Notisia Foun

NOTISIA

Afama Sai Μanan Νain Dahuluk Bá Kompetisaun Dada Tali Iha PNTL

 Dili, 20 Marsu 2025

 Ami Família Militár (AFAMA) sai vensedor bá iha aktividade dada tali ne'ebé hala'o iha Sentru Formasaun Polisia Nasionál Timor-Leste Comoro, atividade dada tali ne'e hodi komemora loron existensia Aniversáriu PNTL nian bá dala XXV ne'ebé mak sei selebra iha loron 27 fulan Marsu Tinan 2025.

 Kompetisaun dada tali husi ekipa feto AFAMA maka sai manan dahuluk no manan daruak husi Asosiasaun Feto Munisípiu Dili no datoluk husi AESPNTL.

 Média F-FDTL

Alin Teotônia Sai Xefe Estadu Maior Jenerál F-FDTL Oras Ida

Kuartel Jenerál, 11 Outubru 2024
Teotônia Beatriz da C. S. Mendonça husi Eskola 1.2.3 Ciclo Maubisse, Postu Administrativu Maubisse Munisípiu Ainaro, tinan sanulu resin tolu sai nu’udar Xefe Estadu Maior Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) oras ida nian laran, atividade refere hala’o iha Kuartel Jenerál F-FDTL Fatuhada, Dili.
Iha intervista Xefe Estadu Maior Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) Tenente Jenerál Falur Rate Laek hateten, atividade ida ohin ne’e importante tebes para ita motiva ita nia foin sa’e sira, karik aban bainrua sira hakarak tama iha vida Militár sira hatene ona konabá lalaok Forsas Armadas nian.
Programa ne’e hala’o tamba iha servisu hamutuk entre FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) ho PLAN Internasional.
 
Media F-FDTL

Amu Kapelaun F-FDTL Kapitaun Rui Gomes Prezide Misa Kuarta Feira Sinza Iha Kuartel Jenerál

Kuartel Jenerál, 05 Marsu 2025

 Membru FALINTIL-Forsa Defesa Timor-Leste (F-FDTL) hamutuk ho funsionariu Ministériu Defeza inklui família sira ohin selebra misa kuarta feira Sinza iha Kuartel Jenerál F-FDTL, Fatuhada,Dili. Iha omília amu selebrante Pe. Kapitaun Rui Filomeno de Jesus Gomes, SDB, hateten, Tempo kuaresma tempo diak atu ita ho seriedade hateke no hare fali bá ita nia aan tuir Jesus Kristu nian, tempo atu harohan barak liutan no hakribi sala iha kruz nia oin.

 “Ohin ita tama bá tempo kuaresma nian, ita ho ita nia kondisaun moris rasik, ita kondisaun atual hakbesik aan bá nai maromak nia laran luak, tempo kuaresma tempo diak bá ita sarani sira atu hare bá ita nia moris no hafoun fali ita nia komprimisiu bá Jesus Kristu e kuaresma fó hanoin ita atu hakribi sala, tuir dalan hanesan ho povu antigu testamentu nian ne’ebé hatais karon uluk hatoba iha ahukdesan laran no hali dikin”.

 Kuarta ahukdesan nu’udar loron solenidade bá sarani katolika hahu tempo kuaresma hadera-an (Jejum) bá loron 40 nia laran molok tama bá paskua. Ahukdesan /sinza nu’udar sinal humildade no penetensia no tempu bá ita idak idak atu halo refleksaun bá Itá nia moris loron loron nian.

Partisipa iha misa Kuarta feira Sinza ne’e mak hanesan Xefe Estadu Maior Jenerál F-FDTL Tenente Jenerál Falur Rate Laek ho espouza, Xefe Estadu Maior Brigadeiru Jenerál José da Costa Soares ‘TRIX’, Major Jenerál MAUNANA ho espouza, Komandante Komponente no Unidades F-FDTL, DCP, Família Militár nomós funsionariu família husi Ministériu Defeza.

