NOTISIA

Diskursu Xefe Estadu Maior Jenerál F-FDTL Iha Enseramentu Ezersísiu Matebian 25.1

Fatuberliu, Wekiar, 21 Marsu 2025

 1. Señores Komandantes Komponentes, Batalhoes Kompanhias; no

2. Señores Ofisiais Superiores, Ofisiais Capitães e Subalternos, Sarjentus no Prasas;

3. Señores Autoridades Munisípiu no Autoridade Postu ho nia estrutura to'o Aldeia iha ne'e;

4. Señores Autoridades Policiais no Pessoal Saúde;

5. Senhores veteranos no konvidadus espesiais sira hotu iha nee.

6. Estimadus populasaun hotu iha Fatuberliu, Suku Klauk, Aldeia Wekiar.

Boa tarde ba ita bo'ot sira hotu!

Ezersísiu militár sira iha nia implikasaun iha nível oioin no signifikadu oioin. Iha ita nia situasaun, ezersísiu Matebian maka oportunidade atu hatudu abilidade profisionál, no kumpre prosedimentu sira kona ba jestaun militar.

Tipu ezersísiu ida-ne'e maka instrumentu importante ba ita nia forsa armada sira atu koko no valida sira nia konseitu, prosedimentu, sistema no tátika. Jeralmente permite forsa armada atu dezenvolve sira nia kapasidade no pratika servisu hamutuk ho efisiente iha situasaun ne'ebé ezijente.

Ha'u hakarak iha ne'e rekoñese profisionalizmu, servisu maka'as no kompromisu durante semana ida ezersísiu nian. Parabéns bá servisu ne'ebé halo ho di'ak no kompleta ezersisiu importante hanesan ne'e! Objetivu boot maka atu hadi'a abilidade atu serbisu iha ambiente ne'ebé koezivu iha estrutura Forsa Komponente nian. Husi ezersisiu ne'e, Komandu hakarak hare partisipante sira nia esperiensia imerzivu ne'ebé permite atu koko iha ambiente ne'ebé realistiku no dezafiante hodi pratika tátika, téknika no prosedimentu sira ne'ebe imi aprende iha teoria. Atividade sira hanesan ne'e atu hadi'a imi nia abilidade foti desizaun no servisu iha ekipa, nune e mos enkuadramentu operasionál ba interoperabilidade, maibe liu-liu konhese ita nia topografia ho nia rekursus naturais sira ba sobrevivensia.

Ha'u fiar katak durante semana ida imi hatudu ona sinerjia husi ezersísiu, tamba laiha forsa militár ida maka opera mesak, tamba ne'e kolaborasaun esensiál tebes. Jestu simbóliku demonstrasaun militar ne'ebe hatudu ne'e reflekte servisu maka'as, dedikasaun no kompromisu atu hadi'a abilidade no promove medida sira ne'ebé harii konfiansa.

Maski ita iha ekipamentu neʼebé limitadu, ida ne'e sei la hapara espíritu atu aprende no kumpre ita-nia misaun patriótika hodi defende ita-nia rai-doben. Nune'e, ezersisiu ne'e halao lori ita-boot sira sai operasionál, atualiza imi nia koñesimentu, aprende husi imi nia komandante sira. Ida-ne'e kona-ba atu sai preparadu ba situasaun saida-deit ne'ebé bele mosu no ne'ebé presiza intervensaun husi forsa armada.

Ikus liu, ha'u hakarak anunsia katak ezersísiu tuir mai sei hala'o iha Matebian ho konseitu ne'ebé define atu halo simulasaun ba akontesimentu reál husi asaun kombate durante funu no sei halo senáriu simulasaun, no ba ida ne'e Estadu Maiór Komponente Forsa Terrestre tenke hahu diskute ona internalmente iha ninia planeamentu inisiál kona-ba mobilizasaun lojistika no konseitu husi Ezersisiu ne'e sei aprezenta iha enkontru futuru Komandu F-FDTL.

Hau hein katak ezersísiu ida-ne'e fornese ba efetivu partisipante oportunidade sira ne'ebé iha valór atu hadi'a kualidade tátika, troka experiensia, no harii kamaradajen. Komprensaun mútua no amizade ne'ebé harii entre militar sira forma fundasaun sólidu ba operasaun saida deit.

Hau nia Obrigado espesiál mós bá pesoál saúde sira ne'ebé apoia F-FDTL hala'o tratamentu saúde bá ita-nia komunidade. Ita hotu agradesimentu bá sira-nia vontade atu servisu hamutuk ho F-FDTL hodi servi ita-nia povu.

Obrigado barak ba ita boot sira hotu!

Média F-FDTL

 

DISKURSU XEFE ESTADU MAIOR JENERÁL F-FDTL IHA SERIMÓNIA ABERTURA IGUALIDADE JÉNERU F-FDTL Tema: "Komprende Importánsia Igualdade Jéneru iha F-FDTL"

DISKURSU XEFE ESTADU MAIOR JENERÁL F-FDTL IHA SERIMÓNIA ABERTURA IGUALIDADE JÉNERU F-FDTL
Tema: "Komprende Importánsia Igualdade Jéneru iha F-FDTL"
 
Kuartel Jeneral, 14 Novembru 2025
 
1. Distintus Oradóres,
2. Distintus Konvidadu sira hotu, maluk Membru F-FDTL tomak iha ne'e,
 
Bom dia!
 
