Kuartel Jenerál, 19 Dezembru 2025
Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál Domingos Raúl "Falur Rate Laek" halo abertura bá Sesaun reflesaun kona-bá Prátika Família di'ak no prevensaun Violénsia domestika.
Diskursu:
Señora no Señor sira hotu,
Distintus Espoza sira husi Pesoal Militar nian no Kamarada sira hotu,
Bom dia no benvindu.
Ita halibur ohin la'os atu diskute tatika funu nian. nomós manobra operasional sira iha terrenu. Ita iha ne'e atu aborda "frente batalla nian" importante liu iha ita nia nasaun no ita nia instituisaun, mak familia. Objetivu husi sesaun reflesaun ida-ne'e klaru no nobre: atu fahe esperiensia, hametin lasu no liuliu, halakon sofrimentu violénsia domestika iha ita-nia Família Militár nia laran.
1. Kontestu no Dezafiu sira Ita-nia Tempu nian Ita hatene katak vida militár la'os profisaun baibain ida; ne'e missaun. Ida-ne'e ezije auzensia sira ne'ebé naruk, impoin estrese iha silensiu no obriga sakrifisiu ne'ebé dala barak monu iha sira ne'ebé hela iha uma nia kabas: feen no inan sira.
Ita la ignora realidade iha liur. Ita moris iha tempu ne'ebé susar tebes. Difikuldade ekonómika sira tuku odamatan, kustu moris nian sa'e ba bebeik, no presaun kultural sira dalaruma hasoru malu ho nesesidade sira moris modernu nian. Fator sira-ne'e, falta rekursu, ka pezu husi
tradisaun ne'ebé interpreta sala hamosu tensaun. Maibé, ha'u hakarak liman hasoru imi nia kaben.
Farda ne'ebé ita uza hanesan símbolu onra dehan: laiha susar ekonómiku, laiha "tradisaun", justifika hodi foti no protesaun nian; atu hafo'er ida-ne'e ho violénsia iha ita-nia uma laran rasik maka dezonra boot liu.
2. Pilar: Komunikasaun, Transparénsia, no Fiar Oinsá ita kombate inimigu silensiozu ida-ne'e ne'ebé estraga uma-kain? Ho kilat ne`ebé halo ita sai forte mak: dixiplina, valór sira, no fiar Ha'u dirije ho afetu espesiál, ba feto sira ne'ebé prezente iha ne'e. Dala e barak Ita-boot sira maka "Komandante Lojístika no Morál" familia nian.
Liña defeza dahuluk maka Komunikasaun. Komunikasaun ne'ebé la' ós hakilar, maibé diálogu. Ne'e maka hatene oinsá atu rona ema seluk nia silénsiu. Ne'e maka iha korajen atu hatete "Ha'u ladún di'ak" ka "ita presiza ajuda."
Segundu maka Transparénsia. Uma-kain ida ne'ebé laiha segredu kona- ba finansas, ansiedade, ka rutina sira maka uma-kain ida ne'ebé blindadu hasoru deskonfiansa.
No, fundamentalmente, ita labele haluha ita-nia Prinsípiu Kristaun sira. Família nu'udar instituisaun ne'ebé lulik.
Kristianiszmu hanorin ita katak domin iha pasiénsia, laran-di'ak, no labele laran-moras. Xefe loloos família nian, mane ka feto, mak ida ne'ebé serbí, ne'ebé tau matan, no ne'ebé proteje. Sira ne'ebé uza forsa fiziku hodi impoin autoridade lakon kedas sira nia autoridade morál.
3. Partilla hanesan Forsa
Ohin. ita sei iha priviléjiu atu rona husi feen militár sira ne'ebé liuhusi sira nia reziliénsia, hetan ona dalan ba armonia. "Prátika di'ak" sira-ne'e la'ós teoria; sira ne`e maka esperiénsia moris nian.
Ha'u enkoraja ita-boot sira atu rona ho fuan. Aprende ba malu. Haree oinsá iestaun matenek ba orsamentu família nian, pasiénsia iha momentu tensaun, no orasaun hamutuk bele hamenus konflitu sira molok sai aat liu. Solidariedade feminina ne'ebe prezente iha ne'e tenke sai rede apoiu: se ida monu, ida seluk foti. Ema ida labele terus iha silensiu mesak.
4. Kompromisu no Xamada ba Asaun
Ba ha'u nia maluk mane sira: imi nia forsa sukat ho kontrola-an, la'os ho agresaun. Respeitu ba ita-boot sira nia feen maka respeitu ba ita- boot sira nia farda rasik.
Ba señora sira: sai metin ka firme iha imi-nia dignidade. Komunikasaun ne'ebe di'ak maka xave, maibe nunka simu bainhira ita-boot sira nia integridade hetan violasaun.
Hein katak sesaun ida ne'e bele serve atu hafoun ita nia komitmentu ba "Laos-Violensia." Atu ita ida-idak sai husi ne'e ho misaun atu transforma ita-nia uma ba santuariu dame nian, iha-ne'ebe labarik sira boot hodi haree respeitu ba malu nu'udar linguazen uniku ne'ebe posivel.
5. Enseramentu Ha'u konklui hodi agradese ba ita-boot sira-nia prezensa no ita-boot sira-nia aten-barani. Hanoin katak: militar ida forte iha terrenu se dame mak nia retaguarda. No dame ida-ne'e harii loron-loron, ho domin, ho Maromak iha komandu, no ho respeitu absolutu.
Ha'u dezeja ba imi hotu sesaun serbisu no reflesaun ne'ebe di'ak. Obrigado barak.
Iha serimónia reflesaun refere hetan partisipa masimu husi ofisiais Superiores Ho sira nia esposa,Ofisiais nia esposa,sarjentos e prasas ho sira nia esposa.
Média F-FDTL
Nhoy Borges