NOTISIA

CEMGFA Partisipa Serimónia Tomada de Posse Ba Kapitaun No  Adjuntu Portu Dili

Tibar-Portu Dili 30 Juñu 2025

(Média F-FDTL) Chefe Estado Maior General das Força Armadas (CEMGFA) Hanesan Mos Autoridade Maritìma Nasionál (AMN) Tenente General Domingos Raúl "Falur Rate Laek" hamutuk ho Ministru Defeza, Kontra-Almirante Donaciano do Rosário Costa Gomes Ph.D "Pedro Klamar Fuik" partisipa iha Serimónia Tomada de posse ba Emposado Nain rua hanesan Kapitaun Tenente Raul Vicente S. Correia Asumi Kargu nu'udar Kapitaun Portu Dili no 1° Tenente Manuel Guterres Soares Kargu nu'udar Adjuntu Kapitaun Portu Dili.

 

 

"Ho onra no satisfasaun bo’ot mak ha'u dirije ba ita-bo’ot sira hotu iha momentu signifikativu ida-ne'e ba Autoridade Marítima Nasionál no ba kontrolu ita-nia tasi iha ámbitu juridisaun nasionál. Ohin ita selebra tomada de posse ba Kapitaun Portu nian no nia Adjuntu, profisionál na' in rua ne'ebé sei sai fundamentál iha jestaun no fiskalizasaun ba ita-nia atividade marítima" Diskursu CEMGFA  iha Portu Dili Tibar Segunda-Feira, 30/06/2025 ne'e.

 

 

"Ba dirijente foun sira, Kapitaun Portu no Adjuntu, ha'u dezeja katak ita bo’ot sira hala'o kna'ar ho integridade, dedikasaun no espíritu servisu ba públiku. Ami hotu Garante iha ita-bo’ot sira atu hasoru dezafiu sira ne'ebé bele mosu no atu halo inovasaun hodi buka solusaun sira ne'ebé fó benefisiu la'ós de'it ba setór marítimu, maibé mós ba ita-nia populasaun" CEMGFA ne'e Informa.

 

 

CEMGFA ne'e haktuir tan katak  nu'udar Autoridade Marítima Nasionál (AMN), apoiu no  esforsu iha konviksaun katak, ho lideransa vizionáriu no kolaborasaun husi parte interesada sira hotu, ita sei bele alkansa patamar foun iha jestaun marítima Timor-Leste nian.

 

 

"Atribuisaun no kompeténsia sira neʼebé bo’ot no área jurizdisaun neʼebé luan impoin nesesidade ba ekipamentu, meios, kooperasaun no kolaborasaun interinstitusionál entre liña ministeriál sira hotu ne'ebé forma Sistema Autoridade Marítima Nasionál, hodi bele identifika komplementariedade no halibur sinerjia, nune'e garante defeza ita nia tasi ba bem públiku neʼebé sai ita-nia identidade no ita-nia fonte sobrevivénsia" Haktuir CEMGFA.

 

 

iha Parte seluk mos Tenente Jenerál husu atu  servisu públiku ida ne'ebé efetivu, efisiente no ho kualidade iha termu inspesaun, polisiamentu no seguransa navegasaun nian ba ema no sasán sira hotu, tuir koñesimentu no responsabilidade.

 

 

Partisipa iha Serimonia ne'e CEMGFA Tenente Jenerál Falur Rate Laek, Ministru Defeza, Kontra-Almirante Donaciano do Rosário Costa Gomes Ph.D "Pedro Klamar Fuik" Membrus Governu ne'ebé halo parte iha Sistema AMN reprezentante,Tenente Jenerál Reformadu Lere Anan Timur, Diretor Autoridade Marítima (DAM), Atual Comandante CN Komodoru Higino das Neves, Comandante CAL, Autoridade Munisipál Liquiçá, Adidus Defeza no Asesór Internasionál sira, Xefe Gabiente sira, Prezidente Institutu Públiku, Diretór Jerál sira, Diretór Nasionál, pontu fokál, liña ministeriál sira no mós Komandantes husi PNTL no F-FDTL sira.

