NOTISIA

F-FDTL Halo Jogu Kampionatu Ho Forsa Austrália Tinan 2024

 
Brisbane Austrália, 5 Outobru 2024.
FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) liuhusi DCP realiza jogu kampionatu ho Forsa Defeza Austália tinan 2024
Jogu Campionato Exército refere realiza iha 7° Brigada Galipoli Barracks Brisbane, ho objetivu atu hametin liu tan kooperasaun ka lasu amizade entre Forsa Armada Timor-Leste ho Forsa Austrália.
Iha jogu amizade ne'e lao di'ak tebes no hatudu tátiku jogu ba malu tó ikus ekipa mane F-FDTL konsege halakon ekipa Forsa 16°Brigada no ekipa feto F-FDTL lakon ho Forsa 16°Brigada.
Entretantu jogador husi ekipa feto no mane husi F-FDTL hamutuk na'in hat nulu (40), ho ofisiál ligasaun husi Australia na'in -1, kompostu husi feto na'in-18 no mane na'in-18 Ofisiál na'in-4, jog refere halao kada tinan iha Austrália.
Media F-FDTL

F-FDTL Hamutuk Ho DCP-Australia Selebra Loron INTERFET Ba Dala-26

Dili, 20 Setembro 2025

 

Xefi Estadu Maior Jenerál Forsa Armada Tenente Jenerál Falur Rate Laek Hamutuk ho Prezidente Repúnlika Dr J.Horta no membru governu da-sia hamutuk ho Defence Coperation Program (DCP) husi Australia Selebra hamutuk loron INTERFET ba dala-26 ho aktividades hanesan Kuda Ai-oan iha suku Manleuana no mós jogu amizade Entre feto F-FDTL no Forsa Australia iha kampo futsal Fatuhada no mos Jogu amizade Entre F-FDTL mane ho Forsa Australia iha stadium Munisipal Dili.

 

Iha intervensaun Xefi Estadu Maior Jenerál Forsa Armada Tenente Jenerál Falur Rate Laek hateten selebra loron INTERFET ba dala-26 ho sentidu gratidaun kle'an no hafoun sentidu kompromisu ba futuru apelu ba pás iha momentu krusiál ida iha istória Timor-Leste nian.

 

"Nu'udar ita konklui ohin Ezersisiu Indo-Pacific Endeavor 2025 no selebrasaun INTERFET nia aniversáriu ba dala 26 (rua-nulu-resin-neen), ho sentidu gratidaun ne'ebé kle'an no hafoun sentidu kompromisu ba futuru ita-nia rejiaun nian".

 

"Semana ida ho atividade intensa reprezenta buat barak duké ezersísiu militár simples ida. Ida-ne'e maka afirmasaun husi parseria entre nasaun soberanu sira, ne'ebé unidu husi respeitu ba malu no valór sira ne'ebé komún. Ida-ne'e mós reprezenta omenajen ida ne'ebé dignu ba sira ne'ebé, iha tinan 26 (rua-nulu-resin-neen) liu-bá, hatán ba apelu ba pás iha momentu krusiál ida iha istória Timor-Leste nian".

 

"Iha Setembru 1999, bainhira forsa INTERFET sira tun, sira lori ho sira la'ós de'it seguransa imediata maibé mós promesa tanjível kona-ba futuru soberanu rai ida nian. Tuir lideransa Austrália nian no ho partisipasaun husi nasaun 22 (rua-nulu-resin-rua), INTERFET reprezenta ezemplu ida ne'ebé susesu liu husi intervensaun internasionál ne'ebé aprova husi ONU".

 

"Ohin, bainhira ita komemora legadu ida-ne'e, ita la'ós de'it hateke ba kotuk - ita kontempla viajen estraordináriu ne'ebé ita hala'o ona dezde tempu ne'ebá. Husi rai ne'ebé estraga ho violénsia, mosu nasaun soberanu ida. Husi forsa intervensaun esterna, ita evolui ba parseria estratéjiku entre estadu independente".

 

"Ezersísiu ne'ebé ita konklui ona ohin hatudu ona evolusaun ida-ne'e ho ezemplu. Ha'u destaka ninia rezultadu sira ne'ebé signifikativu, hanesan Programa Feto, Paz, no Seguransa hametin knaar esensiál feto militár sira-nian iha F-FDTL, hodi solidifika kompromisu ba inkluzaun no igualdade".

 

"Interkambiu entre kapelaun militár sira reafirma dimensaun umanu no espirituál ita-nia kooperasaun nian, valór sira ne'ebé sempre iha núkleu rezisténsia timoroan nian".

"Atividade sira envolvimentu komunitáriu nian lori ita nia forsa sira besik liu ba populasaun, hodi fó hanoin mai ita katak seguransa loloos harii ho no ba sidadaun sira".

"Kompetisaun jogu INTERFET Xanana/Cosgrove hatudu katak espíritu kamaradajen no respeitu ba malu bele moris hamutuk ho kompetisaun saudável entre forsa profisionál".