“ITA EMA MAI HOSI RAI, SEI FILA BA RAI”

Media F-FDTL

Austrália Entrega Salaun Memorial Bá Komandu FALINTIL-FDTL

Metinaro, 31 Janeiru de 2025

Governu Austrália liu husi Adidu Defeza Austrália bá Timor-Leste Kapitaun Mar e Gerra Matthew Richardson Ofisialmente Entrega Salaun Memorial ne'ebé Austrália rasik mak konstrui iha Sentru Instrusaun Komandante Nicolau Lobato (CICNL sigla portuges) Metinaro bá Komandu FALITIL-Forsa Defeza Timor Leste atu utiliza.

Salaun Memorial ne'e konstrui husi empreza RMS Austrália iha Timor-Leste hahu inisiu iha 14 Setembru Tinan kotuk no remata iha meadu fulan ne'e Matthew Richardson hateten, salaun memoria Ida ne'e nu'udar vizaun husi Jenerál Falur Rate Laek bá nia membru F-FDTL no bá komunidade veteranus sira Sua Exelensia, hau entrega sala memorial ho respeitu no agradesimentu bo'ot.

Austrália iha istória naruk no orgullu no amizade ho Timor-Leste Matthew iha nia intervensaun iha serimónia entrega salaun memorial bá Komandu FALITIL-Forsa Defeza Timor Leste iha Sentru Instrusaun Komandante Nicolau Lobato Metinaro.

Nia dehan Austrália sente ondradu hodi halo edifisiu ida ne'e nu'udar testamuina ida bá amizada ida ne'ebé dura no iha valor kaer metin Fatin ne'e atu fó onra bá sira ne'ebé mate ona.

Fatin ida ne'e atu reflete ema hotu nia aspirasaun husi rezilensia ema ki'ik ida ne'ebé atu atinji buat bo'ot sira, liu husi unidade no determinasau Ida nee hatudu forsa estra odinaria Timor-Leste nian no ida ne'e hanesan lembransa ida bá ita hotu kona ba saida mak ita bele atinji bainhira Ita hambrik hamutuk.

Matthew Richardson hateten, edifisiu ida ne'e la'os deit hanesan rekonesimentu, edifisiu ida ne'e hanesan omenajen ida bá memoria , simbolu bá identidade bá sira ne'ebé luta bá dignidade no auto determinasaun.

Uma memorial ida ne'e se tau tais sira husi Munisípiu no pintura husi veteranus sira, gerilleiru sira, lider sira no funu nain sira ho sira nia aten brani hodi defende ezisténsia nian husu bá membru F-FDTL sira atu kuidadu salaun memorial ne'e nu'udar fatin bá istória reflesaun no fatin legadu sakrifisiu nian inspira jerasaun sira iha futuru.

Nia mós husu bá forsa internasional sira ne'ebé uluk kontribui bá ukun aan bele viziita fatin ida ne'e, tanba salaun memorial ne'e mós fatin ida bá istória formsa internasional ne'ebé uluk kontribui Timor-Leste nian ukun rasik aan hodi bele halo reflesaun.

Xefe Estadu Maior Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) Tenente Jenerál Domingos Raúl "Falur Rate Laek" hateten, salaun memorial ida ne'e atu fó onra bá beiala sira, lider sira nian perkursu no harii nasaun oinsá ultrapasa kona-bá adversidade hodi harii Timor Leste ne'ebé forti unidu no independente.

Salaun Memorial ida ne'e hau nia intensaun atu estabelese valor no idea sira ida ne'ebé define diesaun vertente ho ita nian nasaun Nia agredese bá apoia Austrália báTimor-Leste salaun memorial ida ne'e diak tebes kooperasaun Timor-Leste Austrália sem duvida kontinua bá oin no sai belun diak hodi kontinua apoia Timor-Leste iha kualker area inklui dezenvolvimentu forsa armadas nian.

Hau agradese bá Austrália bá apoia sira ne'ebé imi fó mai ami hodi konstrui salaun memorial ida ne'e no bá tekniku sira hau mós la haluha fó hau nia agradesementu bá imi nia apoiu.