Ho respeitu maka ha'u loke palestra ida-ne'e kona-bá fundamentál bá futuru ita-nia Forsas Armadas nian iha Igualdade Jéneru.
F-FDTL moris husi luta FALINTIL nian, iha ne'ebé mane no feto luta hamutuk bá ukun rasik-an. Ohin, ita hasoru dezafiu foun ida: transforma legadu ida-ne'e bá Forsas Armadas ne'ebé profisionalizadu no modernizadu.
 
Profisionalizasaun Militár la'ós de'it kona-bá ekipamentu no teknolojia ne'e kona-bá harii instituisaun ne'ebé reflete valór demokrátiku sira no utiliza talentu nasionál hotu-hotu ne'ebé disponivel.
 
Ita presiza klaru: instituisaun Militár profisionál ida labele esklui talentu umanu. Eskluzaun sistemátiku bá feto la'ós de'it injustu, ida-ne'e hanesan fallansu estratéjiku. Integrasaun tomak feto sira-nian iha F-FDTL esensiál tanba razaun haat:
1. Efikásia Operasionál: Ekipa oioin foti desizaun ne'ebé efisiente iha situasaun kompleksu sira;
2. Exelénsia iha Rekrutamentu: Asesu bá grupu talentu ne'ebé garante kualidade superiór;
3. Lejitimidade Demokrátika: Forsas Armadas ne'ebé reprezenta populasaun tomak iha lejitimidade bo'ot.
4. Padraun Internasionál: Profisionalizasaun Militár modernu presiza integrasaun jéneru.
Iha Janeiru 2024, Governu aprova ona Planu Asaun Nasionál daruak kona-bá Feto, Pás no Seguransa (NAP 1325) bá tinan 2024-2028, hodi kumpre Rezolusaun Konsellu Seguransa ONU nian 1325.
 
Rezolusaun ida-ne'e, ne'ebé adopta iha tinan 2000, estabelese katak pás no seguransa sustentável imposivel bainhira feto sira esklui husi desizaun seguransa nian.
Rezolusaun 1325 bazeia bá pilár ha'at ne'ebé sei orienta F-FDTL:
1. Partisipasaun: Asesu tomak bá feto iha kareira Militár hotu-hotu, inklui kombate no komandu.
2. Prevensaun: Inkluzaun feto iha estrutura foti desizaun nian kontribui bá prevensaun konflitu.
3. Protesaun: Mekanizmu sira hasoru asédiu, diskriminasaun, no violénsia bazeia bá jéneru.
4. Perspetiva Jéneru: Análize bá politika hotu-hotu liu husi Jéneru.
 
Nu'udar Xefe Estadu-Maiór Jenerál, ha'u apela bá lideransa, hahú husi Komandante Komponente no Unidade sira no Xefe Divizaun sira hotu atu foti medida estratéjiku lima tuir mai:
1. Integrasaun Kompleta
Espesialidade Militár hotu-hotu nakloke bá feto bazeia bá méritu no Programa mentorizasaun bá ofisiál feto sira.
2. Modernizasaun Institusionál
Reforma bá instalasaun Militár sira bá alojamentu inkluzivu;
Implementasaun kódigu konduta ne'ebé metin hasoru asédiu no diskriminasaun;
Asegura mekanizmu relatóriu ho transparénsia.
3. Rekrutamentu Bazeia bá Méritu
Halakon barreira sira ne'ebé la nesesáriu ne'ebé esklui feto.
Avaliasaun fiziku sira ne'ebé reflete ezijénsia operasionál lejítimu sira, la'ós estereótipu.
4. Formasaun Profisionál
Integrasaun edukasaun Jéneru iha kursu lideransa nian;
Treinamentu bá ofisiál sira atu lidera ekipa sira ne'ebé heterojéneo.
5. Responsabilidade ka Prestasaun Kontas Métrika progresu ne'ebé klaru atu relata tinan-tinan.
Avaliasaun sira komandante nian ne'ebé liga bá lideransa inkluzivu.
 
Bá pesoál Militár mane sira, Profisionalizasaun la ameasa ita-bo'ot sira nia kareira-ida-ne'e permite atu serbisu ne'ebé di'ak liu ho sira, la haree bá jéneru. Diskriminasaun bazeia bá jéneru la konsistente ho valór Militár sira. Hotu-hotu tenke sai pioneiru bá transformasaun ida-ne'e. Bá pesoál Militár feto sira: Ita-boot sira mak erdeiru bá inan-feton sira ne'ebé luta bá ukun rasik-an. F-FDTL modernu oferese espasu bá ita-bo'ot sira atu serbí. Ezije husi ita-bo'ot sira profisionalizmu no aten-barani hanesan ita ezije bá ema hotu. Instituisaun la buka símbolu buka líder sira ne'ebe exelente.
 
