NOTISIA

KOMANDU FALINTIL-FDTL OHIN HALO PROMOSAUN POSTO MAJOR BÁ KAPITAUN JETO

 
Kuartel Jenerál, 22 Outubru 2025
 
FALINTIL - Forsa Defeza Timor - Leste (F-FDTL) ohin halo Promosaun Posto Major bá Kapitaun José Antonio Nunes da Costa, serimónia promosaun ne'e prezide husi Xefe Gabinete Xefe Estadu Maior Jenerál F-FDTL Koronel Guido de Oliveira "Coitado" iha Kuartel Jenerál F-FDTL Fatuhada, Díli.
 
Iha diskursu Koronel Guido de Oliveira "Coitado" apela bá membru sira katak promosaun ida ne'e hanesan aumentan tan todan ida bá Itá nia kabas.
Kontinua ita bo'ot nia servisu simu funsaun ida ne'ebé ita bo'ot simu e espera katak iha futuru sei diak liu tan.
 
Bá Militár sira hotu buat ida promosaun ne'e hanesan konkista ida liu husi imi nia disiplina liu husi dedikasaum no liu husi komitmentu bá ema ida idak, la'os bá ema ida deit, maibé konkista ita sevisu bá rejultadu diak mak ita hetan promosaun, tamba ida ne'e mak ita nia kapitaun José António ohin Itá promove bá Major, ne'ebé ohin ita halo tamba ninia dedikasaun bá nia komitmentu lao kleur tebes e ohin bele hetan Posto ida ne'e, dehan Koronel Guido.
 
Nia hatutan tan katak, tamba ida ne'e maka dala ida tan husu bá ita bo'ot sira mantein disiplina mantein ita bo'ot sira nia komitmentu atu servi ita nia Instituisaun no servi ita nia Estado liu liu halo defeza bá ita nia rai no defeza bá ita nia país. remata
 
Media F-FDTL
📷 Izidor Lopes

Komandu PNTL Hasoru Malu Ho CEMGFA Relata Servisu Konjuntu Entre Instituisaun Rua

Kuartel Jenerál, 01 Jullu 2025

 

Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) liu husi Inspektor Celestino S. Mendonça hamutuk ho Inspektor Xefe Aleixo J. da Costa inklui mós Tenente Natalino do Rosario Marques dadaun servisu hamutuk Hasoru malu ho Chefe Estado Maior General Forsas Armadas (CEMGFA-Sigla Portiguês) Tenente General Domingos Raúl "Falur Rate Laek" iha nia Kna'ar fatin Kuartel Jenerál Fatuhada Dili Tersa-Feira ne'e.

Objetivu husi Hasoru malu ne'e komandu PNTL liu husi Inspektor Celestino Mendonça hamutuk inspektor Xefe Relata servisu ba CEMGFA kona ba progresu no dezafius sira ne'ebé mak durante ekipa konjunta entre FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no mós Polícia Nasionál Timor-Leste (PNTL) enfrenta aumezmu tempu husu mós CEMGFA atu hare mós ba nesesidade ne'ebé ekipa konjunta entre instituisaun rua dadaun ne'e presiza.

Xefe Estadu Maior Jenerál mós hato'o Agradese bá servisu entre instituisaun rua ne'e, bá oin sei esforsu liu tan servisu hamutuk ho Komandu PNTL hodi hadia dezafius sira ne'ebé mak dadaun ne'e Ekipa konjunta rua ne'e presiza hodi mellora di'ak liu tan servisu sira iha Futuru mai.

 

Ekipa Média F-FDTL

Boni Mendonça

Komemora Loron FALINTIL Bá Dala 50 Ekipa Saúde Militár Ho Saúde Lautem Halo Tratamentu Saúde Bá Komunidade Sira

Lautem, 14 Agostu 2025

Hodi Komemora loron Aniversáriu Forças Armadas Libertação Nacionál Timor-Leste (FALINTIL) bá dala 50, tamba ne'e Ekipa saúde Militár husi Komponente Terrestre Hamutuk ho Ekipa Saúde Munisípiu Lautem halo tratamentou Saúde bá komunidade sira iha Poihoro Postu Administrativu Lospalos Munisípiu Lautem.

 

Media F-FDTL

Primeiro Sargento Garcia

Izidor Lopes

Komemora Loron INTERFET Bá Dala-26 F-FDTL Ho DCP - Austrália Kuda Ai-Oan Iha Suku Manleuana

Dili, 17 Setembru 2025

Komando FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste(F-FDTL) liu husi Koronel Alberto Pereira dos Santos Akompaña Reprejentante Indo Pasific Endeavour Brigadeiro Jenerál Malcolm Wells hamutuk ho F-FDTL no DCP-Australia kuda Ai-horis iha Foho Lolon Suku Manleuana, Munisípiu Dili.

Kuda Ai-oan ne'e hanesan aktividade ida hodi Komemorasaun loron International Force East Timor (INTERFET) bá dala-26 ne'e prense mós ho aktividade jogu amizade sira kuda Ai-horis hanesan parte ida hodi hamatak fila fali foho lolon sira no mós proteje rai halai iha tempu udan.

Tuir Orariu Komemorasaun Loron INTERFET bá Dala-26 ne'e monu iha Sabado, 20/09/2025 iha Estadium Munisipal Dili hodi halo mós jogu amizade Futeból Feto no Mane entre Forsa Australiano no mós F-FDTL.