"Konkluzaun husi Ezersisiu ida-ne'e la reprezenta rohan, maibé kontinuasaun husi jornada komún. Jornada ida ne'ebe hatur ba pilar sira hanesan Respeitu mútua - Rekoñese soberania no espesifisidade istórika no kulturál nasaun ida-idak nian.Konfiansa resíproka Harii liu husi kooperasaun durante dékada barak no hametin iha ezersisiu sira hanesan ohin".

 

"Interese Komún Ita fahe aspirasaun ba Indo-Pasifiku ida ne'ebé livre, nakloke no prósperu, iha ne'ebé diálogu maka prevalese duke konfrontu Komplementaridade Nasaun ida-idak kontribui nia kapasidade espesifiku sira ba bem koletivu"Ba veteranu INTERFET sira ne'ebé marka prezensa, ha'u hato'o agradesimentu boot Timor-Leste nian. Ita-boot sira nia servisu iha momentu kritiku iha ami nia istória sei la haluha,Ba delegasaun Austrália, ha'u agradese ba profisionalizmu no dedikasaun ne'ebé hatudu durante Ezersísiu ida-ne'e ba militár F-FDTL sira, ha'u espresa ha'u-nia orgullu ba maneira ezemplár ne'ebé imi reprezenta ita-nia nasaun no ba imi-nia kompromisu atu absorve koñesimentu ne'ebé sei hametin ita-nia kapasidade operasionál sira".

 

"Durante tinan 26 nia laran, INTERFET hatudu kbiit transformativu kooperasaun internasionál nian bainhira hetan orientasaun husi prinsipiu justu sira. Ohin, Indo-Pacific Endeavour 2025 hafoun fali kompromisu ida-ne'e, la'ós hanesan reminisénsia ida ba pasadu, maibé hanesan vizaun ida ba futuru".

 

"Hein katak espíritu parseria, respeitu, no kompromisu ba dame ne'ebé karakteriza eventu ida-ne'e kontinua inspira ita-nia relasaun bilaterál no multilaterál iha tinan sira tuir mai,Ho liafuan hirak-ne'e, ha'u ofisialmente deklara katak Ezersísiu Indo-Pacific Endeavor 2025 no selebrasaun aniversáriu INTERFET ba dala 26 (rua-nulu-resin-neen) konklui ona".Remata.

 

Parsipa iha Selebrasaun ne'e hanesan CEMGFA ho Estrutura,Presidente Repúblika,Membru Governu da-9, veteranus Brigadeiro Jenerál husi Australia ho Komitiva,Embaixadora Australia iha TL,Membru F-FDTL no mós forsa husi Australia.

 

Ekipa Média F-FDTL

F-FDTL Hamutuk Ho Inss Sosializa Informasaun Kona-Bá Rejime Kontribuitivu Seguransa Sosial Bá Militár Sira Iha Postu Destakadu Sikone No Oebau

RAEOA, 01-02 Outubru 2025

 

Komandu FALINTIL-Forsa Defesa Timor-Leste (F-FDTL) husi Diresaun Pessoal(D1) Kuartel Jenerál ne'ebé lidera husi Adjuntu Pessoal(D1) Major Rui do Rosário ho ekipa ida junta ho Institutu Nasionál Seguransa Sosial (INSS) ne'ebé lidera husi Diretur Atendimentu Públiku INSS José Soares ho ekipa ida halo sosializasaun kona-bá Rejime Kontribuitivu Seguransa Sosial bá Militár sira durante loron rua iha postu destakadu Sikone no Postu Destakadu Oebau RAEOA hahu loron Kuarta-Feira,01 Outobro no Kinta-Feira,02 Outobru 2025.

 

Objetivu husi aktividade ne'e atu hasa'e konesimentu Militár sira nian nune'e Garante iha futuru karik husik ona servisu sei bele iha rendimentu ida (pensaun) hodi mantein nafatin nivel bá konsumu no kondisaun bá moris ne'ebe dignu.

 

Nune'e seguransa Sosial nu'udar Direitu Umanu Fundamental ida mós bá Ema hotu, nu'udar membru sosiedade, iha direitu bá seguransa sosial, no lejitimamente bele ejiji satisfasaun bá direitu ekonómiku, sosiais no kulturais indispensáveis, husi esforsu no ho koperasaun Internasionál, haktuir iha organizasaun no rekursu husi rai ida-idak.

 

Partisipa iha Sosializasaun ne'e hanesan Ofisial ligasaun Postu Sikone, Komandante Postu Sikone ho membru sira Ofisial ligasaun postu Fuzileiru Oebau, Komandante postu Oebau inklui ho Militár sira.

tuir orariu husi sensibilizasaun ne'e la'os to iha ne'e de'it maibé sei kontinua habelar nafatin bá Militár sira husi Komponente no Unidades inklui mós postu destakadus sira iha teritoriu Nasionál atu nune'e Militár sira bele komprende klean liu kona-bá Rejime Kontribuitivu Seguransa Sosial nian.

