no dignidade nian,Ida-ne'e maka istória kona-ba povu ida ne'ebé hili atu reziste-no manán tiha ona",

"Tinan 2025 iha signifikadu úniku ba Nasaun Timor-Leste. Iha fulan hirak ne'e nia laran, ita selebra marku tolu ne'ebé define ita-nia identidade koletiva, afirmasaun ba ita-nia soberania, no ita-nia fatin iha mundu".

"Aniversáriu kriasaun FALINTIL ba dala-50, ne'ebé ohin selebra ho solene, nu'udar símbolu boot liu hosi rezisténsia armada povu timoroan nian no ai-riin ida ba ita-nia libertasaun".

"Timor-Leste nia adezaun tomak iha OMK iha tinan 2024 no iha loron 26 fulan outubru tinan ida ne'e iha ASEAN, konsolida ita-nia integrasaun rejionál no ita-nia kompromisu ba prinsípiu sira pás nian, kooperasaun no prosperidade kompartillada".

"Aniversáriu ba dala-50 hosi Proklamasaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian, ne'ebé sei selebra iha loron 28 fulan-novembru, komemora momentu fundadór hosi autodeterminasaun Timor-Leste nian, maski iha okupasaun nia okos, no vizaun hosi Estadu ida ne'ebé livre, justu no demokrátiku".

"Aniversáriu sira-ne'e nu'udar espresaun konkreta ida hosi ita-nia perkursu istóriku-husi luta ba independénsia to'o konstrusaun Estadu soberanu ida, kuda iha mundu ida ne'ebé interdependente, nakloke ba diálogu no komprometidu ba dezenvolvimentu umanu ne'ebé sustentável".

"la'os de'it forsa kombate militár ida; FALINTIL reprezenta rede solidariedade sosiál no kulturál ida ne'ebé loos,Durante tinan sira luta nian, sira kontinua serbisu esensiál iha sira-nia komunidade, opera iha eskola klandestina sira hodi asegura edukasaun ba labarik sira iha kondisaun adversa, klínika móvel sira ne'ebé lori kuidadu saúde báziku ba área remota no vulnerável sira, no fornese apoiu vital ba moris-di'ak populasaun sira-nian".

"Kompromisu sosiál ida-ne'e krusiál tebes atu hametin rezisténsia kulturál no prezerva identidade nasionál ita-nia povu nian hasoru represaun ne'ebé brutál no naruk".

:Iha faze atuál dezenvolvimentu Timor-Leste nian, Forsa Defeza (F-FDTL) tenke kontinua sai instituisaun profisionál, dixiplinada ne'ebé dedika ba defeza integridade territoriál, seguransa interna no estabilidade rejionál, aliña tomak ho pilar polítika no seguransa ASEAN nian".

"Aleinde ninia knaar atu proteje territóriu, F-FDTL hala'o funsaun operasionál importante sira iha tempu dame nian, sempre iha kuadru Konstitusionál nia laran bainhira autoridade eleitu lejítimu sira husu".

"Aleinde ne'e, Forsa Armada sira tenke habelar sira-nia asaun sívika liu-hosi sira-nia unidade enjeñaria, hanesan reabilitasaun infraestrutura esensiál sira, responde lalais ba dezastre sira, hametin reziliénsia komunidade nian, no salva vida no proteje propriedade".

"Esensiál katak ligasaun entre militár ho sivíl tenki kontinua hametin hodi promove konfiansa mútua, kooperasaun komunitária no dezenvolvimentu sustentável inkluzivu".

"Apoio ba kooperasaun internasionál no interkámbiu sira ho nasaun parseiru sira, membru sira ASEAN nian no nasaun belun sira seluk sai nafatin prioridade ida, hodi asegura kontinuasaun kapasitasaun téknika no modernizasaun ba ita-nia forsa sira".

"Nune'e mós Estadu nia devér atu mantein kompromisu ida ne'ebé metin no kontínua ba veteranu no eis-kombatente FALINTIL sira, hodi rekoñese sira-nia sakrifísiu no kontribuisaun ba independénsia nasionál,Ida-ne'e inklui asegura asesu ba servisu kuidadu saúde ne'ebé adekuadu, seguransa sosiál, uma ne'ebé dignu no apoiu ba dezenvolvimentu atividade ekonómika ba sira no ba sira-nia família".

"Kompromisu sosiál sira-ne'e nu'udar parte integrante ida hosi ita-nia vizaun ba Timor-Leste ida ne'ebé inkluzivu, iha-neʼebé sira ne'ebé serbí ona sira-nia rain bele moris ho dignidade no kontinua kontribui ba nasaun nia progresu".

"Ohin ita reafirma ita-nia kompromisu atu fó onra ba memória eroi no eroína sira neʼebé fó sira-nia moris ba liberdade,Ita tenke inspira ita-nia foin-sa'e sira atu hetan eransa ida-ne'e hosi aten-barani, reziliénsia no domin ba nasaun hodi garante futuru ida ho dame, prosperidade no integrasaun rejionál tomak Mai ita hakat ba oin hamutuk, ho determinasaun no espíritu konstrutivu".

Maromak haraik bensaun ba ita hotu!

Ekipa Média F-FDTL

Kontaktu Ami

Ave. Nicolao Lobato, Fatuhada
Comoro, Dili, Timor-Leste

Tel: +670 78156312
Email: info@fdtl.mil.tl