Parsipa iha kuda Ai-horis ne'e kompostu husi Militár sira husi, Kuartel Jenerál F-FDTL, Komponente Forsa Terreste (CFT), Komponente Naval, Komponente Aéreo, Sentru Instrusaun Komandante Nicolau Lobato Metinaro, Unidade Apoiu Servisu, Unidade Polisia Militár (PM) Unidade FALINTIL (UF) inklui mós DCP-Australiano.

Australian Embassy, Timor-Leste

Média F-FDTL

Bonifácio Mendonça

Komemorasaun Ezisténsia FALINTIL Ba Dala-50 Tenente Jenerál Falur Rate Laek Husu Timoroan Kontinua Habelar Dame Ba Mundo

Baucau, 18 Agostu 2025.

Komemorasaun Ezisténsia FALINTIL ba dala-50, Xefe Estadu Maior Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál Domingos Raúl "Falur Rate Laek" husu ba Timoroan sira atu kontinua habelar dame ba mundo, hodi bele kontribui ba saida mak diak liu, mak save atu ultrapasa obstaklu hodi moris iha paz no dame nia laran, ne'ebé realiza iha resintu Administrasaun Munisípiu Baucau.

"Ita halibur malu iha ne'e la'ós de'it reflete ba pasadu komun, maibé atu hafoun faktu valor sira ne’ebé positivu ba ita-nia prezente no trasa lalaok ba ita-nia futuru". deklara-nia liu-husi diskursu ne'ebé le'e hosi Xefe Gabinete Koronel Marcelino Ximenes "Rizai" iha resintu administrasaun munisípiu Baucau.

Nia hateten, loron importante ne'e apela ba memória ba sira ne'ebé luta iha funu laran no gratidaun ba sira ne'ebé jerasaun foun sei asume reponsabilidade sira ne’ebé sei simu eransa ba nasaun nian. Iha kontestu TL nia luta ba autodeterminasaun, FRETILIN mosu nu'udar forsa polítiku ida save ba buka ukun-rasik aan, iha traisaun no konflitu kolonial nia leten.

"Kriasaun ba FALINTIL iha loron 20 Agostu 1975 save ba defeza povu no territóriu nasionál presiza organizasaun forsa Armada iha kapasidade atu proteje populasaun, apoiu independénsia no rejisti agresaun externa, liu-liu hasoru poder sira ne’ebé ameasa ba Libertasaun nasionál", nia haktuir.

Tanba ne'e, tema Jerál ba komemorasaun loron FALINTIL tinan ida ne'e, Governu liu-husi Ministéiru Defeza no F-FDTL deside hili tema "Estender a Paz Ao Mundo". Nune'e Xefe Estadu Maior Jenerál FALINTL-FDTL konsidera tema ne'e reflete kona-bá paz no dame nian.

"Tema ida ne'e orienta ita valor reflesaun ba oin nian, habelar dame ba mundo, dialogu direitamente ba eransa sira ne'e, iha ita-nia istória iha funu laran, ita aprende halo funu, nune'e mós iha tempu paz, ita hatene halo paz", nia dehan.

Tanba luta ba Libertasaun hanorin defende rai no hatudu maturidade demokrátika ezijie atu ita Loke odamatan ba mundo hodi fó sasin katak, dame mak obra justisa nian, dialogu no servisu hamutuk nian.

Tanba sub-tema ba komemorasaun loron FALINTIL tinan ida ne'e mak FALINTIL ho indentidade nasionál, harii karakter nasaun ida nian, tanba ita afirme katak, Indentidade la'ós monumentu, maibé prosesu karakter nasionál hetan forma liu-hosi susar no terus.

Nia mós husu governu atu kontinua serví povu no eduka povu nomós tau matan ba povu, tanba FALINTIL hanorin katak, nasaun ida ne'e hari'i liu-husi soberania no responsabilidade defende ba territória no respeita ba direitu internasionál no haburas relasaun internasionál no nasaun sira seluk.

Tanba FALINTIL mós hanorin katak, brani no prudensia no atua ho firmeza hasoru injustisa hodi la rende ba tensaun violensia oi-oin, displiña no unidade no kumpri dever dame no paz hodi la haluha ema mak sentru ba missaun.

Nia mós husu nafatin atu kria unidade no respeitu ba diversidade pluralidade no kultura orijin mak riku-soin ida ne'ebé hametin nasaun.

Aliende, nia mós husu Timoroan sira hotu servisu ho integridade no tau aas interese públiku aas liu benefisiu pesoal no transparansia no onra.

Independénsia la'ós pontu Finál ba inísiu husi esforsu koletktivu ida ne'ebé dame no dura eziste iha instituisaun sira ne'ebé make imparsial no Forsa Defeza ida ne'ebé mak profisionál no forsa polísia ida ne'ebé besik ba sidadaun sira no sistema kredesial ida ne'ebé konfiavel no administrasaun públika ida ne’ebé dedika ba ben comun.

"Dame no paz nu'udar missaun nasionál no internasionál esperiénsia Timoroan nian fó mai ita autoridade morál atu partisipa ho haraik aan no kompoténsia iha misaun dame no kooperasaun rejional no inisiativa dezenvovimentu sustentavel", nia dehan.

"Ita-nia farda tenki sinonimu fó protesaun no mediasaun habelar dame ba mundo. Entaun ba oin tenki investe mós ba diplomasia defeza ho partisipa no formasaun kontinua, atu nune'e ita-nia kontribuisaun sai kredivél no efetivu", hakotu nia.

Média-F-FDTL

J'Silva

Kontaktu Ami

Ave. Nicolao Lobato, Fatuhada
Comoro, Dili, Timor-Leste

Tel: +670 78156312
Email: info@fdtl.mil.tl