 

Ekipa Média F-FDTL

CEMGFA Partisipa Serimónia Tomada de Posse ba Konsellu Administrativu IDN Foun

(Média F-FDTL) Chefe Estado Maior General Forsas Armadas (CEMGFA) (Sigla Português) Partisipa iha Serimónia Tomada de Posse ba Konsellu Administrativu foun, ne'ebé realiza iha Auditóriu Instituto Defesa Nacional (IDN), iha Palásiu Governo, Tersa-Feira 23/06/2025 ne'e.

iha Serimónia refere ofisialmente fo posse husi Ministru Defeza (MD), Kontra-Almirante Donaciano Costa Gomes Ph.D "Pedro Klamar Fuik", ba Konsellu Administrativu Foun hanesan Dr. Nuno Corvelo Sarmento Nu'udar Diretór Interinu IDN, Dra. Josefa dos Reis Gonçalves asumi kargu nu'udar Diretóra Jerál Jestaun no Rekursu no Kapitaun Fragata Graduadu Nicolau Sousa Guterres nu'udar Diretór Ensinu Formasaun, hodi Subtitui Konsellu Administrativu Sesante Dr. Guilherme de Jesus da Costa Soares no Kapitaun Fragata Duarte Borges Loe.

Serimonia Refere bazeia mós ba determinasaun no Vizaun estratéjika husi Ministériu Defeza atu reforsa kapasidade IDN no kontinuidade lideransa iha Institutu defeza nasionál nune'e Tomada de pose ne'e mós reflete ona kompromisu forte ba inovasaun, revitalizasaun, no fortalesimentu institusionál IDN ba tempu oin.

Nune'e mós Membru Governu Da-9 ne'e husu lideransa foun ne'ebé asumi kna'ar foun husu atu responsabiliza hodi implementa polítika edukasaun defeza, investigasaun Sientífika no promosaun kooperasaun institusional, nune'e reforsa mós papel IDN hanesan sentru estratéjiku edukasaun seguransa no defeza nian iha Timor-Leste.

Hafoin Serimónia ne'e remata Ministru Defeza, Akompaña mós husi Xefi Estadu Maior Jenerál F-FDTL entrega sertifikadu rekoñesimentu ba Diretór Interinu sesante Dr. Guilherme de Jesus da Costa Soares no mós Kapitaun Fragata Duarte Borges Loe nu'udar onra ida ba kontribuisaun sira Durante asume pozisaun iha IDN.

Iha serimónia ofisiál ne'e, marka prezensa husi Ministru Defeza, Kontra-Almirante Donaciano Costa Gomes Ph.D "Pedro Klamar Fuik", Xefi Estadu Maior Jenerál F-FDTL, Tenente-Jenerál Domingos Raúl "Falur Rate Laek" Ofisiais Superiores husi F-FDTL, Ofisiais husi PNTL, Prezidente Komisaun Funsaun Públika Dr. Agostinho Letêncio de Deus no mós asesór, jestór no funsionáriu sira hotu husi IDN, seguransa no Defeza inklui mós Funsaun Públika.

 

Ekipa Média F-FDTL

CEMGFA Sai Oradór Iha Semináriu Internasionál Ho Tema Defeza Nasionál Ba Futuru Hari'i Ensinu Superior Militár Iha TL

Dili 20 Agostu 2025

(Média F-FDTL), Xefe Estadu Maiór Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál Domingos Raúl “Falur Rate Laek” sai oradór iha Semináriu Internasionál ho tema Defeza Nasionál hodi estabelese ensinu superior Militár iha futuru.

iha Seminâriu ne'e Xefi Estadu Maior Jenerál F-FDTL ne'e agradese ba partisipante sira no mós Sub-Xefi Estadu maior Jenerál Forsa Armada Portugal ho disponibilidade tomak hodi partsipa iha semináriu ne'e.

“Ha'u kontente partisipa iha semináriu Internasionál ne'e sobre ensinu superior iha Timor-Leste, ne'ebé hetan konvida husi Ministru Defeza, ha'u hakarak hato'o ha'u nia saudasaun ba partisipante sira hotu espesiál ba Sub-Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armanda Portugal no konvidadu sira hotu,” Hateten Tanente Jenerál.