Media F-FDTL

 

Biografia Badak Husi Saudoso Coronel Constantino Moreira “Maurega”

 
Saudozu moris iha Baucau-Quelicai-Waitame iha Loron 05 Dezembru 1977.
Saudozu oan husi: Aman Martinho Moreira (Matebian Ona) no Inan Sabina Moreira. Aman Martinho no Inan Sabina kous oan hamutuk na’in-4 ha’at mane rua feto rua, saudozu mak hanesan oan sengundo husi maun alin no feton sira.
Saudozu husik hela fen ho oan feto na’in tolu no ida sei iha nia mama nia kanotak.
Saudozu nia nivél Edukasaun:
Hahú eskola primaria iha eskola primaria Abafala Quelicai 1985–1992.
Eskola Pre-Secundaria iha eskola Pre–Secundaria Quelicai 1992–1995.
Eskola secundaria iha tinan 1995–1997 iha eskola secundaria 2 Baucau tamba persegisaun husi Inimigu maka saudozu deside muda mai eskola secundaria Dharma Bakti Comoro no Remata nia estudu iha nivél Secundaria iha 1998.
Tuir mai saudozu nia dedikasaun no partisipasaun iha prosesu Luta ba Ukun Rasik An iha Vida Sivil:
Vida Sivil: Hahú rede Clandestina iha loron 01 Fulan Janeiro 1990 hanesan membru husi Kaixa Tuba Rai Metin servisu hamutuk ho nia responsavél Kaixa: Joao Ximenes Gaio – Manu Aman,
Saudozu mós hanesan membru husi Sub-Caixa Mes Keuangan Comoro – Perumdis.
Alende ne’e Saudozu sai mós membru Sagrada Familia.
Hahú husi 01 De Janeiru 1990 To’o 31 Dezembru 1992, sai hanesan membro Ojetil - Responsavél Norberto Espirito Santo-ROLEX. (Coordenador Ojetil Municipio Baucau).
Hahú Husi 01 Janeiru 1993 To’o dia 09 Febreiru 1999 sai hanesan membru Ojetil.
Iha tinan 1991–1999 Saudozu sai hanesan membru Caixa Tuba Rai Metin No Ativa Mos Iha Rede Organizasaun Ojetil, hanesan seguransa ba saudozu Mauhudu Rankadalak, ho Saudozu Mauhunu Bulerek Karatayano no halo ligasaun direta ho rejistensia Armada ba Komandante Rodak no segundu Komandante Regiao III Eli Foho Rai Boˈot.
Hahú husi tinan 1992-1997 Saudozu mós involve iha aksaun manifestasaun iha Baucau hodi luta ba Timor-Leste nia Ukun Aan.
Iha tinan 1996 Saudozu involve mós iha demostrasaun husi igreja Motael mai Hotel Timor (23 Marsu 1997).
Iha tinan 1998 Saudozu involve móss iha demostrasaun no Mimbar iha Edificio Dpr Kaikoli – Dili.
Iha tinan 1998 Saudozu sai mós hanesan pesoal seguransa hodi asegura lider sira husi Ojetil ba Jakarta no hetan kapturasaun husi Militár Indonesia iha Portu Dili hodi detein durante 72 oras.
Saudozu mós sai hanesan membru seguransa hamutuk ho Saudozu Ikan Fafulu Mutin hodi asegura prosesu rekonsiliasaun entre Timor Oan sira iha Dare durante loron tolu kalan Tolu (iha Setembru 1998).
Vida Militár:
Saudozu husik hela vida sivil iha tinan 1999 no Sa’e ba ailaran hamutuk ho segundu Komandante Regio III L7 ho regiaun I.
Saudozu sa’e ba hamutuk ho nia maun alin sira mak hanesan “Marito da Costa Belo (Reis Lancado), Jose Koko (Saudoso Ona), Alberto Moreira Freitas (Jerry), Jose Dias Marcal (Watumissa) no Marcos de Araujo (Sarai).
Vida Militár FALINTIL-Forca da Defesa de Timor-Leste (F-FDTL).
Depois de referendun ate tranformação FALINTIL ba F-FDTL, Iha dia 02 Fevereiru 2001, Saudozu hahú ninia Kareira iha vida Militár.
