NOTISIA

Instituisaun F-FDTL Hamutuk Ho Governu DA-9 Inklui Veteranus No Povu TL Selebra Ezistensia FALINTIL Ba Dala-50 Iha Tasi Tolu

Dili Tasi-Tolu 20 agostu 2025

(Média F-FDTL), Instituisaun FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste(F-FDTL) Hamutuk Governu Da-9 no Veteranus no povu Selebra loron Ezisténsia FALINTIL ba Dala-50 iha Dili Tasi-Tolu.

Discursu Presidenti RDTL

"Ohin ita selebra tinan 50 fundasaun FALINTIL, Forsa Armada ba Libertasaun Nasionál Timor-Leste nian, ne'ebé harii iha loron ne'e kedas iha tinan 1975, bainhira Komité Sentrál FRETILIN proklama insurreisaun armada jerál tuir asaun armada ne'ebé lansa iha loron 11 Agostu 1975"

"Data ne'e fó hanoin mai ita katak konflitu trájiku dahuluk ne'ebé akontese iha ita-nia rai, mak konflitu entre maun-alin timoroan sira, funu sivíl iha fulan-agostu tinan 1975"

"Krize no krime boot sira mosu durante tempu luta ba ukun rasik-an, iha ne'ebé timoroan sira oho timoroan sira seluk. Krize 2006 nian mós ita-nia responsabilidade rasik no krize ida ne'ebé maka dezonra ita teb-tebes"

"Lisaun dahuluk ne'ebé ita tenke aprende husi kapítulu nakukun sira-ne'e iha ita-nia istória:

1. Evita retórika polítika, ideolojia sira ne'ebé kopia ladún di'ak hosi realidade sira seluk no evita diskursu sira ne'ebé halo manas emosaun no bele sunu ahi;

2. Diálogu, diálogu no diálogu, la'ós diálogu tilun-diuk nian, maibé diálogu neʼebé parte seluk rona no respeita;

3. Diálogu, dalan úniku atu prevene konflitu sira, harii ponte sira entendimentu nian ne'ebé seguru, no antídotu ida kontra violénsia;

4. Loron 20 fulan agostu tenke hanoin nu'udar loron ne'ebé líder polítiku sira la konsege halo diálogu, loron reflesaun ida atu istória labele repete;

5. Ita selebra FALINTIL, ne'ebé halo funu iha konfrontu dahuluk no retirada iha Balibó, Maliana, Atabae no hatene defende ho eroísmu ita-nia sidade doben Díli, neʼebé viola iha loron fatídiku ne'ebá, loron 7 fulan-dezembru 1975".

"Ita selebra tinan 24 luta armada no polítika FALINTIL nian Ita fó omenajen ho agradesimentu kle'an ba erói no mártir sira, ita selebra erói moris sira, erdeiru memória nian no konstrutór sira liberdade nian, no ita fó onra ba mártir pátria sira nian".

"Ha'u sauda veteranu sira, feto rezisténsia armada no klandestina nian, funu-na'in sira, foin-sa'e sira RENETIL nian, membru rede klandestina nian, bispu sira no padre no madre sira ne'ebé fó lian ba justisa, no família sira hotu neʼebé, ho korajen, sustenta esperansa nasionál,

Ita-nia memória koletiva iha ligasaun ho naran no hahalok sira ne'ebé reziste to'o sira nia iis ikus".

"Ita labele hanoin ema hotu iha momentu ida-ne'e, maibé ita bele hanoin balu ne'ebé inspira ita loro-loron,Nicolau Lobato, Primeiru-Ministru no Komandante-em-Xefe, mate iha kombate iha loron 31 fulan-dezembru tinan 1978, símbolu ikus sakrifísiu nian, iha loron 16 fulan-agostu, ha'u hala'o viajen ba fatin ne'ebé nakonu ho ra'an ne'ebé Nicolau Lobato mate ho eroízmu no dignidade,Ha'u akompaña husi Nicolau Lobato nia oan-mane mesak, José Lobato".