Nia hatutan, hafoin Timor-Leste hetan nia independénsia, la’ós fásil atu muda forsa gerilla ida ba forsa kondisionál no profisionál la fasil Maske nune’e iha antigu kombatente libertasaun nasionál halo iha momentu liu bá.

“ FALINTIL konsege restaura seguransa nasionál hafoin ne’e kulmina iha proklamasaun unilaterál iha loron 28 fulan-novembru tinan 1975 no hahú husi ne’ebá FALINTIL nafatin kumpri komandu hodi luta ba libertasaun Nasionál to hetan nia independensia” Hakotu Eis Fununu na'in ne'e.

Ekipa Média F-FDTL

CEMGFA Sai Oradór Intervensaun Iha Reflesaun Nasionál Ba Komemorasaun Tinan 50 Trajédia Balibo Nian

Balibo,15 Outubru,2025

 

Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada Tenente Jeneral Domingos Raúl "Falur Rate Laek", Partisipa iha Intervensaun reflesaun nasionál ba Komemorasaun Tinan 50 Trajédia Balibo no Selebrasaun Loron Nasionál Liberdade Imprensa nian ho Nia tema Liberdade Imprensa ba Lia-loos no Justisa nian.

1. Exelénsia sira,

2. Distintu reprezentante mídia nian,

3. Jornalista nasionál no internasionál sira,

4. Parente sira husi Balibo Five no Roger East,

5. Señora no señor sira hotu,

 

Kalan di'ak!

Ho respeitu ne'ebé kle'an no emosaun mak ha'u dirije ba ita boot sira hotu ne'ebé prezente iha serimónia solene neʼebé komemora aniversáriu Trajédia Balibo ba dala 50 no selebrasaun ba datoluk Loron Nasional Liberdade Imprensa iha Timor-Leste.

 

I. TRAGEDIA NEBE MUDA ITA NIA DESTINU

Tinan lima-nulu liubá, iha loron 16 fulan-Outubru tinan 1975, joven jornalista australianu no britániku na'in lima-Greg Shackleton, Tony Stewart, Gary Cunningham, Brian Peters, no Malcolm Rennie—lakon sira-nia vida iha Balibo, hetan oho husi forsa Indonézia sira ne'ebé hahú sira-nia invazaun ba ita-nia territóriu. La to'o fulan rua, iha loron 8 fulan Dezembru

tinan 1975, jornalista australianu Roger East, ne'ebé mai iha Timor-Leste hodi halo investigasaun kona-ba nia kolega sira nia lakon, hetan mós kapturasaun no oho husi forsa Indonézia sira iha Dili.

Sira na'in-neen ne'e la'ós kombatente. Sira profisionál mídia nian ne'ebé hili atu prezente iha tempu ne'ebé ita-nia povu deside nia destinu. Sira hili atu iha ne'e atu fó sai ba mundu lia-loos kona-ba saida mak akontese iha Timor-Leste. Sira selu ho sira nia moris ba sira nia kompromisu ba verdade no justisa.

 

Ohin loron, ita hanoin hikas sira la'ós de'it nu'udar vítima, maibé nu'udar símbolu aten-barani no dedikasaun nian ba lia-loos. Sira-nia prezensa iha Timor-Leste, iha momentu kritiku iha ita-nia istória, hatudu kbiit no importánsia jornalizmu nian hodi harii konxiénsia mundial kona-ba realidade povu neʼebé luta ba sira nia autodeterminasaun.

 

II. IMPRENSA LIVRE: GUARDIÁN BA LIA-LOOS NO JUSTISA

Balibo Five no Roger East reprezenta valór aas liu husi imprensa livre: buka justisa ne'ebé la kolen, maski bainhira ida-ne'e envolve risku pesoál ne'ebé signifikativu. Sira mai atu grava no transmite ba mundu eventu sira ne'ebé marka inísiu okupasaun ida ne'ebé dura tinan 24 nia laran.

Lia-loos ne'ebé maka jornalista sira-ne'e buka atu fó sai maka saida maka forsa okupante sira hakarak atu blokeia. Ida-ne'e maka kbiit transformadór imprensa livre nian-atu fó naroman ba nakukun sira ne'ebé subar injustisa no violasaun direitus umanus.