 

Media F-FDTL

Bonifácio Mendonça

F-FDTL Hamutuk Ho ONG Permatil Kuda Ai Oan Iha Lagoa Tasi Tolu

Tasi tolu 28 Marsu 2025

 

FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) hamutuk ho ONG Permatil halo atividade kuda ai oan iha Lagoa Tasi tolu, Dili-Timor-Leste.

Iha Intervista Coronel Renilde Guteres Cortereal e Silva Atual hanesan adjunto Xefe Estadu Maior FALINTIL-FDTL hateten, objetivu ohin ita kuda ai oan ne’e atu haburas fila fali ita nia rai ida ne’e tamba ita ema rasik mak estraga ita nia ambiente, tan ne’e maka ninia efeitu mosu oioin mak hanesan inundasaun, rai manas tan ida ne’e mak maluk sira husi ONG Permatil konvida ami mai hamutuk ho sira hodi kuda ai oan sira ne’e, tamba ita hotu nia perkupasaun atu ita nia rai ne’e nia ekosistema diak nafatin. adjunto Xefe Estadu Maior FALINTIL-FDTL haktuir.

Iha biban ne’e mós adjunto Xefe Estadu Maior FALINTIL-FDTL hakarak apela ba maluk Timor oan hotu prevene tesi ai no sunu ai arbiru tamba ita tesi ai no sunu ai arbiru mak ninia efeitu sai rai manas no tempu udan inundasaun mosu iha fatin-fatin, tan ne’e ita prezerva ita nia rai para matak nafatin atu nune’e ba futuru ita nia rai ne’e nia ekosistema ne’e diak ba nafatin.

 

Média F-FDTL

F-FDTL Ho MD Hasoru P.A RAEOA Hafoin Distribui Nesesidade Basika Bá Padre Sira Inklui Labarik Orfanatu Sira

RAEOA,10 Setembru 2025

FALINTIL - Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) hamutuk ho Ministériu Defeza Hasoru malu ho Prezidente Autoridade RAEOA Sr. Regio da Cruz Salu hafoin Distribui Nesesidade Básika bá Padre sira inklui bá Labarik Orfanatu Topu Honis Kutete Mahata. 

Iha Fatin hanesan Reprezentante Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsas Armadas Tenente Koronel Valerio Valente hanesan Mós Xefe Departamentu Kooperasaun Sivil Militár(CIMIC) hateten "F-FDTL desde Invazaun husi Indonésia Mai Ita nia Eroi, Ita nia Veteranus sira harii FALINTIL no Nia moto maka hanesan Povu mak Ikan no Bee maka FALINTIL,Tanba ida ne'e maka ho Komemorasaun loron Ezisténsia FALINTIL bá dala 50, F-FDTL Mai iha ne Hakbesik bá ita nia oan sira, tanba ita nia oan sira maka atu lori nasaun ne'e bá oin, tanba ida ne'e maka ita Nia F-FDTL tenke habesik bá ita nia oan sira, tanba ita nia oan sira mak atu lori nasaun ne'e ba oin.

Daudaun ne'e ita nia oan sira ne'ebé mak Ora's ne'e hela iha Ofornatu Topu Honis, para sira sente katak sira la'os mesak maibé sira hamutuk ho F-FDTL, no Apoiu ohin ita halo ne'e halai liu bá aihan Nesesidade básika no oinsá utiliza aihan sira ne'e bá sira ninia Nesesidade lorloron nian, aihan Refere simu direitamente husi Dirijente Orfonatu Topu Honis Sra. Imelda Liliana Tarung ho Labarik Orfonatu Topu Honis ne'ebé lokaliza iha Bairu Mahata, Suku Kutete, Posto Administrativu Pante makasar, Rejiaun Administrativa Espesial Oecusse Ambeno.

Entretantu Dirijente Orfonatu Topu Honis Sra. Imelda Liliana Tarung hateten "Sente Kontente kahur no triste no hakfodak tanba afinal Orfanatu Topu Honis la'os Mesak, ami sente kontente kahur ho fuan kanek tanba ami husi Orfonatu Kutete Mahata la'os mesak, maibé hetan Vijita Husi F-FDTL, ne'ebé ami sente kontente tebes ida ne'e dalaruma maromak ninia obra hetan bensaun bá ami no ami sei fornese bá maluk sira neʼebé presiza, la'os deit bá ami no ami husu atu apoiu id ne'e la'os inisiu no ikus bá ami, maibé apoiu ida ne'e sei bele kontinua, ami husu obrigada wain bá Komandu F-FDTL ne’ebeé haruka ekipa mai vijita ami no Apoiu aihan"dehan nia.

Média F-FDTL

Nhoy Borges

Kontaktu Ami

Ave. Nicolao Lobato, Fatuhada
Comoro, Dili, Timor-Leste

Tel: +670 78156312
Email: info@fdtl.mil.tl