"Ha'u agradese ba Governu, ba CEMG FFDTL no Sub-xefe Estadu Maiór, autoridade munisípiu Manufahi (Same) no Jenerál reformadu Lere Anan-Timur, ba esforsu neʼebé halo hodi prepara ha'u-nia deslokasaun".

"Ha'u-nia intensaun modesta loos: atu to'o iha fatin ne'ebé Nicolau Lobato mate no halo proposta ruma hodi dignifika fatin ne'e,Ema simples no haraik-an rihun ba rihun mai iha fatin ne'e, Ha'u lakohi atu inkomoda ka fó todan ba autoridade no populasaun lokál sira ho ha'u-nia vizita".

"Ita hanoin ho respeitu kle'an líder sira ne'ebé sobrevive iha okupasaun no lidera rekonstrusaun nasionál, Kay Rala Xanana Gusmão no sira ne'ebé la'o hamutuk ho nia dezde 1975 no liuliu dezde 1981 no to'o iha Tasi-Tolu iha meia-noite loron 20 fulan maiu tinan 2002".

"Enkuantu FALINTIL halo rezisténsia iha foho, Rede Klandestina-neʼebé kompostu husi ajente anónimu sira, mane, feto no joven sira ne'ebé barani-mak asegura ligasaun entre funu-na'in sira no sidade okupada sira, hodi mantein rezisténsia moris iha vijilánsia permanente nia okos

Sira-nia asaun asegura sobrevivénsia lojístika no polítika luta armada nian".

"Nune'e mós, RENETIL (Rezisténsia Nasional Estudante Timor-Leste), ne'ebé mosu iha universidade sira Indonézia nia laran, hala'o papél krusiál hodi mobiliza juventude timoroan sira. RENETIL sai nu'udar forsa rezisténsia estratéjika, halo ligasaun ho frente polítika no diplomátika ne'ebé projeta Timor-Leste nia luta ba palku internasionál,

Entre ninia líder sira ne'ebé destakadu liu, matebian Fernando de Araújo "Lasama", figura karizmátika no defensór inkansável ba direitu povu timoroan nian, no Mariano Assanami Sabino Lopes, lian ativa no artikuladór mobilizasaun neʼebé desizivu, simboliza juventude nia kontribuisaun ba libertasaun nasionál".

"Ita rekoñese Igreja Katólika nia kna'ar inestimavel nu'udar ai-riin morál no espirituál ba ita-nia rezisténsia,Iha tempu dezesperu nian, iha púlpitu sira, sakristia sira, eskola misionária sira no sarani sira nia fuan maka ema barak hetan refújiu, aten-barani no lian ida. Bispu sira, amlulik sira, irmaun relijiozu no irmã relijioza sira, komunidade parókia sira, loke dalan ba denúnsia, protesaun ba vítima sira no afirmasaun ne'ebé lahatene kolen ba direitus umanus".

"Ita hafoun ita-nia foku ba lideransa espirituál no sívika Igreja nian, ho temi espesífiku ba saudozu Dom Martinho da Costa Lopes, ne'ebé nia lian profétika halo nakdoko konxiénsia internasionál, no Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, neʼebé nia obra pastorál inspira no proteje jerasaun sira".

"Ida-ne'e mak istória ne'ebé ohin ita reafirma: istória sakrifísiu no vitória nian, istória matan-been no dignidade nian,Ida-ne'e maka istória kona-ba povu ida ne'ebé hili atu reziste-no manán tiha ona",

"Tinan 2025 iha signifikadu úniku ba Nasaun Timor-Leste. Iha fulan hirak ne'e nia laran, ita selebra marku tolu ne'ebé define ita-nia identidade koletiva, afirmasaun ba ita-nia soberania, no ita-nia fatin iha mundu".

"Aniversáriu kriasaun FALINTIL ba dala-50, ne'ebé ohin selebra ho solene, nu'udar símbolu boot liu hosi rezisténsia armada povu timoroan nian no ai-riin ida ba ita-nia libertasaun".