Bainhira rejime opresivu ida tauk liu kámera no kaneta duké kilat, ita iha prova kona-ba podér imprensa livre. Rejime Indonézia tauk mundu sei hatene lia-loos kona-ba invazaun Timor Lorosa'e nian, no nune'e nia nonook ema sira ne'ebé bele konta.

Nu'udar Xefe Estadu Maior Jenerál FALINTIL-FDTL, instituisaun ne'ebé moris husi rezisténsia hasoru okupasaun, ha'u rekoñese katak ita-nia luta ba autodeterminasaun ne'e mós luta ba lia-loos. Ita-nia funu-na'in sira reziste iha foho, enkuantu jornalista sira luta iha frente seluk atu nune'e mundu labele haluha ita-nia kauza.

 

III. LEGADU BALIBO LIMA BA TIMOR LESTE

Trajédia Balibo labele dissosia husi luta ba autodeterminasaun iha Timor Leste. Iha tempu nakukun sira-ne'ebá iha Outubru 1975, ita nia povu hasoru sira nia tempu ida ne'ebé krusiál liu. Liu tiha sékulu kolonizasaun portugés nian, Timor-Leste ho lejítimu aspira atu ezerse nia direitu inalienável ba autodeterminasaun, ne'ebé konsagra iha Karta Nasoins Unidas nian no prinsípiu fundamentál sira direitu internasionál nian.

Sira nain lima komprende katak lia-loos maka pilar esensiál ba justisa. Hodi ariska sira nia moris hodi dokumenta eventu sira ne'ebé lori ba invazaun, jornalista sira-ne'e buka atu fó lian ba sira ne'ebé lian laek, fo vizibilidade ba sira ne'ebé la haree, no alerta komunidade internasionál ba ameasa sira ne'ebé mosu iha ita-nia territóriu no ita-nia povu.

Sira nia mate la'ós saugati de'it. Sira nia sakrifísiu sai hanesan símbolu poderozu ida kona-ba importánsia liberdade imprensa nian no papél vital ne'ebé jornalista sira hala'o hodi defende direitus umanus, promove demokrasia, no harii dame.

 

IV. LUTA BA AUTODETERMINASAUN IHA TIMOR LESTE

Povu Timor nia luta ba auto-determinasaun labele haketak hosi luta ba lia-loos. Durante tinan 24 okupasaun nian, ita hasoru la'ós de'it represaun fíziku maibé mós tentativa sira atu hamoos ita nia identidade no halo silensiu ita nia istória.

FRETILIN unilateralmente proklama Timor-Leste nia independénsia iha 28 Novembru 1975, liu de'it loron 12 hafoin asasinatu jornalista nain Lima. Tinan ruanulu-resin-haat rezisténsia nian tuir mai, durante ne'ebé FALINTIL, ala armada rezisténsia nian, mantein moris esperansa liberdade nian iha ai-laran.

Luta ida-ne'e la'ós de'it militár-ida-ne'e mós luta ida ba lia-loos istóriku no rekoñesimentu internasionál ba ita-nia direitu ba autodeterminasaun.

Jornalista sira neʼebé ariska sira-nia vida hodi konta Timor-Leste nia istória sai nu'udar aliadu krusiál iha batalla ida-ne'e.

Bainhira mundu hakarak ita invizível, jornalista internasionál sira mak buka ami iha ai-laran, hasoru malu ho gerrilleiru FALINTIL sira. Profisionál korajozu sira hanesan Francisco Borja da Costa, Adelino Gomes husi RTP Portugal, Kamal Bamadhaj, Max Stahl, Sakamoto, Agus Mulyawan, Muki no Sahe - diretór jornál Visão, Bernardino Guterres "Berekai," Sander Thoenes, no seluk tan, bele aumenta tan sira seluk iha ne'e, sai ita-nia narradór internasionál sira iha ita-nia rezisténsia iha tempu susar sira.

Jornalista sira-ne'e la'ós observadór de'it. Sira sai sasin moris, mikrofone ba ita-nia rezisténsia, mundu nia matan ba ita-nia terus no esperansa. Entrevista hotu-hotu, relatóriu hotu-hotu, imajen hotu-hotu ne'ebé sira kaptura maka aktu rezisténsia diplomátiku.