Hau hakarak sublinha mós bá militares feto sira atu halo ekilíbriu bá vida profisionál no vida privada. Hau akompanha katak feto Militár sofre violensia domestika no presaun psikolójika barak, ne'eduni apela atu mantein papel nu'udar edukadora iha família, bá laen no oan sira, nune'e mós iha korajen atu luta hasoru dignidade feto nian. Ita moris sosiedade ne'ebe ho sistema patriarkal, maibé ne e la sai barreira atu transforma mentalidade mane nian. Iha ita nia istória resente luta bá libertasaun nasionál, feto sempre halo papel ida krusiál ho sofrimentu fiziku, barak hetan violasoens sexuais, maibé ne'e mak konsekuénsia husi ita nia luta bá dignidade to'o libertasaun Nasionál.
 
Ohin loron, bainhira ha'u haree feto ofisiáis, ha'u haree futuru F-FDTL nian-instituisaun ida ne'ebé fiar-an, iha kbiit ne'ebé merese povu Timor tomak nia konfiansá.
A porgualdade Igualdade jéneru la hamenus profisionalizmu Militár-ida-ne'e maka imperativu ida husi profisionalizmu Militár modernu.
 
Iha tinan lima oin mai, ita sei harii F-FDTL ida ne'ebé diferente: la'ós tanba ita abandona valór fundamentál sira korajen no disiplina nian, maibé tanba ita rekoñese katak valór sira-ne'e serbí di'ak liu bainhira nasaun tomak bele kontribui.
 
FALINTIL - Forsa Defeza Timor-Leste nian sei sai vanguarda bá igualdade jéneru la'ós tanba impozisaun esterna, maibé tanba ita rekoñese katak igualdade jéneru labele haketak husi instituisaun Militár ida ne'ebé jenuinu modernu, profisionalizadu no dignu bá Timor-Leste.
 
Obrigado ba atensaun no ha'u hein katak ita-bo'ot sira iha loron ida ne'ebé produtivu.
 
Ekipa Media F-FDTL
📷 Izidor Lopes

Divizaun Pesoal Akompaña INSS Kontinua Trasmite Lei Seguransa Sosial Ba Polícia Militár

Polícia Militár, 19/03/2026

 

Komandu FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) liu husi Adjuntu Divizaun Pessoal (D1) Major Rui do Rosario ho Ekipa Akompaña Instituto Nasionál Siguransa Sosial (INNS) kontinua transmite lei seguransa sosial nian ba Unidade Polícia Militár (PM).

 

Iha sosializasaun ne'e fasilita husi Inspektur INSS José Soares no hetan partisipa husi Segundu Komandante Polícia Militár Kapitaun Julio Oliveira no mós Ofisiais, Sargento, Cabo no Prasas husi Unidade Polícia Militár.

 

Tuir orariu Divizaun Pesoal sei akompaña nafatin Instituto Nasionál Seguransa Sosial (INSS) hodi kontinua halo sosializasaun ba militár sira iha Komponente Terrestre, Komponente Naval, Komponente AÉREO, UF, PM, AMN, FAG inklui postu destakadu sira iha teritóriu nasionál.

 

Ekipa Média F-FDTL

Boni Mendonça

Divizaun Pesoal F-FDTL Ho INSS Kontinua Halo Sosializasaun Rejime Kontribuitivu Seguransa Sosial Bá Militar Sira Iha Postu Destakadu Gleno

Ermera 14 Outubru 2025

 

Ekipa husi FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) Liu Husi Divizaun Pessoal (D1) Kuartel Jenerál ne'ebé lidera husi Adjuntu Pessoal (D1) Major Rui do Rosário ho ekipa ida husi Institutu Nasionál Seguransa Sosial (INSS) ne'ebé lidera husi Diretur Atendimentu Públiku INSS, Sr. José Soares ho nia ekipa ohin kontinua halo sosializasaun Rejime Kontribuitivu Seguransa Sosial bá Militár sira ne'ebé Destaka iha Postu Gleno, Munisípiu Ermera.

 

Média F-FDTL

J. Silva

Divizaun Pessoal F-FDTL Ho INSS Kontinua Sosializa Lei Seguransa Sosial Ba Militár Sira Iha Postu Mausaur Ataúro

Ataúro, 01 Marsu 2026

 

FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) liu husi Divizaun Pessoal F-FDTL ne'ebé Lidera husi Ajdunto Pessoal D1 Major Rui do Rosàrio ho ekipa Akompaña Institutu Nasionál Siguransa Sosial (INSS) hodi sosializa lei seguransa sosial nian ba militár sira iha postu Mausaur Ataúro.

 

Lei Seguransa Sosial ne'e fasilita husi Inspektur INNS José Soares no akompaña husi Adjunto pessoal Major Rui no komandante postu Ataúro no mós hetan partisipasaun máximu husi militár F-FDTL postu Destakadu Mausaur Ataúro.

 

Ekipa Média F-FDTL

Boni Mendonça

Kontaktu Ami

Ave. Nicolao Lobato, Fatuhada
Comoro, Dili, Timor-Leste

Tel: +670 78156312
Email: info@fdtl.mil.tl