"Timor-Leste nia adezaun tomak iha OMK iha tinan 2024 no iha loron 26 fulan outubru tinan ida ne'e iha ASEAN, konsolida ita-nia integrasaun rejionál no ita-nia kompromisu ba prinsípiu sira pás nian, kooperasaun no prosperidade kompartillada".

"Aniversáriu ba dala-50 hosi Proklamasaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian, ne'ebé sei selebra iha loron 28 fulan-novembru, komemora momentu fundadór hosi autodeterminasaun Timor-Leste nian, maski iha okupasaun nia okos, no vizaun hosi Estadu ida ne'ebé livre, justu no demokrátiku".

"Aniversáriu sira-ne'e nu'udar espresaun konkreta ida hosi ita-nia perkursu istóriku-husi luta ba independénsia to'o konstrusaun Estadu soberanu ida, kuda iha mundu ida ne'ebé interdependente, nakloke ba diálogu no komprometidu ba dezenvolvimentu umanu ne'ebé sustentável".

"la'os de'it forsa kombate militár ida; FALINTIL reprezenta rede solidariedade sosiál no kulturál ida ne'ebé loos,Durante tinan sira luta nian, sira kontinua serbisu esensiál iha sira-nia komunidade, opera iha eskola klandestina sira hodi asegura edukasaun ba labarik sira iha kondisaun adversa, klínika móvel sira ne'ebé lori kuidadu saúde báziku ba área remota no vulnerável sira, no fornese apoiu vital ba moris-di'ak populasaun sira-nian".

"Kompromisu sosiál ida-ne'e krusiál tebes atu hametin rezisténsia kulturál no prezerva identidade nasionál ita-nia povu nian hasoru represaun ne'ebé brutál no naruk".

:Iha faze atuál dezenvolvimentu Timor-Leste nian, Forsa Defeza (F-FDTL) tenke kontinua sai instituisaun profisionál, dixiplinada ne'ebé dedika ba defeza integridade territoriál, seguransa interna no estabilidade rejionál, aliña tomak ho pilar polítika no seguransa ASEAN nian".

"Aleinde ninia knaar atu proteje territóriu, F-FDTL hala'o funsaun operasionál importante sira iha tempu dame nian, sempre iha kuadru Konstitusionál nia laran bainhira autoridade eleitu lejítimu sira husu".

"Aleinde ne'e, Forsa Armada sira tenke habelar sira-nia asaun sívika liu-hosi sira-nia unidade enjeñaria, hanesan reabilitasaun infraestrutura esensiál sira, responde lalais ba dezastre sira, hametin reziliénsia komunidade nian, no salva vida no proteje propriedade".

"Esensiál katak ligasaun entre militár ho sivíl tenki kontinua hametin hodi promove konfiansa mútua, kooperasaun komunitária no dezenvolvimentu sustentável inkluzivu".

"Apoio ba kooperasaun internasionál no interkámbiu sira ho nasaun parseiru sira, membru sira ASEAN nian no nasaun belun sira seluk sai nafatin prioridade ida, hodi asegura kontinuasaun kapasitasaun téknika no modernizasaun ba ita-nia forsa sira".

"Nune'e mós Estadu nia devér atu mantein kompromisu ida ne'ebé metin no kontínua ba veteranu no eis-kombatente FALINTIL sira, hodi rekoñese sira-nia sakrifísiu no kontribuisaun ba independénsia nasionál,Ida-ne'e inklui asegura asesu ba servisu kuidadu saúde ne'ebé adekuadu, seguransa sosiál, uma ne'ebé dignu no apoiu ba dezenvolvimentu atividade ekonómika ba sira no ba sira-nia família".

"Kompromisu sosiál sira-ne'e nu'udar parte integrante ida hosi ita-nia vizaun ba Timor-Leste ida ne'ebé inkluzivu, iha-neʼebé sira ne'ebé serbí ona sira-nia rain bele moris ho dignidade no kontinua kontribui ba nasaun nia progresu".