Imprensa maka ita nia embaixadór silensiu. Bainhira ita laiha lian, sira ko'alia ba ita. Bainhira ita hakarak mundu atu haree ita, sira maka ita nia matan no buka meius oi-oin hodi infiltra tama mai Timor-Leste hanesan ezemplu konkretu, inisiativa husi Padre Satu haruka nia espoza hodi infiltra mai hodi organiza solidariedade parlamentar japonês.

Ohin loron, ita fó onra la'ós de'it ba papél imprensa nian, maibé ba papél sagradu atu hateten lia-loos. Referendu istóriku 30 Agostu 1999, ne'ebé timoroan 78% vota ba independénsia, sai mós triunfu lia-loos hasoru bosok, justisa hasoru opresaun. Ida-ne'e maka kulminasaun husi prosesu ida iha ne'ebé jornalizmu livre hala'o knaar fundamentál, hodi permite mundu atu asiste tantu korajen husi povu timoroan no mós violénsia ne'ebé mosu hafoin referendu.

 

V. FORSA ARMADA NIA KOMPROMISU BA LIBERDADE IMPRENSA

Nu'udar Xefe Estadu-Maiór Jenerál F-FDTL, ha'u hakarak afirma ho solene kompromisu ita-nia Forsa Armada nian hodi defende liberdade imprensa iha Timor-Leste. Kompromisu ida-ne'e la'ós de'it institusionál—ida-ne'e istóriku.

FALINTIL-FDTL, herdeiru husi rezisténsia armada hasoru okupasaun, rekoñese katak nia misaun atuál atu defende soberania nasionál inklui mós defende valór demokrátiku sira neʼebé ita luta ba iha tinan barak nia laran.

Liberdade imprensa la'ós ameasa ida ba seguransa nasionál ne'e maka ninia garantia. Imprensa ida ne'ebé livre, responsavel, no profisionál maka aliadu di'ak liu ba Forsa Armada profisionál sira ne'ebé komprometidu ho valór demokrátiku sira.

Tanba ne'e, ha'u garante ba profisionál mídia sira neʼebé prezente iha ne'e katak FALINTIL-FDTL sei defende nafatin imi-nia liberdade informasaun no imi-nia direitu atu kestiona. Eskrutíniu públiku ba ita-nia instituisaun sira, inklui militár, hametin ita-nia demokrasia no kontribui ba hadi'a ita-nia servisu ba nasaun.

 

VI. XAMADA BA JORNALISTA TIMOR LESTE

Ba jornalista timoroan sira, ha'u hakarak dirije liafuan espesiál ida kona-ba rekoñesimentu no responsabilidade. Ita-boot sira maka erdeiru sira ba legadu husi Balibo Five no Roger East. Ita-boot sira nia misaun atu buka no habelar lia-loos, atu promove justisa liu husi informasaun, ne'e fundamentál ba konsolidasaun ita-nia demokrasia.

Labele para hodi buka lia-loos, kompromete iha ita-boot nia defeza ba justisa, no inkoruptivel iha ita-boot sira nia kompromisu ba informasaun ne'ebé loos. Istória Timor-Leste nian sei hakerek hela, no ita-boot sira iha priviléjiu no responsabilidade atu rezista ba jerasaun sira iha futuru.

Dezafiu sira ne'ebé ita-boot sira hasoru ohin loron diferente ho sira ne'ebé maka Balibo Lima hasoru, maibé la menus importante. Iha mundu ida ho dezinformasaun no manipulasaun mídia, ita-boot sira nia kompromisu ba lia-loos faktuál maka nesesáriu tebes.

Keta tauk ho podér, keta seduz ho solusaun fásil sira, keta rende ba tentasaun sensasionalizmu sira. Honra sakrifísiu husi sira ne'ebé maka fó sira nia moris ba lia-loos hodi sai defensór sira ne'ebé kompromete ba lia-loos.