Iha dia 19 Fevereiru 2001, Saudozu hetan Oportunidade husi Komandu atu frequenta kursu Formasaun Oficiais iha Aileu.
Iha dia 21 Junho 2001, Saudozu promove ba Tenente no Coloca iha Centru Instrusaun Comandante Nicolau Lobato Metinaro hanesan Instrutór.
Iha dia 06 Dezembru 2005, Saudozu tuir Curso de Especialização de Capitães e Formação de Majores iha Centro de Instrução Comandante Nicolau Lobato Metinaro. No Saudozu promove ba Capitão hodi kolaka iha segundu Batalhaun nu’udar Komandante Compania.
Iha dia 03 Setembru 2010, Saudozu hetan nomeasaun husi komandu hodi frequenta Curso de formasaun oficiais superior (Cpos) iha Portugal. Depois de remata formasaun iha dia 25 de Outubro de 2011, Saudozu koloka iha Quartel General asumi knar nu’udar chefe Divisaun Pessoal.
Iha dia 02 Fevereiro de 2012, Saudozu koloka nafatin iha Quartel General, asumi kna’ar nu’udar Chefe Divisaun Logistica.
Iha dia 18 Dezembro 2012, Saudozu koloka nafatin iha Quartel General asumi nu’udar Chefe Divisaun Aprovisionamento.
Iha dia 01 de Outubro 2015, Saudozu kolaka iha Centro Instursaun Comandante Nicolau Lobato (CICNL), asumi kna’ar nu’udar segundU Comandate CICNL.
Iha dia 28 de Janeiro de 2016, Saudozu koloka fali ba Quartel General, asumi kna’ar nu’udar Chefe Centro Operasaun. No iha dia 07 de Dezembro De 2016, hetan nomesaun husi Komando hodi frequenta Curso Estado Maior iha Malazia.
Iha dia 20 de Augotu De 2017 saudozu promove ba iha Posto Tenente Coronel no asumi kna’ar nu’udar Chefe Divisaun Pessoal.
Iha dia 20 de Agostu de 2023, Saudozu promove ba posto Coronel no koloka nafatin iha Quartel General, asumi knar nudar Chefe de Divisaun Planeamento no Saudozu hetan nomeasaun husi Komandu iha dia 9 de Novembru 2023, hodi frequenta Curso Oficiais Superior Lemhanas iha Indonesia. Depois de acaba kursu, Saudozu kontinua asumi knar nudar Chefe Divisaun Planeamento iha Quartel General ate Saudozu hetan atakasaun cardioca.
Ne’e mak dedikasaun servisu ne’ebe mak saudozu hala’o ona ba Rai doben no Instituisaun F-FDTL durante ninia moris tomak. Saudozu nudar mós Oficiais Superior ne’ebe mak di’ak ida ba maluk militares sira hotu. Maibé, Iha Loron 20 Fulan Abril Tinan 2025 Saudozu hakotu ona ninia viagen moris iha Mundu tambá hetan atakasaun cardioca. Mate ne’e segredu Maromak nia, bainhira Iha ne’ebé no nia modelo oinsa, laiha ema ida mak hatene, Infelizmente, Maromak bolu ona saudozu ba hamutuk ho nia, iha Nai nia Kadunan Santo, Tamba ne’e Istituisaun F-FDTL sente lakon tebes Nia membru di’ak ida, Que hatudu ninia dedikasaun tomak no servisu ba Instituisaun no Rai Doben Timor-Leste.
To’o ba ne’e de’it, Biografia badak husi Saudozu Coronel Constatino Moreira (MAUREGA). Adeus, Adeus Saudades eternas Coronel Moreira husi família, parente no caros Amigos hotu, memoria husi ita boot nia iha Mundo sempre lembra nafatin. Descansa Em Paz.
Média F-FDTL

Kontaktu Ami

Ave. Nicolao Lobato, Fatuhada
Comoro, Dili, Timor-Leste

Tel: +670 78156312
Email: info@fdtl.mil.tl