"Ohin ita reafirma ita-nia kompromisu atu fó onra ba memória eroi no eroína sira neʼebé fó sira-nia moris ba liberdade,Ita tenke inspira ita-nia foin-sa'e sira atu hetan eransa ida-ne'e hosi aten-barani, reziliénsia no domin ba nasaun hodi garante futuru ida ho dame, prosperidade no integrasaun rejionál tomak Mai ita hakat ba oin hamutuk, ho determinasaun no espíritu konstrutivu".

Maromak haraik bensaun ba ita hotu!

Ekipa Média F-FDTL

Instituisaun F-FDTL Simu Motorizada Ualu Husi Kompañia Fortune Star

 
Kuartel Jenerál, 04 Marsu 2025
 
Instituisaun FALINTIL Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), simu motorizada ualu 8 husi kompañia Timor Oan FORTUNE STAR oferese bá instituisaun F-FDTL hodi utiliza atividade servisu nian.
 
Iha intervista Xefe Estadu Maior FALINTIL-Forsa Defesa Timor-Leste (F-FDTL) Brigadeiru Jenerál José da Costa Soares "TRIX", hatete, lori instituisaun nia naran hakarak hato'o agradese no obrigadu wain bá kompañia FORTUNE STAR apoiu bá kondisoens ne'ebé mak ami infrenta, motor sira ne'e Instituisaun F-FDTL simu gratuita neʼebé mak ita nia emprejariu timor oan sira oferese bá ita hodi fasilita bá servisu Forsas Armadas nian.
 
Iha fatin hanesan Diretór kompañia FORTUNE STAR Sr. Kenneth Lay hateten, hanesan timor oan ami hakarak apoiu motor unidade ualu ne'e hodi apoiu forsa bele servisu ho di'ak, ida ne'e ami entrega ho laran bá forsa bele uza.
 
"Ami rona iha ita nia forsa enfrenta itoan bá transporte tanba ne'e ami hakarak apoiu ho gratuita motor unidade ualu bá Instituisaun F-FDTL, ida ne'e sasan itoan maibé, espera bele ajuda netik ita nia forsa sira". kuatel Jenerál Fatuhada Dili, 04 Marsu 2024.
 
Motorizada ne'ebé maka Kompania Fortune Star, Timor Safari, Star King, no Eastern Star Motor (ESM) oferese motor ualu 8 ho tipo Yamaha WR rua (2) no Yamaha XTZ Neen (6) no kapasete Ualu 8 ba Instituisaun F-FDTL.
 
Média F-FDTL

Instituisaun F-FDTL Simu Viatura Tátika Hamutuk 18 Husi MD

Dili, 04 Jullu 2025

 

Instituisaun FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), simu viatura tátika hamutuk 18 husi Ministériu Defeza, ho marka Baic-10 no marka Isuzu-8 ne'e hodi hala' o kna'ar ho profisionál no moderniza.

 

Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál Domingos Raul "Falur Rate Laek", dehan agradese ba Ministru Defeza nia apoiu mai instituisaun F-FDTL ho ekipamentu viatura tatika ne'ebé neneik maibé bebeik atu nune’e F-FDTL bele hala'o nia misaun ho Profesionál no Moderniza.

 

"Hau husu ba Xefe Estadu Maior atu atualiza ba iha transporte nian ho riguroju tanba ita iha ona diretiva ida ne'ebé atu kontrola ba transporte viatura tátika sira ne'ebé apoiu husi Ministériu Defeza, ha'u husu atu utiliza transporte hirak ne'e ho responsabilidade no uza ba nesidade instituisaun F-FDTL nian no husu atu ita hotu kontribui ba Instituisaun F-FDTL ida ne'e".

 

Husu ba Xefe Viatura atu kontrola didi'ak liu ba Motorista nomós ba mekánika sira atu kontrola ba transporte ne'e tuir regras ne'ebé estabelese tiha ona, tanba asidente ne'ebé akontese iha Timor ne'e inkapasidade iha Motorista sira tanba la obedese regras sira ne'ebé iha ona.