 

KONKLUSAUN

Señora no señor sira,

Balibo Lima no Roger East la'ós Timor-oan, maibé sira-nia raan ne'ebé fakar iha ita-nia rai halo sira sai parte ba ita-nia istória neʼebé ita partilla. Sira nia sakrifisiu ba lia-loos maka parte ida husi narrativa ita-nia independénsia nian.

Ohin, bainhira ita komemora aniversáriu ba dala 50 husi eventu trájiku ida-ne'e no selebra Loron Nasionál Liberdade Imprensa nian, ita hafoun ita-nia kompromisu ba valór sira ne'ebé sira fó sira nia moris ba: liberdade, lia-loos, no justisa.

FALINTIL-FDTL, nu'udar instituisaun ne'ebé moris husi rezisténsia no iha servisu ba demokrasia timoroan nian, fó onra ba memória ema aten-barani sira-ne'e nian no reafirma kompromisu atu defende liberdade imprensa nu'udar valór fundamentál ba ita-nia nasaun independente.

Atu jornalista internasionál sira-nia ezemplu inspira ita hodi harii Timor-Leste ida iha-neʼebé lia-loos manán lia-bosok, justisa manán impunidade, no liberdade manán opresaun.

Maromak haraik bensaun ba jornalista Timor-Leste no mundu tomak.

Maromak haraik bensaun ba Timor-Leste.

 

Média F-FDTL

Nhoy Borges

CEMGFA sai oradór prinsipál ba MEET THE PRESS

Dili,15 Agostu 2025

(Média-F-FDTL), Sexta-Feira ne'e Chefe Estado Maior General Força Armada (CEMGFA-sigla portugues), Tenente Jenerál Domingos Raúl " FALUR RATE LAEK " sai hanesan oradór prinsipál ba Meet the press ho Topiku "50 anos FALINTIL no Processo de Libertação Nasional e no Condtrução de Estado".

Iha nia intervensaun hateten iha Loron 20 de agostu mak loron ida ne'ebé FALINTIL ida ne'e eziste hodi kontinua luta ba libertasaun nasionál ba povu Timor-Leste no Nasaun ida ne'e.

"Luta ida-ne'e nia objetivu atu alkansa proklamasaun unilateral independénsia, ne'ebé merese ita halo serimónia FALINTIL ba dala-50 atu dignifika loron ida ne'e hanesan loron nasionál no ita hahí no hanai ita nia Heroino no heroina, Antigu komabatentes Fundadór movimentu libertasaun nasionál hanesan Dr. Xavier do Amaral, Nicolau Lobato, vise Prezidente Mauliar, Komisariu polítiku nasionál saudozu Sahe, Maukruma, Cezar Maulaka, ajdunto Nahabere, adjunto Tripas, nomós sira ne'ebé heroitamente sé sira nia hirus matan inimigu nia bala iha Kampu da batallaun"tenik TenGen.

Nia hatuntan tan katak, la'os ida ne'e deit maka ita halo omenazea, ita mós omezlnazea heroi no martires sira hot-hotu ne'ebé apoiu no ajuda partisipa iha funu ba libertasaun nasionál too mai ita hetan livre independénsia.

Sekretáriu Estadu Komunikasaun sosial Sr. Expedito Dias Ximenes realiza programa Meet the Press kada fulan dala ida, no fulan ida ne’e Xefe Estadu Maiór Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste, Tenente Jenerál Domingos Raúl "FALUR RATE LAEK" sai oradór prinsipál iha Meet the Press ba Dala-9 hodi konta istória kona-bá Ezisténsia FALINTIL ba dala-50 iha Prosesu Libertasaun nasionál no Konstrusaun Estadu.

Atividade Meet the press ne'e realiza iha Salaun Ministériu Transporte Telekomunikasaun Kaikoli iha sesta-feira semana nee.

Iha programa ida ne'e partisipa husi Prezidente Diretór Informasaun Xefe Redasaun sira husi instituisaun Média Estadu no Média Privadu, Prezidente asosiaisaun Jornalista sira.

Ekipa Média F-FDTL

J'Silva

Kontaktu Ami

Ave. Nicolao Lobato, Fatuhada
Comoro, Dili, Timor-Leste

Tel: +670 78156312
Email: info@fdtl.mil.tl