 

Tamba Uluk ema barak lakon nia vida ba rai ida ne'e ohin loron nasaun hetan nia independénsia, ohin loron Instituisaun F-FDTL sai ona Moderniza oinsá atu halo professionál liu tan atu nune’e Heroino no heroina sira bele haree ho Kontente.

 

Ha'u husu ba Membru F-FDTL hotu-hotu atu sai servidór ba rai ida ne'e liu ba ita nia soberania tanba ita iha istória libertasaun ne'ebé diferente ho ema seluk iha mundu. Hakotu CEMGFA

Iha sikun seluk, Ministru Defeza (MD), Kontra Almirante Donaciano Costa Gomes Ph.D "Pedro Klamar Fuik" hatete, ita oferese tanba ekipamentu viatura tátika 18 ba instituisaun F-FDTL ha'u nia felisita ba Instituisaun F-FDTL tanba meius ne'ebé adekuadu, tanba ita hotu hatene tinan 20 resin ba kotuk ita halo transformasaun FALINTIL mai F-FDTL ita iha de'it viatura ida maibé ho tempu no evolusaun ita transforma no atribui meius modernu ba ita nia F-FDTL hala'o misaun ho Profisionaliza no moderniza.

 

Governante ne'e esplika husi meius viatura tátika ne'e iha 2 ida viatura tátika Administrativa no ida seluk viatura tátika pesoál

 

"Ha'u husu ba Instituisaun F-FDTL ne'ebé hetan atribuisaun meius foun presiza iha gestaun atu ba iha meius ne'e ho didi'ak, hau husu CEMGFA atu kontrolu ho riguroju ba viatura tátika sira ne'e atu bele uza hodi kumpri misaun F-FDTL nian no meius sira ne'e bele dura atu nune'e F-FDTL bele utiliza hodi serví ita nia rain."

 

Ministériu Defeza esforsu no sakrifíka ba Administrativa balun husi MD hodi bele halo akizasaun ba meius tátikus Administrativus ne'ebé F-FDTL iha hanesan transporte pesoál no transporte Administrativa nian.

"Viatura tátika ne'e laos tama ba enkuadramentu lei Programasaun militár nian maibé ida ne'e mudansa artigu ba akizasaun husi kareta tátika ba kombate ne'ebé ami planea 4 maibé lakonresponde ho realidade ne'ebé F-FDTL iha tanba ne'e hau desize konsela re-enkamiña ba iha akizasaun viatura tátika Walu nia orsamentu 2024 nian ho nia montante 1 mill 800 dolares Amerikanu."

 

Husu atu ita hotu kontribui ba Instituisaun F-FDTL ida ne'e."

 

Média F-FDTL

📷Nhoy Borges

Jenerál Steven S. Nordhaus to’o iha Aeroportu Internasionál Nicolau Lobato Dili-Timor-Leste

Aeroportu Internasionál Nicolau Lobato Dili-Timor-Leste 03 Abríl 2025

Jenerál Steven S. Nordhaus to’o iha Aeroportu Internasionál Nicolau Lobato Dili-Timor-Leste ho aviaun etadus Unidus Amérika 90540,  simu direita husi Coronel Alberto Perreira dos Santos “LIA LULIK” atual hanesan Xefe Gabinete Apoiu Sosial no Xefe Kooperasaun Téknika Militár Tenente Coronel Graduadu Domingos Oki hamutuk ho Embaixadór Estadus Unidus Amérika iha Dili-Timor-Leste, Jenerál Steven S. Nordhaus, ne’e mós hanesan Xefe Gabinete Guarda Nasionál, mai iha Timor-Leste.

Jenerál nia vizita ne’e atu kontinua hametin Estadus Unidus Amérika nia kompromisu ba tempu naruk hodi reforsa lasus seguransa nian ho Timor-Leste no hametin  kooperasaun entre Estadus Unidus Amérika ho nasaun Timor-Leste iha setór defeza.

Jenerál Nordhaus mós sei partisipa iha serimónia ofisiál entrega Hangar Aviaun nian no Armajen Asisténsia Umanitária no Auxíliu Dezastre (HADR) ba Komponente Aérea FALINTIL-FDTL iha Baucau semana ne’e. Serimónia ne’e marka momentu importante ida iha parseria defeza Estadus Unidus-Timor-Leste, no fasilidade foun hirak ne’e sei hasa’e F-FDTL nia kapasidade resposta ba dezastre no prontidaun operasionál, hodi reforsa Timor-Leste nia reziliénsia no seguransa.

Média F-FDTL.

Jenerál Stuart Ho Jenerál King Vizita Forsa Apoiu Jeral F-FDTL Metinaro

Metinaro, 13 Junu 2025

 

FALINTIL-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) liu husi Forsa Apoiu Geral(FAG) Tenente-Coronel João Bosco Ximenes"Lenok" hamutuk ho komandante Centro Instrusaun Comandante Nicolau Lobato(CICLN),Tenente-Coronel Elizeu Guterres nomós Komandante Unidade Apoiu Servisu(UAS) inklui Ofisiais Superiores sira simu vizita importante ida husi Xefe Estadu Maior Jenerál Exército Austrália Tenente Jenerál Simon Stuart, AO, DSC ho Xefe Estadu Maior Jerál Forsas Armadas Nova Zelãndia, Major Jenerál Rose King, no Embaixadora Nova Zelândia iha Timor-Leste Hellen Tunnah iha Kna'ar fatin Kuartel Metinaru.

iha Intervensaun Komandante (FAG) nia parte agradese bá Xefe Estadu Maior Jenerál Exército Austrália ho Xefe Estadu Maior Jerál Forsas Armadas Nova Zelãndia, nomós Embaixadora Nova Zelândia iha Timor-Leste ho delegasaun bá vizita hanesan oportunidade diak ida hodi hametin kooperasaun Bilateral ida metin liu tan entre Nasaun Rua Nova Zelândia ho Austrália ho Timor-Leste iha futuru.

"Hau lori komandante sira hotu ható ami nia bemvindu bele vizita fatin ida ne'e, ita nia kooperasaun hahu nanis tia ona bá futuru hakarak hametin kooperasaun ida metin liu tan iha aréa téknika Militár hanesan kapasitasaun formasaun espesialidade sira, inklui infrastrutura no apoiu ekipamentos sira" hateten TenCor Bosco iha Kuartel Metinaru.

Entertantu Xefe Estadu Maior Jenerál Exército Austrália Tenente Jenerál Simon Stuart, AO, DSC nia parte orgulho tebes tamba bele hametin amizade hanesan fundasi ida ne'ebé metin no forte liu tan iha aréa espesializasaun sira ne'ebé esensial liu iha aréa Militár nomós servisu hamutuk ho parseiru Nova Zelândia sei servisu hamutuk iha futuru oin mai.

iha Sorin seluk Xefe Estadu Maior Jerál Forsas Armadas Nova Zelãndia Major Jenerál Rose King, nia parte agradese mesmo vizitasaun ida ne'e hanesan Dahuluk maibé relasaun ne'ebé hametin nanis ona espera sei forte liu tan, iha oportunidade sira hotu servisu hamutuk no iha komitmentu la'os iha kooperasaun Bilateral deit maibé ho mós multilateral ho Nasaun Austrália inklui Timor-Leste.

iha Vizita ne'e hare mós Fatin Banda Militár, Salaun Memorial, ELTF, Fatin Mediku, Fatin CTOAP, inklui Kazerna sira ne'ebé hari husi Exersísiu Hari'i hamutuk akompanha husi Komandante CFT Koronel Domingos Da Costa Soares"Dobu",TenCor João Bosco Ximenes"Lenok", Inklui Ofisiais sira.

 

Média F-FDTL

Boni Mendonça ho Izidor Lopes

Kontaktu Ami

Ave. Nicolao Lobato, Fatuhada
Comoro, Dili, Timor-Leste

Tel: +670 78156312
Email: info@fdtl.mil.tl